Veštačka inteligencija AI
Foto: Amrulqays Maarof/Pixabay
Da li će mediji, kultura i umetnost preživeti revoluciju artificijelne inteligencije

Čovečanstvo ulazi u novo doba

Izdanje 1
15

Društva nisu spremna na promenu. Ljudi ne mogu da prihvate mogućnost da stvarnost može da funkcioniše bez mnogih od nas u „glavnim“ ulogama. Mnogi profesionalci odbijaju mogućnost da ih može zameniti artificijelna inteligencija. Ni umetničke akademije i fakulteti u našem regionu nisu spremni za ovu revoluciju. A ona se već dogodila

Revolucija artificijelne inteligencije se ubrzava i ona postaje jedna od najvećih prekretnica u istoriji. Revolucije koje su temeljno izmijenile čovječanstvo bile su do sada Gutenbergov izum štamparije; Edisonova sijalica i Teslina naizmjenična struja, i Turingova mašina (kompjuter) i „Turingov test“ (ispitivanje da li mašina može simulirati ljudsku inteligenciju). To su revolucije koje su promijenile paradigmu ljudske egzistencije. Primjena artificijelne inteligencije u svim poljima ljudskog djelovanja danas je već ogromna – od inteligentnih mašina koje laserima zamjenjuju pesticide na usjevima do mnogostrukih primjena u medicini; od upravljanja vozilima bez vozača do ratovanja na frontu; od pisanja različitih materijala do finansija. Artificijelna inteligencija već uveliko mijenja medije, kulturu i umjetnost. Uz upotrebe koje veoma unapređuju civilizaciju, razvijaju se paralelno i opasnosti – od lažnih fotografija do oružja za masovno uništenje. Revolucija je temeljna i sveobuhvatna, paradigma se mijenja u potpunosti, čovječanstvo ulazi u novo doba. To nije više futurizam, to je revolucija koja će promijeniti svijet u narednih nekoliko godina.

Njemački tabloid Bild, najprodavanije novine u Evropi, najavio je uređivačke rezove zbog, kako su rekli, „mogućnosti koje pruža artificijelna inteligencija“. Izvršni direktor Mathias Döpfner je najavio da će izdavač biti „čisto digitalna medijska kompanija“. Alati artificijelne inteligencije kao što je ChatGPT mogu „učiniti nezavisno novinarstvo boljim nego što je ikada bilo – ili ga zameniti“, rekao je. Predvidio je da će artificijelna inteligencija uskoro biti bolja od novinara u „skupljanju informacija“, a preživjeti samo izdavači koji kreiraju „najbolji originalni sadržaj“ poput istraživačkog novinarstva i originalnih komentara.

Film će, ovakav kakvog ga znamo, prestati da postoji za najdalje deset godina. Ubrzani razvoj AI će učiniti da sadašnji film i televizija, za kratko vreme, postanu muzej. Kraj kinematografije je neminovan

Nedavno je kompanija za artificijelnu inteligenciju Open AI objavila program SORA. To je „AI model koji može kreirati realistične i maštovite scene iz tekstualnih uputa“, stoji u opisu programa. Autori su demonstrirali šta je do sada SORA uradila: napravila je filmske klipove u trajanju od po tridesetak sekundi koji prikazuju ljude, životinje, pejzaže, „dokumentarne“ snimke i druge scene koje se ne razlikuju od realistički snimljenih filmskih kadrova. Nesumnjivo je da će brzina i kvalitet ovih AI modela koji pretvaraju tekst u sliku rasti progresivno. Film će, ovakav kakvog ga znamo, prestati da postoji za najdalje deset godina. Ubrzani razvoj AI će učiniti da sadašnji film i televizija, za kratko vrijeme, postanu muzej. Kraj kinematografije je neminovan. Razvoj AI je toliko brz i toliko će temeljno promijeniti film da je pitanje da li će se u narednoj dekadi taj medij uopšte zvati film. Isto se odnosi na serije, naravno. Televizija će se temeljno promijeniti, neće više biti voditelja.

profimedia 0847388128 1
Atelje, Foto: Profimedia

Pozorište se neće tako brzo i tako radikalno promijeniti. Ono se već promijenilo upotrebom videa na mnogo načina (od live snimanja i emitovanja tokom predstave do snimljenog materijala interpoliranog u predstavu; od striminga do VR-a, i tako dalje), a uskoro će se sve više koristiti AI, roboti, LED scenografije, interakcija žive igre i elektronike, dronovi… Film se gotovo nije promijenio stotinu godina. Kroz istoriju, napravljena su samo neka tehnološka unapređenja (zvuk, boja, digitala), ali kao medij je ostao isti kao na samom početku. Istovremeno, pozorište je kroz milenijume dokazalo da je survivor i da se prilagođava novim životnim izazovima.

