Danima se na Terazijama psuje, krsti i čudi pred najnovijom kreacijom aktuelnog gradonačelnika. Zato se nameće pitanje: šta smo mi Beograđani Bogu zgrešili da ovako prođemo? Taj trinaest godina dug kontinuitet maltretiranja žitelja nezaustavljivim devastiranjem grada, neznanim u istoriji, prevazilazi svaku granicu i razum. Svojim hirovima, proisteklim iz elementarnog neznanja i nekompetencije, on, kao i tri njegova prethodnika, vidaju neizlečive komplekse bahato rušeći, otimajući, preimenujući, gradeći, postavljajući i ružeći panoramu Beograda.
Ništa nisu naučili, a mogli su… Kopajući temelje za novu Bajlonijevu pivaru, između današnje Skadarske i Cetinjske ulice, radnici su 1892. godine otkrili izmešane kosti mamuta i čoveka. Zašto je mali smrtnik stao pred golemu zver? Prvi Beograđanin ispred paklenika. Odbrana staništa! To je ono čudo, jedini istorijski kontinuitet koji se ponavlja nevezano za svaku logiku. Stanište je sudbina. Sve te izmešane kosti nisu slučajna istorijska podudarnost kad je ovaj grad u pitanju. U tome ima neke strašne, ali i poučne simbolike.
Nijedan čovek, nijedan narod, pa i nijedan grad nije predodređen za zlostavljanje i posprdavanje. Sudbina društva, tako i žitelja prestonice, zavisi od ljudi koji čine to društvo. Ili ga predvode. Zato se moraju uzeti u pamet.
Umesto da kao nesporni sportski velikan pokaže trun zabrinutosti zbog onoga što se, za njegovog mandata, ovde radi Vidiću, Jovanoviću, Bodirogi i Štimcu, gradonačelnik posle peripetija sa skandaloznim sokoćalom na Trgu republike, u srcu grada postavlja smehotresnu kantar glupost, pa se može očekivati da u onoj ozvučenoj bari na Slaviji uskoro osvane bakarni delfin sa njegovim likom.
Koliko Beograd sa ponosom pamti svoje vizionare i istinske graditelje, toliko se stidi svojih nedostojnika
Nikad lišće nije počelo da opada u prvoj nedelji jula, niti je ikada ranije Beograd imao ovakve gradonačelnike. Stvarno, ko nas je prokleo sa poslednjim „kvartetom asova“ na čelnoj poziciji Prestonice. Niz nedostojnih ljudi sa nečasnim ciljevima.
Prvi (2014–2018): maher za novac, plagijate, uticaje i afere. Konsiljere za ekonomiju svoga „šefa“. Njegovo gradonačelnikovanje oličava pokretanje projekta „Beograd na vodi“, potpuna netransparentnost rada, urušavanje institucija i nepoštovanje zakona.

Drugi (2018–2022): dečiji hirurg i direktor Univerzitetske dečije klinike istovremeno je fingirao gradonačelnika. Njegove poslove vršio Treći sve izigravajući šereta po društvenim mrežama. Najveći domet gospodina Drugog je postavljanje tri kućice i hranilice za vrapce na Novom Beogradu. Obećao je da će rezultat njegovog upravljanja biti izgradnja klinike „Tiršova 2“ što se (još) nije desilo.

Treći (2018–2022): kao zamenik gradonačelnika imao ključnu ulogu u sprdanju sa prestonicom. Njegovo činodejstvovanje obeležili nečuveni skandali vezani za baš sve radove u koje se mešao. Period brojnih kriminalnih i koruptivnih poslova u gradu, između ostalih: mučna rekonstrukcija Trga republike koju je obeležilo višestruko prevrtanje tek postavljenih kocaka odmah po završetku radova; posečeno drveće na Kalemegdanu zbog nikada neizgrađene gondole, Cvetni trg zasađen betonskim pločama, žudnja da starim mostom premosti park, besmislena fontana koja peva, spomenik Stefanu Nemanji čija je cena i dalje državna tajna. Gde je on prošao tu trava ne raste. Facebook mu služio kao platforma za prizemne uvrede i omalovažavanje političkih protivnika, ljude iz sveta umetnosti i druge kritičare vlasti. Pisao je i knjigu o Beogradu posle čije promocije je tutnjao kroz Knez Mihailovu.

Četvrti (2022. i danas): sklon aferama, što zbog svoje slabosti prema nekretninama, što zbog osionog odnosa prema novinarima, što zbog nestajanja kad je gusto, što zbog nedostatka erudicije. Bez problema legalizovao svoj neregularno dograđeni objekat na Bežanijskoj kosi od tričavih 340 kvadrata „korisne površine“. Njegove retoričke nebuloze su u funkciji skretanja pažnje javnosti sa enormnih dosega kriminala i korupcije u glavnom gradu.

Za sve navedene valja zahvaliti „šefu“ koji ih je tu kreirao pa obodrio na iživljavanje.
Borba za bolji, lepši, čistiji, zeleniji, prohodniji, sigurniji, zdraviji i pravičniji Beograd zahteva časnije ljude. U procesu nastajanja ovog grada, spolja i iznutra, njega jesu ponekad pregrađivali i preutvrđivali, vidljivo ili nevidljivo, pustolovi i obesnici.
Ali! Koliko Beograd sa ponosom pamti svoje vizionare i istinske graditelje, toliko se stidi svojih nedostojnika. Tačka.
