zoran cvijanovic foto zoran loncarevic
Zoran Cvijanović Foto: Zoran Lončarević/Radar
Iz arhive: Zoran Cvijanović

Tetovirana groteska

Izdanje 6
0

Ne može se bogatstvo izraza glumca ili glumice svesti na rečenicu-dve. Pa opet mi za takvim mestima uporno tragamo po starim knjigama i novinama, tražeći u tekstovima onaj podvučeni red koji bi ipak mogao da bude jezgro oko koga nastaje čitav spektar različitih likova.

Recimo, slikar i reditelj Mića Popović, u razgovoru sa Milom Gligorijevićem kaže da je Danilo Bata Stojković često tumačio ljude što se „dosećaju sa zadrškom“, proizvodeći dvostruko dejstvo. I da nasmeje i da zabrine.

Zaista, dovoljno je setiti se njegovog „oklevanja“ da katkad izgovori rečenicu; izraza kakve je u tim trenucima pravio očima, ustima ili rukama prislonjenim na grudi.

U pozorišnim referatima Jovana Hristića – gde piše koliko je Rahela Ferari „stručno, nepogrešivo odmeravala komičku stilizaciju i neposrednu životnu uverljivost“ – brzo smo pronašli i Zorana Cvijanovića (1958), umetnika koji radi više od pedeset godina.

U hronici života u beogradskim pozorištima tokom novembra i decembra 1982, pišući o postavci Hrvatskog Fausta Slobodana Šnajdera u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, u režiji Slobodana Unkovskog – Hristić beleži da Cvijanović igra „sa osećanjem za grotesku i karikaturu“.

Tri-četiri leta kasnije, u Zvezdara teatru, ponovo gleda Unkovskog, sada Tetovirane duše Gorana Stefanovskog: „Dobro probranim grotesknim pokretima, Zoran Cvijanović igra…“

„Mladi Cvijanović u ulozi grbavog Mileta“ jeste za Hristića otkriće večeri nakon Kovačevićeve drame Sveti Georgije ubiva aždahu (Atelje 212; 1986): „Svaki pokret njegovog deformisanog tela, svaka reakcija koja se kroz to telo mora probiti, bili su izvanredno pogođeni i odmereni.“

Vaše mišljenje nam je važno!

Učestvujte u diskusiji na ovu temu, ili pročitajte šta naši čitaoci misle.

0 komentara
Poslednje izdanje
Aleksandar Vučić
| Ekonomija | 51

David Koperfild sa Andrićevog venca

Uz realni rast od samo dva i po odsto, vlast u Srbiji uspela je prošle godine da bruto domaći proizvod Srbije poveća sa 60,4 na 69,5 milijardi evra ili za više od 15 procenata. I tu neće stati, jer su i predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar finansija Siniša Mali najavili da će već 2027. […]

Veštačka inteligencija AI
| Kultura | 10

Čovečanstvo ulazi u novo doba

Revolucija artificijelne inteligencije se ubrzava i ona postaje jedna od najvećih prekretnica u istoriji. Revolucije koje su temeljno izmijenile čovječanstvo bile su do sada Gutenbergov izum štamparije; Edisonova sijalica i Teslina naizmjenična struja, i Turingova mašina (kompjuter) i „Turingov test“ (ispitivanje da li mašina može simulirati ljudsku inteligenciju). To su revolucije koje su promijenile paradigmu […]

Društvene mreže
| Mišljenja | 1

Doomscrolling – kada ekran nema kraj

Aktivnost bez jasnog vremenskog trajanja, polupasivno gledanje u ekran dok na njemu nižemo stranice i stranice sadržaja, iako oduvek prisutna, doživela je svoju mutaciju u zloćudniju formu tokom COVID pandemije. Tako je dumskroling bio izazvan besomučnom potragom za pouzdanim i preciznim informacijama o virusu, broju slučajeva, simptomima, lečenju, vakcinaciji… A sa beskonačno mnogo izvora vesti […]

glasanje, izbori, izborna mesta, izbori 2023
| Mišljenja | 43

I dalje ćute vlasnici „pristojnih potpisa“

Po mišljenju mnogih, upravo je „2.000 pristojnih“ svojim imenima podržalo sve ono iza čega pošten čovek javno ne sme stati: ponižene i privatizovane institucije, višegodišnji medijski mrak, javno satanizovanje novinara i političkih neistomišljenika, progon uzbunjivača, kriminal u sprezi sa strukturama vlasti, skrivanje ubica iz kosovskog kafića „Panda“, zatvaranje sremskih obdaništa za decu opozicionara, nezakonito rušenje […]