Za Radar iz Banjaluke
U samo nekoliko dana početkom avgusta ove godine Istočno Sarajevo ponovo je postalo pozornica obračuna ljudi sa podebljim policijskim i pravosudnim dosijeima. Prvo je u Lukavici ranjen Kosta Pandurević, a dan kasnije Davor Dabić. Policija je u prvom slučaju za pokušaj ubistva osumnjičila Đorđa Ždralu, dok se Dabić u javno dostupnim policijskim i medijskim informacijama godinama povezuje sa krugom ljudi okupljenih oko Darka Eleza.
I tu se završava priča o dvije izolovane pucnjave, a počinje priča o nečemu mnogo ozbiljnijem: o starom sukobu koji je preživio i svoje protagoniste i zatvorske rešetke, o kriminalnoj infrastrukturi koja je mijenjala imena i savezništva, te o činjenici da se Istočno Sarajevo, više od dvije decenije nakon rata, ponovo suočava sa problemom zbog kojeg su institucije već jednom morale da podižu zid između kriminalnog podzemlja i ostatka društva.
Prijatelji, kumovi, pa neprijtelji
Ako je suditi prema dosadašnjim informacijama iz istrage, avgustovski rafali nisu rezultat kafanskih čarki i ljubomornog rivalstva. One se uklapaju u istoriju sukoba Darka Eleza i Đorđa Ždrale – nekadašnjih prijatelja i kumova, a danas ljudi koje javno dostupni policijski i pravosudni podaci smještaju na suprotne strane jednog od najdužih kriminalnih sukoba u Bosni i Hercegovini.
Njih dvojica bili su bliski saradnici, prijatelji i kumovi, a njihovo povezivanje datira iz vremena kada se kriminalno podzemlje Istočnog Sarajeva tek konsolidovalo poslije rata. Kasnije su se putevi dvojice ljudi koji su nekada djelovali zajedno razišli do te mjere da je njihovo neprijateljstvo postalo jedna od centralnih priča ovdašnje crne hronike.
Darko Elez i Đorđe Ždrale bili su bliski saradnici, prijatelji i kumovi, a njihovo povezivanje datira iz vremena kada se kriminalno podzemlje Istočnog Sarajeva tek konsolidovalo posle rata. Kasnije su se njihovi putevi razišli do mere da je njihovo neprijateljstvo postalo jedna od centralnih priča ovdašnje crne hronike
Prema javno dostupnim podacima iz sudskih postupaka, ključna tačka njihovog sukoba bio je pokušaj ubistva Ždrale iz 2006. godine. U predmetu koji je kasnije vođen u Srbiji, Darko Elez bio je optužen za podstrekavanje na Ždralino ubistvo, ali je pravosnažno oslobođen zbog nedostatka dokaza. Ali pokušaj ubistva Ždrale jeste bio dio šireg predmeta „Lutka“ u kojem je Tužilaštvo BiH tvrdilo da je Elez organizovao kriminalnu grupu koja je bila povezana sa nizom najtežih krivičnih djela. U optužnici su se, između ostalog, nalazili teška ubistva, pokušaj ubistva i pljačke transporta novca počinjene od 2005. do 2009. godine.
Predmet „Lutka“ bio je jedan od najvećih procesa protiv organizovanog kriminala u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Elez je 10. novembra 2021. godine priznao krivicu i pravosnažno je osuđen na 15 godina zatvora. Sud BiH prihvatio je sporazum o priznanju krivice, a Tužilaštvo BiH je tada saopštilo da je riječ o najstrožoj kazni izrečenoj u okviru sporazuma o priznanju krivice za organizovani kriminal u dotadašnjoj istoriji Tužilaštva i Suda BiH. Ali ni tu se Elezov zatvorski bilans ne završava.
Okružni sud u Istočnom Sarajevu još 2004. godine osudio ga je na pet godina i osam mjeseci zatvora zbog ubistva. Sud BiH je 2022. godine objedinio tu kaznu sa petnaestogodišnjom kaznom iz predmeta „Lutka“ i izrekao jedinstvenu kaznu od 20 godina zatvora. Ali ni zatvor nije označio kraj njegove priče. Elez je, na vlastiti zahtjev, kaznu nastavio da služi u Srbiji. Iz zatvora u Sremskoj Mitrovici pušten je 21. aprila 2026. godine, nakon što je odslužio kaznu, računajući u nju i ranije uračunato vrijeme.
