za Radar iz Banjaluke
Ambasadori Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIC) imenovali su sadašnjeg prvog zamjenika visokog predstavnika Luisa Dž. Krišoka za vršioca dužnosti visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu do konačnog imenovanja novog visokog predstavnika. Upravni odbor PIC-a se obavezao da će postići dogovor o izboru novog visokog predstavnika što je prije moguće, sa ciljem da se imenovanje završi najkasnije do 14. jula.
Ostavka sada već bivšeg visokog predstavnika Kristijana Šmita stupila je na snagu 1. jula. Upravni odbor PIC-a naglašava da će vršilac dužnosti visokog predstavnika u potpunosti osigurati institucionalni kontinuitet funkcije, pravnu sigurnost u vezi sa svim odlukama koje su donijeli prethodni visoki predstavnici, te da će djelovati pod političkim vodstvom PIC-a.
EU ne može tek tako da odbije Landija zbog toga što je reč o evropskom, odnosno o italijanskom diplomati, ali s druge strane strahuju od njegovih poteza koji možda ne bi bili u saglasnosti s onim što EU želi
„Ukoliko bilo koji akter pokuša ugroziti, zaobići ili osporiti ranije odluke, vršilac dužnosti visokog predstavnika će preduzeti sve potrebne mjere u okviru svog mandata u skladu s Aneksom X Opšteg okvirnog sporazuma za mir, osiguravajući dosljedno sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma, uz podršku putem izričitih ovlašćenja i smjernica Upravnog odbora PIC-a, saopšteno je iz Savjeta za sprovođenje mira.
Aboliranje Dodika
Evropske članice PIC-a ostale su pri svom stavu i nisu prihvatile kandidaturu Antonija Zanardija Landija, diplomate kojeg su za ovu funkciju predložile Sjedinjene Američke Države i Italija. Istovremeno, Vašington nije dao podršku kandidatu kojeg zagovaraju Njemačka i Francuska – iskusnom francuskom diplomati Reneu Trokazu. S obzirom na to da nijedan od dva prijedloga nije dobio potrebnu podršku, članicama PIC-a preostaje potraga za kompromisnim rješenjem.
Antonio Zanardi Landi (bio) je jedan od dva najozbiljnija kandidata za novog visokog predstavnika u BiH. On je prijedlog Italije koji uživa američku podršku, ali mnoge evropske zemlje strahuju da bi njegov izbor mogao biti štetan. Zemlje Evropske unije su u strahu da je Landi dobio precizne instrukcije SAD o tome na koji način treba raditi i donositi odluke u BiH, a što bi, prema bojazni Evropljana, moglo biti protiv interesa EU.
Novog visokog predstavnika čeka rješavanje pitanja državne imovine koja je potrebna za izgradnju američke Južne plinske interkonekcije. Međutim, zemlje Evropske unije više plaši to što Milorad Dodik lobira kod Amerikanaca da budu ukinute neke Šmitove odluke. Landi bi, kako se sve više govori, mogao da ukine Šmitove izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima je Dodik i osuđen. To bi bilo novo poglavlje u teoriji pravnog haosa u Bosni i Hercegovini.
Pregovori o imenovanju Francuza Renea Trokaza skoro da ne postoje. Međutim, on je formalno i dalje kandidat Francuske. Amerikanci su poručili da će povući finansiranje OHR ako ne bude izabran Landi, a takav scenario bi za Uniju bio teško finansijski održiv
Jedan od scenarija koji se razmatraju jeste imenovanje Landija uz popratni dokument koji bi ograničio njegova ovlašćenja. Upravo na tom tragu su italijanske diplomate poslale non-paper svojim evropskim kolegama u kojem garantuju da Landi neće ukidati odluke bivšeg visokog predstavnika. Zemlje Evropske unije će morati lobirati za usvajanje dokumenta koji bi ograničio Landijeva ovlašćenja.
Evropka unija ne može tek tako da odbije Landija zbog toga što je riječ o evropskom, odnosno o italijanskom diplomati, ali s druge strane strahuju od njegovih poteza koji možda ne bi bili u saglasnosti s onim što EU želi. U slučaju da Landi povuče poneki pogrešan potez, EU ne bi imala mnogo mehanizama za disciplinovanje osim da povuče novac iz OHR-a, a to bi automatski dovelo do gašenja ove institucije.