AI je toliko brz i toliko će temeljno promeniti film da je pitanje da li će se u narednoj dekadi taj medij uopšte zvati film. Isto se odnosi na serije, naravno. Televizija će se temeljno promeniti, neće više biti voditelja

Arhitektura se mijenja i već postoje objekti, poput nekih hotela u Kini, koji su u potpunosti projektovani artificijelnom inteligencijom. AI će moći proizvoditi složena muzička djela. ChatGPT, AI model za pisanje, već sada piše literaturu na nivou prosječnih književnih djela koje su pisali ljudi, a sigurno će se ubrzano usavršavati. Ljudsko prevođenje je već sad nepotrebno. Dizajn, umjetnička fotografija i video-art neće preživjeti u sadašnjoj formi. Slikarstvo i kiparstvo hoće, mada će artificijelna umjetnost bitno uticati na oblike ove dvije umjetnosti.

Društva nisu spremna na ovu promjenu. Ljudi ne mogu da prihvate mogućnost da stvarnost može da funkcioniše bez mnogih od nas u „glavnim“ ulogama. Mnogi profesionalci odbijaju mogućnost da ih može zamijeniti artificijelna inteligencija. Većina bira da se „pravi mrtva“, po principu „ako ne primjećujem fenomen, on ni ne postoji“.

Ni umjetničke akademije i fakulteti u našem regionu nisu spremni za ovu revoluciju. Školski programi su konzervativni, a promjene zahtijevaju strašno puno vremena, pregovaranja, ubjeđivanja, kompromisa. Prije samo petnaestak godina, neki kolege reditelji su bili strastveni protivnici da se u nastavu režije uvede snimanje igranog filma za YouTube. Govorili su: „Mi nećemo da se naši filmovi prikazuju na kompjuteru.“ Danas se više filmova prikazuje na striming platformama nego u bioskopu.

Iako će mnoge profesije nestati, neke nove će se pojaviti. Jedna za kojom će rasti potražnja je pisac promptova, tekstualnih uputstava AI modelu da kreira sliku ili video.

Pre petnaestak godina, neki kolege reditelji su bili strastveni protivnici da se u nastavu režije uvede snimanje igranog filma za YouTube. Govorili su: „Mi nećemo da se naši filmovi prikazuju na kompjuteru.“ Danas se više filmova prikazuje na striming platformama nego u bioskopu

Argument koji se danas često čuje protiv očiglednog osvajanja svih umjetnosti od strane artificijelne inteligencije je ovaj: „Ali, tu nema ljudske duše. Kreacija artificijelne inteligencije nikad ne može biti kao ljudsko umjetničko djelo.“ To je potpuno tačno. Ali potreba i potražnja za autentičnim ljudskim umjetničkim djelom će se smanjivati, jer će se mijenjati ukus publike i AI estetika će postajati standard. Sjetite se kakvi su bili standardi ženske i muške ljepote prije pedeset, prije trideset i prije deset godina i pogledajte Instagram da uporedite sa današnjim standardima ljepote. Još prije petnaestak godina, prirodno i njegovano tijelo je bilo slavljeno. To je još uvijek bila refleksija antičkog modela ljepote. Današnja ljepota je plod estetske hirurgije i steroida i nije bitno što u toj ljepoti „nema duše“ i „prirodnog ljudskog duha“. Antički model je deformisan do neprepoznatljivosti.

Današnji mediji i percepcija umjetnosti su već sad zastarjeli. Apple Vision, naočale u kojima vidite nekoliko ekrana simultano i možete pratiti više sadržaja odjednom, a takođe i paralelno upotrebljavati različite aplikacije, odrediće radikalno nov pristup u medijima i umjetnosti. Apple Vision sada košta oko 3.500 američkih dolara, a iPhone košta oko 1.000, tako da je on već dostupan bogatim ljudima, ali će nesumnjivo ubrzo biti u masovnoj proizvodnji, što će ga pojeftiniti i učiniti dostupnim svima.

Ljudsko prevođenje je već sad nepotrebno. Dizajn, umetnička fotografija i video-art neće preživeti u sadašnjoj formi. Slikarstvo i kiparstvo hoće, mada će artificijelna umetnost bitno uticati na oblike ove dve umetnosti

Međutim, cunami artificijelne inteligencije mogao bi se izbalansirati upotrebom visoke ljudske inteligencije. Da li će se novinari nametnuti novinarstvom kojem AI ne može konkurisati? Da li će kompozitori pronaći način da zajedno sa AI stvaraju neku novu, nevjerovatnu muziku? Sudbina „filmske“ režije i glume, a i mnogih filmskih profesija, zavisiće od toga da li će se reditelji uspjeti izboriti za opstanak rediteljske umjetnosti u tom novom AI mediju koji će zamijeniti film.

Duboko vjerujem da je to moguće, ali to zahtijeva izuzetnu spremnost, inovativnost, hrabrost i dozu ludosti. To zahtijeva ličnost, slobodu mišljenja i postavljanje prioriteta među kojima novac nije na prvom mjestu.

Vaše mišljenje nam je važno!

Učestvujte u diskusiji na ovu temu, ili pročitajte šta naši čitaoci misle.

15 komentara