Istorijska šansa ili prevara – dilema je pred kojom su se našli crnogorski građani i javnost nakon što je aktuelna vlast predstavila priču o arapskom kapitalu i investicijama vrijednim više desetina milijardi eura, koje čekaju da budu uložene u Ulcinj, ali i druge krajeve Crne Gore.
Najava projekata, koji treba da budu sprovedeni na osnovu sporazuma o ekonomskoj saradnji i saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), izazvala je burne reakcije i snažne podjele u društvu. Sporazume su 28. marta u Dubaiju potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i zvaničnici UAE, a o njihovoj ratifikaciji u trenutku slanja ovog teksta odlučuju poslanici Skupštine Crne Gore. Posebno je problematičan sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina kojim se, pored ostalog, predviđa da će zemljište za izabrane projekte biti obezbijeđeno „bez potrebe sprovođenja javnih nabavki, javnog tendera ili drugih procedura propisanih nacionalnim zakonodavstvom kojim se uređuje oblast državne imovine“.
Posebno je problematičan sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina kojim se predviđa da će zemljište za izabrane projekte biti obezbeđeno bez potrebe sprovođenja javnih nabavki, tendera ili drugih procedura
To, kako ukazuju predstavnici opozicije, NVO sektora i građanski aktivisti, otvara prostor za korupciju, zloupotrebu državnih resursa, ali i pranje novca. Ukoliko poslanici izglasaju ovaj sporazum, on će imati snagu leks specijalisa i biće iznad domaćih zakona u slučaju spora.
Otpor građana
Predviđeno je da investitore predloži i za njih garantuje Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok će Crna Gora obezbijediti zemljište, infrastrukturu, planska dokumenta i potrebne dozvole. Kao glavni investitor najavljen je Muhamed Alabar, poznat po gradnji Burdž Kalife u Dubaiju i kompleksa Beograd na vodi.
Alabar je u Crnu Goru ušao na mala vrata – početkom marta pojavio se kao zakupac kupališta na ulcinjskoj Velikoj plaži, da bi preko noći bio promovisan u investitora „najvrednijeg projekta u istoriji Crne Gore“. Spajić ga je javnosti predstavio kao čovjeka koji će od Ulcinja napraviti novi Dubai i uložiti 20 milijardi, da bi kasnije tu sumu podigao na 35 milijardi eura.
Premijer Spajić je Alabara javnosti predstavio kao čoveka koji će od Ulcinja napraviti novi Dubai i uložiti 35 milijardi evra
Ove najave, ali i sumnje u korupciju i zloupotrebu državnih resursa, naišle su na veliki otpor Ulcinjana. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu poručio je da „Ulcinj nije na prodaju“, a lokalni parlament dva puta je odbacio ovaj projekat. Peticiju protiv sporazuma, koju je pokrenuo civilni sektor, za dan je potpisalo više od 5.000 građana. Među najglasnijim kritičarima sporazuma je izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković, koja je otišla korak dalje i optužila premijera u umiješanost u šverc cigareta, ističući da će sporazum omogućiti da se cigarete koje dolaze iz UAE privremeno skladište u Baru, što je Spajić negirao.
„U ovom poslu nema načina da se Crna Gora zaštiti od prljavog kapitala. Znamo ko je dosad ulagao po Crnoj Gori i znamo da je bilo pranje para naših i bjelosvjetskih kriminalaca. Mislim da je ovo dogovor PES-a i dijela DPS-a“, istakla je Ćalović Marković na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju.
Na meti i druge lokacije
Uprkos rastućem otporu, Spajić tvrdi da „cijela Vlada stoji iza sporazuma“ i da poslanički klubovi i Opština Ulcinj treba da ga prihvate kako ne bi djeci i unucima objašnjavali kako su propustili 35 milijardi investicija. Osim Ulcinja, posljednjih dana kao lokacije za investicije iz UAE premijer pominje Jaz, Buljarice, hercegnovski dio Luštice i sjever Crne Gore.
U ovom poslu nema načina da se Crna Gora zaštiti od prljavog kapitala. Znamo ko je dosad ulagao i znamo da je bilo pranja para naših i belosvetskih kriminalaca
Vanja Ćalović Marković
U međuvremenu je Alabar gostujući na više crnogorskih televizija istakao je da još nema spreman projekat za biznis u Crnoj Gori, ali i da je spreman da uloži dvije i po milijarde eura, a da je zapravo kumulativni efekat tog ulaganja 35 milijardi.
