Filmski reditelj Veljko Bulajic FotoFoNet
Veljko Bulajić Foto: FoNet
In memoriam: Veljko Bulajić (1928-2024)

Odlazak jednog od najvećih jugoslovenskih reditelja

0

Filmski svet se danas oprašta od prvog umetnika koji je proslavio jugoslovensku kinematografiju. Svi drugi su došli posle njega

Govorio je da je njegova životna sreća što je svaki film koji je snimio, hteo da snimi. I tako je tokom života sakupio više lepih trenutaka i dana zadovoljstva, nego briga sa kojima se dobro nosio. Imao je 13 godina kada je zajedno sa starijom braćom Đorđem i Stevanom otišao u partizane, u Osmu crnogorsku brigadu. Đorđe je poginuo, Stevan i Veljko su bili ranjavani, Stevan je posle rata zaglavio na Golom otoku, a Veljko je bio vojnik JNA koji se brzo demobilisao i posvetio filmu. Postao je hrvatski reditelj crnogorskog porekla koji pripada jugoslovenskoj kinematografiji. A pre toga je diplomirao režiju u Rimu na Centro sperimentale. Prvi angažman imao je na setu filma Krov Vitoria de Sike. Radio je u organizaciji rekvizita, u garderobi, donosio kafu… Svake subote dobijao je mali honorar koji mu je mnogo značio, jer mu je stipendija iznosila 11 hiljada, a samo stan koštao je mesečno šest hiljada lira. Zatim je volontirao kod Zampe, Felinija, a kasnije postao asistent režije u Cesti dugoj godinu dana Đuzepea de Santisa.

Atentat u Sarajevu foto imdb 11
Atentat u Sarajevu, film Veljka Bulajića Foto: IMDB

Jedan od kolega na studijama bio mu je Gabrijel Garsija Markes. Ali, kako je svedočio Bulajić, nije se dugo zadržao:

„Markes se zanosio ljevičarskim idejama koje su ga vukle prema Parizu, gdje je pronašao mnogo istomišljenika. Nije mu se sviđalo kako je Centro sperimentale ustrojen, nas kolege je nazivao štreberima… Jednom prilikom zamjerio mi je što kao student iz Jugoslavije studiram u kapitalističkoj zemlji, umjesto da sam otišao u Moskvu ili Prag.”

Veljko Bulajić je za godinu i po dana proizveo film Bitka na Neretvi (1969) koji je kao jugoslovenski kandidat ušao u najuži krug za Oskara (pobedio je Kosta Gavras sa filmom Z) i ostao zapisan kao najskuplji poduhvat jugoslovenskog filma

Govorio je da mu je njegov prvi igrani film Vlak bez voznog reda otvorio vrata za Kozaru, a Kozara za Neretvu. Vlak je prvi put je prikazan 14. marta 1959. godine. Veljko tada ima 31 godinu i radiće, snimaće, narednih šest decenija. U godini kada je trebalo obeležiti 20. godišnjicu Bitke na Kozari, snimio je Kozaru kao prvi partizanski crno-beli ratni spektakl. Tako se primila njegova partizanska mitologija koju je publika gledala u Jugoslaviji, ali i u svetu. Na filmskom festivalu u Puli Kozara je trijumfovala kao najbolji film, najbolja režija i najbolji scenario.

kozara 01
Kozara, film Veljka Bulajića Foto: Printscreen/YouTube
kozara 02
Kozara, film Veljka Bulajića Foto: Printscreen/YouTube
kozara 04
Kozara, film Veljka Bulajića Foto: Printscreen/YouTube
kozara 05
Kozara, film Veljka Bulajića Foto: Printscreen/YouTube

Veljko Bulajić je za godinu i po dana proizveo film Bitka na Neretvi (1969) koji je kao jugoslovenski kandidat ušao u najuži krug za Oskara (pobedio je Kosta Gavras sa filmom Z) i ostao zapisan kao najskuplji poduhvat jugoslovenskog filma. Finansiran iz različitih domaćih i inostranih izvora, uz obilnu pomoć Jugoslovenske narodne armije, ovaj film je, prema nekim računicama, koštao 4,5, a prema drugim čak 12 miliona dolara! U tom momentu, Neretva je u produkcijskom smislu bio najveći evropski film. Gledalo ga je 4,5 miliona ljudi u SFRJ, i oko 350 miliona u više od 80 zemalja gde se prikazivao. Prema rečima Bulajića, kada je počelo prikazivanje Neretve po Evropi, samo u Parizu davao se u tri bioskopa čak četiri meseca. Englesku verziju plakata za taj film uradio je slikar Pablo Pikaso.