Za Ruse je fotelja i dalje prazna
Sa druge strane, pregovori o imenovanju Francuza Renea Trokaza skoro da ne postoje. Međutim, on je formalno i dalje kandidat Francuske. Amerikanci su poručili da će povući finansiranje OHR-a ako ne bude izabran Landi, a takav scenario bi za EU bio teško finansijski održiv. Krišok, koji je ujedno i supervizor za Brčko distrikt, prvi je Amerikanac koji se nalazi na čelu OHR-a, makar i u statusu vršioca dužnosti. Od uspostavljanja ove institucije nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, svi visoki predstavnici dolazili su iz evropskih država – od Karla Bilta iz Švedske, preko Karlosa Vestendorpa iz Španije, Volfganga Petriča iz Austrije, Pedija Ešdauna iz Velike Britanije, Kristijana Švarc Šilinga iz Njemačke, Miroslava Lajčaka iz Slovačke, Valentina Incka iz Austrije do Nijemca Šmita.
Krišok je dužnost prvog zamjenika visokog predstavnika i međunarodnog supervizora za Brčko distrikt preuzeo u avgustu 2024. godine. Karijerni je američki diplomata i član Više diplomatske službe Sjedinjenih Američkih Država s činom savjetnika. Tokom diplomatske karijere obavljao je dužnosti generalnog konzula SAD u Vladivostoku, otpravnika poslova u Grenadi, te visokog zvaničnika za arktička pitanja u američkom Stejt departmentu. Visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Kaja Kalas je nakon dvodnevne posjete Bosni i Hercegovini kazala kako je očekivala da će do njenog dolaska u BiH visoki predstavnik biti imenovan.
Iz ruske ambasade navode da za njih ova funkcija i dalje ostaje upražnjena. Prema njihovom tumačenju, fotelja šefa OHR prazna je još od trenutka kada je Bosnu i Hercegovinu napustio Valentin Incko
„Nadamo se i radimo na kandidatu EU za novog visokog predstavnika. Ako želimo vidjeti okončanje međunarodnog nadzora, najbolji način da to uradimo jeste da imamo ograničen mandat. To je potrebno i zbog tema koje se tiču EU integracija. Bilo je mnogo dobrih kandidata koji su predloženi i ovo je način na koji u Evropskoj uniji radimo. Imamo mnogo kandidata, ali radimo na pronalaženju jednog koji bi odgovarao svima“, kazala je Kalas.
Ambasada Ruske Federacije zvanično je odbacila odluku kojom je Krišok imenovan za vršioca dužnosti visokog predstavnika. Iz ruske ambasade navode da za njih ova funkcija i dalje ostaje upražnjena. Rusi ističu da i dalje ne priznaju odluke Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira. Prema njihovom tumačenju, fotelja šefa OHR-a prazna je još od trenutka kada je Bosnu i Hercegovinu napustio Valentin Incko.
„Rusija ostaje dosljedna svom principijelnom stavu da je nakon Valentina Incka mjesto visokog predstavnika u BiH upražnjeno. Novi visoki predstavnik može preuzeti svoju funkciju tek nakon što dobije odobrenje Savjeta bezbjednosti UN. Nemamo nikakve veze s donošenjem odluke o imenovanju „takozvanog vršioca dužnosti“. Obustavljanje naših aktivnosti u ovom tijelu posljedica je našeg neslaganja s načinom „izbora“ Kristijana Šmita i činjenice da on nije bio legitimni visoki predstavnik“, poručili su iz ruske ambasade.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Savezne Republike Njemačke izjavio je povodom izbora novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da je i dalje od ključne važnosti imenovanje evropskog stručnjaka za region i zemlju koji može posredovati između interesa svih relevantnih aktera.
„Zajedno s našim evropskim i međunarodnim partnerima radimo na postizanju konsenzusa. I dalje je od ključne važnosti da bude imenovan evropski stručnjak za region i zemlju koji može posredovati između interesa svih relevantnih aktera. Njemačka vlada cijeni ulogu evroatlantskog partnerstva u BiH i regionu“, kazali su u njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova.
Dodikova igra
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji i dalje „obavlja“ poslove i predsjednika i premijera Republike Srpske, smatra da treba provjeriti Krišokovo imenovanje. Dodik ističe kako je stav Republike Srpske odavno jasan: donošenje odluka u BiH treba biti rezultat dogovora između legitimnih predstavnika tri naroda.
„Treba provjeriti da li Aneks 10 Dejtonskog sporazuma predviđa postojanje vršioca dužnosti visokog predstavnika. Visoki predstavnici su do sada izazvali mnogo nereda i narušili odnose, tako da je krajnje vrijeme da se BiH oslobodi ovog tutorstva. Zadovoljni smo što takav stav zauzimaju i administracija predsjednika Trampa, Ruska Federacija i Kina“, naveo je Dodik.
