StockSnap girl 926622 1920
Foto: Pixabay/StockSnap
Iza Ekrana 02

Sajberflešing – prodor u privatni digitalni prostor kao krivično delo

Izdanje 2
1

Kao što se iz samog naziva može naslutiti, sajberflešing podrazumeva slanje neželjenih, najčešće ličnih, eksplicitnih slika ili video-materijala putem društvenih medija ili deljenje preko aplikacija za povezivanje i razmenu podataka kao što su Bluetooth ili Airdrop

Sajberflešing je samo jedan od niza krivičnih prekršaja vezanih za digitalno okruženje, a uvedenih nedavno u britanski Zakon o bezbednosti onlajn (Online Safety Act), prepoznatih kao aktivnosti koje mogu da izazovu ugrožavanje bezbednosti, uznemiravanje i nasilje onlajn. Prekršaji iz Zakona o bezbednosti onlajn počeli su da se primenjuju 1. februara, a osuđeni počinitelji mogu zaraditi i do dve godine zatvora zbog svojih radnji.

Kao što se iz samog naziva može naslutiti, sajberflešing podrazumeva slanje neželjenih, najčešće ličnih, eksplicitnih slika ili video-materijala putem društvenih medija ili deljenje preko aplikacija za povezivanje i razmenu podataka kao što su Bluetooth ili Airdrop. U slučaju određenih podešavanja uređaja, neželjen sadržaj otvara se i pojavljuje na ekranu uređaja – što znači da čak i ako je prenos odbijen, primaoci su prinuđeni da ga vide. Prema novim zakonskim odredbama, tužioci moraju da dokažu da je pošiljalac imao nameru da slanjem nepoželjnog seksualnog sadržaja izazove uznemirenost ili poniženje primaoca, kao i lično seksualno zadovoljenje.

Delikatnost problema i potreba da on bude i zakonski regulisan direktno su povezani sa raznovrsnošću seksualnih interakcija onlajn, a u kojima je upravo traženje i dobijanje saglasnosti ključno da bi se moglo odrediti da li govorimo o željenoj, dvosmernoj interakciji (kakav može biti seksting) ili uznemiravajućoj i ugrožavajućoj jednosmernoj komunikaciji – kada je reč o sajberflešingu.

Zamagljene ili tanke granice između javnog i privatnog u digitalnom svetu za svakog korisnika imaju težinu granica fizičkog prostora. Kao što ne želimo uznemiravanje na ulici, u prevozu, na poslu, tako ne želimo ni uznemiravanje u svom privatnom digitalnom prostoru

Ubrzo nakon usvajanja novih odredaba, donesena je i prva presuda za sajberflešing – odrasli Britanac, inače ranije poznat kao seksualni prestupnik, slao je svoje eksplicitne fotografije na više adresa, a jedna od žena koja je ovaj sadržaj dobila putem aplikacije WhatsApp prijavila ga je policiji. Kada su u pitanju razlozi za sajberflešing, pojedine studije su se fokusirale na želju pošiljalaca da uspostave kontrolu ili poziciju moći u odnosu na primaoce, lično seksualno zadovoljstvo i transakcijski način razmišljanja u kome se očekuje neka vrsta povratnog sadržaja, zanemarujući činjenicu da je poslat sadržaj neželjen.

U Velikoj Britaniji kampanju za uvođenje novih krivičnih dela u Zakon o bezbednosti onlajn najvećim delom su vodile žene, među njima i mnoge javne ličnosti, koje su opisivale svoja traumatična iskustva zbog izloženosti neželjenim sadržajima nepoznatih muškaraca na mrežama.

Iako možda deluje da ova vrsta ponašanja nije tako česta, istraživanja (doduše, retka) pokazuju da je širom Nemačke, Francuske i Španije više od polovine (53%) žena starosti od 18 do34 godine bilo žrtva zlostavljanja putem eksplicitnih neželjenih slika. Isto istraživanje zaključuje da sajberflešing može ostaviti trajan uticaj na način na koji žene koriste internet, navodeći da od žena koje su bile žrtve, 82% njih je izjavilo da se oseća manje bezbedno onlajn, dok neke žele da se u potpunosti povuku iz onlajn prostora.

Kler Mekglin, profesorka prava na Univerzitetu Daram, otkrila je da su za žrtve sajberflešinga posledice vrlo konkretne i direktno utiču na promene svakodnevnog ponašanja, kao i pojavu zabrinutosti za svoju bezbednost, straha i osećanje poniženja. Mekglin ukazuje i na važnu specifičnost izloženosti sajberflešovanju – to je direktan prodor u lični digitalni prostor koji svako od nas želi da kontroliše i u kome želi da se oseća sigurno. Zamagljene ili tanke granice između javnog i privatnog u digitalnom svetu, koje još uvek testiramo, uspostavljamo i definišemo, za svakog korisnika imaju težinu granica fizičkog prostora. Kao što ne želimo uznemiravanje na ulici, u prevozu, na poslu, tako ne želimo ni uznemiravanje u svom privatnom digitalnom prostoru.

Vaše mišljenje nam je važno!

Učestvujte u diskusiji na ovu temu, ili pročitajte šta naši čitaoci misle.

1 komentar
Poslednje izdanje
Aleksandar Vučić
| Ekonomija | 51

David Koperfild sa Andrićevog venca

Uz realni rast od samo dva i po odsto, vlast u Srbiji uspela je prošle godine da bruto domaći proizvod Srbije poveća sa 60,4 na 69,5 milijardi evra ili za više od 15 procenata. I tu neće stati, jer su i predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar finansija Siniša Mali najavili da će već 2027. […]

Veštačka inteligencija AI
| Kultura | 10

Čovečanstvo ulazi u novo doba

Revolucija artificijelne inteligencije se ubrzava i ona postaje jedna od najvećih prekretnica u istoriji. Revolucije koje su temeljno izmijenile čovječanstvo bile su do sada Gutenbergov izum štamparije; Edisonova sijalica i Teslina naizmjenična struja, i Turingova mašina (kompjuter) i „Turingov test“ (ispitivanje da li mašina može simulirati ljudsku inteligenciju). To su revolucije koje su promijenile paradigmu […]

Društvene mreže
| Mišljenja | 1

Doomscrolling – kada ekran nema kraj

Aktivnost bez jasnog vremenskog trajanja, polupasivno gledanje u ekran dok na njemu nižemo stranice i stranice sadržaja, iako oduvek prisutna, doživela je svoju mutaciju u zloćudniju formu tokom COVID pandemije. Tako je dumskroling bio izazvan besomučnom potragom za pouzdanim i preciznim informacijama o virusu, broju slučajeva, simptomima, lečenju, vakcinaciji… A sa beskonačno mnogo izvora vesti […]

glasanje, izbori, izborna mesta, izbori 2023
| Mišljenja | 43

I dalje ćute vlasnici „pristojnih potpisa“

Po mišljenju mnogih, upravo je „2.000 pristojnih“ svojim imenima podržalo sve ono iza čega pošten čovek javno ne sme stati: ponižene i privatizovane institucije, višegodišnji medijski mrak, javno satanizovanje novinara i političkih neistomišljenika, progon uzbunjivača, kriminal u sprezi sa strukturama vlasti, skrivanje ubica iz kosovskog kafića „Panda“, zatvaranje sremskih obdaništa za decu opozicionara, nezakonito rušenje […]