Predmet „Lutka“ koji je bio povezan sa teškim ubistvima, pokušajem ubistva i pljačkama transporta novca bio je jedan od najvećih procesa protiv organizovanog kriminala u posleratnoj BiH. Elez je novembra 2021. godine priznao krivicu i pravosnažno je osuđen na 15 godina zatvora
„Lutka“ je obuhvatala organizovani kriminal povezan sa teškim ubistvima, pokušajem ubistva i pljačkama transporta novca. U ranijim fazama postupka grupa je povezivana sa ubistvima Borisa Govedarice, Zorana Goluba Čarame i Vladimira Vlatka Mačara, kao i sa pokušajem ubistva Đorđa Ždrale. U predmetu su obrađivane i pljačke transporta novca. Međutim, zbog sporazumnog priznanja krivice, sudski zaključci o Elezovoj odgovornosti moraju se čitati kroz ono što je obuhvaćeno pravosnažnom presudom, a ne kroz sve navode koji su se pojavljivali u optužnici, medijima i policijskim istragama.
Ždrale i ubistvo Mauzera
Ako je Elezova biografija obilježena „Lutkom“, Ždralina je obilježena dvjema pravosnažnim presudama za ubistvo. Još 1996. godine Đorđe Ždrale osuđen je na sedam godina zatvora zbog ubistva Gorana Batinića. Godinama kasnije uslijedio je proces za ubistvo Ljubiše Savića Mauzera, nekadašnjeg načelnika Uprave policije Republike Srpske. Mauzer je ubijen 7. juna 2000. godine u Bijeljini. Sud BiH je 2010. godine Ždralu pravosnažno osudio na 20 godina zatvora zbog tog ubistva.
Ždrale je, međutim, odslužio znatno manje od dvije decenije. Sud BiH je 2022. godine objedinio više pravosnažnih kazni i omogućio mu izlazak nakon približno 12 godina provedenih iza rešetaka. Postojala je i optužba za ubistvo bračnog para Todorović na Palama. Ali za to djelo Ždrale je pravosnažno oslobođen. Prema navodima istraživačkih medija i bezbjednosnih izvora, Elez se posljednjih godina dovodio u vezu sa kavačkom kriminalnom strukturom i Radojem Zvicerom, dok se Ždrale u novijim izvještajima povezuje sa ljudima i infrastrukturom koja gravitira škaljarskom klanu.
Još 1996. godine Đorđe Ždrale osuđen je na sedam godina zatvora zbog ubistva Gorana Batinića. Godinama kasnije usledio je proces za ubistvo Ljubiše Savića Mauzera, nekadašnjeg načelnika Uprave policije Republike Srpske
Ranjeni Kosta Pandurević i Ždrale donedavno su bili bliski saradnici. Njihov odnos se, međutim, promijenio, a Pandurević se u novijim izvještajima dovodi u vezu sa Elezovim krugom. Policija je Ždralu osumnjičila za pokušaj ubistva Pandurevića i traga za njim nakon napada. U trenutku napada u vozilu se nalazilo i Pandurevićevo dvogodišnje dijete koje nije povrijeđeno. Pandurević je u julu 2023. godine uhapšen zbog sumnje da je ranio Adija Nukića. Na Pandurevića je pucano i krajem 2025. godine, a policija je kasnije zbog sumnje za pokušaj ubistva u tom slučaju privela drugu osobu.
Samo dan nakon napada na Pandurevića, ranjen je i Davor Dabić koji je povezan sa krugom ljudi oko Darka Eleza. Policija i mediji godinama ga navode kao osobu poznatu po različitim krivičnim djelima, uključujući hapšenja u predmetima povezanim sa drogom i drugim oblicima kriminala. Sarajevski portal Istraga.ba, koji ima odlične izvore u bezbjednosnim krugovima, sukob u Istočnom Sarajevu opisao je kao konfrontaciju Eleza i kavačke strukture sa Ždralom i škaljarskom infrastrukturom.