Za Veljka Bulajića, Bitka na Neretvi bila je najhumanija partizanska bitka Drugog svetskog rata, a on se do kraja života zalagao za zajedništvo naroda koji su u njoj učestvovali. Žalio je što nije snimio bar jedan-dva crnogorska filma, jer je Crna Gora za njega bila čudesno inspirativna kao područje: „To nema nigdje u svijetu da se na tako malom prostoru, tako veličanstveno susreću planine, rijeke, jezera i more.“

Covjek koga treba ubiti 377x620
Čovjek koga treba ubiti, film Veljka Bulajića Foto: Printscreen/YouTube
Atentat u Sarajevu foto imdb 6
Atentat u Sarajevu, film Veljka Bulajića Foto: IMDB
Covjek koga treba ubiti 1979 2
Čovjek koga treba ubiti, film Veljka Bulajića Foto: IMDB

Predsednik Crne Gore Milo Đukanović mu je 2022. godine, povodom 13. jula, Dana ustanka Crne Gore, uručio Orden prvog stepena. Bulajić je bio veoma srećan zbog toga budući da ga je javno podržavao tvrdeći da je „Milo Đukanović veliki državnik koji je za Crnu Goru učinio ono što nije niko pre njega u istoriji ove zemlje“.

Prema rečima Bulajića, kada je počelo prikazivanje Neretve po Evropi, samo u Parizu davao se u tri bioskopa čak četiri meseca. Englesku verziju plakata za taj film uradio je slikar Pablo Pikaso

Veljko Bulajić je snimio 26 dokumentarnih i igranih filmova i u istoriji kinematografije ostaće zabeležen kao jedan od najvećih i najuspešnijih jugoslovenskih reditelja. Vlasnik je nekoliko Zlatnih arena iz Pule, Zlatnog lava iz Venecije, Zlatne medalje sa Filmskog festivala u Moskvi… Odlukom Festivala mediteranskih zemalja u Rimu, Bulajiću je 2013. dodeljena Nagrada za životno delo, nakon što je u rimskoj Filmskoj palati prikazan njegov film Libertas o životu i delu hrvatskog pisca Marina Držića. Nagradu mu je uručio Franko Nero, zvezda njegove Bitke na Neretvi.

Filmski svet se danas oprašta od prvog umetnika koji je proslavio jugoslovensku kinematografiju. Svi drugi su došli posle njega.

Vaše mišljenje nam je važno!

Učestvujte u diskusiji na ovu temu, ili pročitajte šta naši čitaoci misle.

0 komentara
Poslednje izdanje
Aleksandar Vučić
| Ekonomija | 52

David Koperfild sa Andrićevog venca

Uz realni rast od samo dva i po odsto, vlast u Srbiji uspela je prošle godine da bruto domaći proizvod Srbije poveća sa 60,4 na 69,5 milijardi evra ili za više od 15 procenata. I tu neće stati, jer su i predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar finansija Siniša Mali najavili da će već 2027. […]

Veštačka inteligencija AI
| Kultura | 13

Čovečanstvo ulazi u novo doba

Revolucija artificijelne inteligencije se ubrzava i ona postaje jedna od najvećih prekretnica u istoriji. Revolucije koje su temeljno izmijenile čovječanstvo bile su do sada Gutenbergov izum štamparije; Edisonova sijalica i Teslina naizmjenična struja, i Turingova mašina (kompjuter) i „Turingov test“ (ispitivanje da li mašina može simulirati ljudsku inteligenciju). To su revolucije koje su promijenile paradigmu […]

Društvene mreže
| Mišljenja | 1

Doomscrolling – kada ekran nema kraj

Aktivnost bez jasnog vremenskog trajanja, polupasivno gledanje u ekran dok na njemu nižemo stranice i stranice sadržaja, iako oduvek prisutna, doživela je svoju mutaciju u zloćudniju formu tokom COVID pandemije. Tako je dumskroling bio izazvan besomučnom potragom za pouzdanim i preciznim informacijama o virusu, broju slučajeva, simptomima, lečenju, vakcinaciji… A sa beskonačno mnogo izvora vesti […]

glasanje, izbori, izborna mesta, izbori 2023
| Mišljenja | 44

I dalje ćute vlasnici „pristojnih potpisa“

Po mišljenju mnogih, upravo je „2.000 pristojnih“ svojim imenima podržalo sve ono iza čega pošten čovek javno ne sme stati: ponižene i privatizovane institucije, višegodišnji medijski mrak, javno satanizovanje novinara i političkih neistomišljenika, progon uzbunjivača, kriminal u sprezi sa strukturama vlasti, skrivanje ubica iz kosovskog kafića „Panda“, zatvaranje sremskih obdaništa za decu opozicionara, nezakonito rušenje […]