za Radar iz Banjaluke
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit nakon pet godina napušta zemlju. Šmit je o svojoj odluci obavijestio Upravni odbor Savjeta za provođenje mira (PIC) i zatražio pokretanje procedure za imenovanje njegovog nasljednika. Istovremeno je poručio da će nastaviti obavljati dužnost sve do izbora novog visokog predstavnika. Kancelarija visokog predstavnika podsjeća da je Šmitov mandat bio drugi najduži mandat jednog visokog predstavnika od uspostavljanja ove funkcije nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma. Šmit je ocijenio da je tokom njegovog mandata ostvaren značajan napredak u jačanju funkcionalnosti institucija BiH, ali je upozorio da ključne reforme još nisu završene.
Vašingtonski zahtev
Posebno je naglašeno da Bosna i Hercegovina nije ispunila uslove iz programa „5+2“, zbog čega zatvaranje OHR-a još uvijek nije moguće. Iz OHR-a poručuju da je nastavak reformskih procesa neophodan kako bi zemlja ostvarila napredak prema evropskim i evroatlantskim integracijama. Šmit je istakao da nijedna njegova odluka nije poništena sudskim putem, te naveo da međunarodna zajednica ostaje važan faktor stabilnosti Bosne i Hercegovine i regiona Zapadnog Balkana.
Ako do toga dođe, primopredaja funkcije neće biti dobrovoljna, niti će se dogoditi u trenutku koji je Šmit sam izabrao, navodi Frankfurter algemajne cajtung
Njemački list Frankfurter algemajne cajtung piše da se o Šmitovom skorom odlasku već neko vrijeme govori u diplomatskim krugovima u Sarajevu i u medijima. „Ako do toga dođe, primopredaja funkcije neće biti dobrovoljna, niti će se dogoditi u trenutku koji je Šmit sam izabrao. Mjesecima SAD, sve oštrijim tonom, a navodno u posljednje vrijeme čak i u formi ultimatuma, kako sugeriše Šmitova reakcija, zahtijevaju da što prije napusti funkciju. Vašington navodno želi postaviti „poslušnijeg nasljednika“, navodi ovaj list.
Šmit je na funkciju visokog predstavnika stupio 2. avgusta 2021. godine. Već u aprilu 2022. Šmit je iskoristio bonska ovlašćenja donoseći odluku o suspenziji Zakona o nepokretnoj imovini koji je trebao stupiti na snagu u Republici Srpskoj. Riječ je o zakonu koji je skupština RS usvojila ranije te godine. On je tada istakao da proširuje zabranu raspolaganja državnom imovinom kako bi je uskladio sa tumačenjem Ustavnog suda BiH datim u relevantnim odlukama.
Sukob sa Dodikom
U izbornoj noći 2022. godine Šmit je nametnuo izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH, što je deblokiralo formiranje vlasti u tom entitetu. Nakon što je u junu 2023. godine Narodna skupština Republike Srpske donijela zakon kojim se odluke Ustavnog suda BiH neće provoditi na njenoj teritoriji, Šmit je donio odluku o poništenju tih odluka. S obzirom na odluke parlamenta Srpske, Šmit je izmijenio i Krivični zakon BiH u koji je uneseno i to da će se radnje kojima se narušava ustavni poredak zemlje tretirati kao krivično djelo, a te izmjene će osigurati i pravni osnov za tužioce da preduzmu aktivnost.
Rat visokog predstavnika i Dodika trajao je godinama. Pobedio je, kako se čini, Dodik koji je svom protivniku poručio da je nelegalno zarađivao platu u BiH
Upravo ova Šmitova odluka dovela je i do suđenja, a na kraju i kažnjavanja trenutnog predsjednika SNSD-a Milorada Dodika. On je, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH, osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske. Dodik je otkupio zakonsku kaznu, odnosno uplatio 36.500 KM – 100 KM za svaki od 365 dana koliko je trebao provesti iza rešetaka.
U aprilu 2025. godine Šmit je donio odluku kojom su obustavljene sve isplate budžetskih sredstava za finansiranje stranaka SNSD i Ujedinjena Srpska istakavši da antidejtonsko djelovanje ima i svoje posljedice. Na čelu Ujedinjene Srpske nalazi se predsjednik parlamenta Srpske Nenad Stevandić. U julu iste godine visoki predstavnik u ostavci donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH u kojem je osigurao finansiranje novih izbornih tehnologija, ali i isplatu duga slovenačkom Viaduktu.
Republika Srpska ne priznaje Šmita, jer nije imenovan u skladu sa važećim propisima. Njegov otvoreni rat sa Miloradom Dodikom trajao je godinama. Pobijedio je, kako se čini, Dodik koji je svom protivniku poručio da je nelegalno zarađivao platu u BiH, a potom ga je pozvao da sav taj zarađeni novac donira u humanitarne svrhe.
