za Radar iz Banjaluke
Za sada nema zvanične potvrde, ali medijski i diplomatski izvori već pominju nekoliko imena koji bi trebali da stignu u BiH nakon što iz nje ode Kristijan Šmit, sada već bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice. Među najčešće navođenima su italijanske diplomate Antonio Zanardi Landi i Emanuel Žiofre, pri čemu pojedini izvori tvrde da upravo italijanski profil ima podršku Vašingtona. Žiofre za sada, kako pišu mediji bliski Dodikovom SNSD-u, ima prednost.
Žiofre je trenutno visoki zvaničnik evropske službe spoljnih poslova i blizak je sa otpravnikom poslova Ambasade SAD u BiH Džonom Ginkelom što mu, kako navode, svakako drastično povećava šanse da dođe u BiH. Italijanski diplomata i visoki zvaničnik Evropske unije, najpoznatiji po funkciji šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji koju je obavljao od 2021. do 2025. godine. Tokom diplomatske karijere radio je na pitanjima evropske spoljne politike, demokratije, izbora, ljudskih prava i međunarodnih odnosa.
Izbor sa porukom
Ukoliko Šmitov nasljednik bude osoba sa snažnijim američkim zaleđem, to će se, smatraju analitičari, tumačiti kao signal da Vašington želi direktnije upravljati sljedećom fazom krize. Ako prevagne kandidat bliži evropskom institucionalnom profilu, biće to signal da EU pokušava vratiti dio političke inicijative koju je godinama gubila. U oba slučaja, izbor nasljednika, kako se procjenjuje, neće biti puka personalna procedura, nego poruka o tome ko zaista postavlja pravila u Bosni i Hercegovini.
Šmit početkom juna odlazi, a iza njega ostaju dva pitanja od kojih je drugo daleko značajnije: ko će biti njegov naslednik i da li će biti poništene sve (sporne) odluke koje je nametao prethodnih pet godina, pogotovo one koje su dovele do hladnog rata između lidera SNSD-a Milorada Dodika, nepriznatog šefa OHR-a i bivše američke administracije u Sarajevu
„Funkcionisanje BiH bi nakon odlaska Kristijana Šmita moglo postati komplikovanije. Ministri se slažu da je u interesu Evropske unije da ne dopusti da zemlja skrene sa evropskog puta i da se treba držati zajedno u pronalaženju Šmitovog nasljednika,“ rekla je visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas.
Pravnik Milko Grmuša kaže za Radar kako godinama ponavlja da Šmit nije visoki predstavnik, da su njegove odluke apsolutno ništave i dobro je što odlazi, jer to je prvi i osnovni preduslov ozdravljenja sistema i stvaranja dogovora u BiH.
„S druge strane, izrazito je opasno prihvatiti imenovanje visokog predstavnika po željama SAD kojem bi se dalo da donosi i zakone i ustave u BiH kako bi realizovao privatne interese američkih kompanija i moćnika. To se ama baš ništa onda ne bi razlikovalo u odnosu na protivpravno stanje u posljednjih trideset godina,“ smatra Grmuša.
Model superzvezde
On dodaje kako je potrebno da se u BiH kreira novi model međunarodne supervizije i to na način da bi mehanizam sačinjen od Venecijanske komisije, Komesara Savjeta za ljudska prava Savjeta Evrope i Agencije za temeljna prava Evropske unije u budućnosti kontrolisao donošenje i primjenu svih zakona u BiH.
Izbor naslednika, bilo da prevagne uticaj Amerike ili EU, neće biti puka personalna procedura, nego poruka o tome ko zaista postavlja pravila u Bosni i Hercegovini
„Ideja je da umjesto OHR-a imamo pravnu superviziju koja bi onemogućavala usvajanje svih štetnih akata protivnih ustavima u BiH, Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i najvišim priznatim načelima kad je riječ o vladavini prava, tržišnoj privredi, civilnom društvu i slobodama ljudi. Taj novi mehanizam bi direktno sarađivao sa ljudima, privredom, civilnim društvom i stručnim pojedincima u institucijama sistema, dok bi političke stranke kao većinski generatori korupcije bile skrajnute u drugi plan“, smatra Grmuša.
Svi legalno imenovani visoki predstavnici i Kristijan Šmit koga Srpske ne priznaje za visokog predstavnika donijeli su 913 odluka kojima su direktno kršili Dejton i Ustav BiH. Premijer Srpske Savo Minić smatra da bi zbog toga jedino rješenje trebalo da bude poništavanje svih tih odluka i zatvaranje OHR-a.
Izrazito je opasno prihvatiti imenovanje visokog predstavnika po željama SAD kojem bi se dalo da donosi i zakone i ustave u BiH kako bi realizovao privatne interese američkih kompanija i moćnika – Milko Grmuša
„U svakoj drugoj varijanti postoje načini da određene institucije na zajedničkim nivoima vlasti imaju oružje na osnovu kojeg jednog po jednog Srbina procesuiraju za bilo šta što im padne na pamet. Podsjećam kako su odlučili da Dodika procesuiraju zato što je potpisao ukaz o proglašenju zakona koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske. Ta odluka ostaće upisana kao jedina takva u modernoj, demokratskoj epohi Evrope, kada je zbog nametnute odluke nelegitimnog stranca oduzet mandat legitimno i demokratski izabranom predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku,“ kazao je Minić.