Propusti u sistemu
Policija je nakon dva incidenta formirala operativni tim za rasvjetljavanje pokušaja ubistava i identifikovanje osoba povezanih sa organizovanim kriminalom. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić priznao je da je bilo propusta u sistemu, dok su opozicioni političari stanje bezbjednosti iskoristili za snažne političke kritike. U međuvremenu, načelnik Policijske uprave Istočno Sarajevo Branislav Šehovac odbacio je dio takvih ocjena i insistirao da je riječ prije svega o obračunu kriminalnih grupa.
„U toku je intenzivna potraga za Đorđem Ždralom koji je u bjekstvu. On je osumnjičen za pokušaj ubistva. Ždrale je po kriminalnim djelima odranije poznat policiji. Obračuni do kojih je došlo u prethodna dva dana su povezani“, izjavio je Šehovac.
Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kaže kako su građani Istočnog Sarajeva uplašeni, posebno nakon pucnjave i dva pokušaja ubistva, jer je samo pitanje ko je sljedeći i ko će biti meta napada. Policija Republike Srpske je, dodaje on, nemoćna u borbi sa organizovanim kriminalom.
Sarajevski portal Istraga.ba, koji ima odlične izvore u bezbednosnim krugovima, sukob u Istočnom Sarajevu opisao je kao konfrontaciju Eleza i kavačke strukture sa Ždralom i škaljarskom infrastrukturom
„Nije samo policija Srpke nemoćna. Na koljenima su i SIPA (Agencija za istrage i zaštitu), OSA (Obavještajno-sigurnosna agencija) i druge institucije zbog korupcije u svojim redovima. Načelnik Policijske uprave Istočno Sarajevo Branimir Šehovac o ovim pucnjavama ne govori, baš kao ni ministar unutrašnjih poslova Srpske Željko Budimir. Pitanje je da li će podnijeti ostavke i preuzeti odgovornost za lošu bezbjednosnu situaciju“, istakao je Vukanović.
Budimir nije podnio ostavku, nije preuzeo ni odgovornost, ali je dobio Grb grada Istočno Sarajevo koji će mu biti dodijeljen 17. septembra. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Darko Babalj (SDS) ocjenjuje da je dodjela nagrade ministru Budimiru apsurdna u trenutku kada je bezbjednost u Istočnom Sarajevu pogoršana.
„Prije dva mjeseca na Vracama se desilo ubistvo, zatim su specijalci MUP-a Republike Srpske u diskoteci na Palama nanijeli teške tjelesne povrede desetinama nedužnih posjetilaca, a nedavno smo imali pucnjave i dva ranjavanja na ulicama Istočnog Sarajeva. Dok majke u našem gradu razmišljaju da li smiju pustiti djecu u park da se igraju ili ih izvesti na ulicu a da neko ne zapuca, Grad dodjeljuje nagradu osobi koja je odgovorna za bezbjednost. To je apsurd i glupost“, poručio je Babalj.
Bez sastanka i odgovornih
Predsjednik Odbora za bezbjednost Skupštine Republike Srpske Nedeljko Glamočak (SDS) i dalje ne traži sastanak Odbora zbog dešavanja u Istočnom Sarajevu, baš kao što to nije tražio i nakon prebijanja omladine u diskoteci Enigma na Palama. Pjesnik Goran Vračar kaže kako je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske bilo i ostalo garant sigurnosti svih stanovnika Srpske.
„Ne možemo za aktivnosti kriminalnih grupa optuživati policajce koji svakodnevno patroliraju našim ulicama brinući o našoj bezbjednosti ili zbog jednog lošeg policajca optuživati sve iako je to očigledno krajnja namjera nekih od nas. Svakako da u svakom žitu ima kukolja, ali MUP RS je do sada pokazao i dokazao svoj profesionalizam. Puca se, nažalost, i u Federaciji BiH. Nije to nikakvo opravdanje, niti opravdanja može biti, ali moramo biti svjesni sa kakvim se sve izazovima susreću pripadnici MUP-a. Kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji“, rekao je Vračar.
Za Ždralom, kako kažu odgovorni, tragaju sve policijske strukture u BiH. Pitanje je samo da li žele da ga nađu.
