za Radar iz Banjaluke
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država uklonilo je sa liste sankcija Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, članove njegove porodice i brojne druge funkcionere iz Republike Srpske, među kojima i člana Predsjedništva BiH Željku Cvijanović i predsjednika Narodne skupštine Srpske Nenada Stevandića, što je Radar i najavio prije nekoliko dana.
Na listi sankcionisanih osoba i kompanija su se, pored Milorada Dodika, nalazili i članovi njegove porodice, kao i brojne kompanije navodno povezane sa njim, uključujući Alternativnu Televiziju (ATV), Fruit Eco, Agape, Global Liberty, Prointer, K-2 i mnoge druge firme.
Pored Milorada Dodika i Željke Cvijanović, sa liste su uklonjeni i drugi zvaničnici Republike Srpske, među kojima su Staša Košarac, Alen Šeranić, Dragan Stanković, Petar Đokić, Pero Bukejlović, Nenad Stevandić, Radovan Višković, Siniša Karan. U odluci OFAC-a navedeno je da su preduzete izmjene i ažuriranja liste u skladu sa važećim propisima, te da ova promjena omogućava oslobađanje imovine i transakcija koje su prethodno bile blokirane sankcijama.
Zahvalnica Trampu
„Konstruktivno djelovanje Skupštine Republike Srpske zadnjih sedmica trebalo bi poboljšati nivo stabilnosti u Bosni i Hercegovini, a omogućiće partnerstvo sa Sjedinjenim Državama zasnovano na obostranim interesima, privrednim potencijalima i zajedničkom prosperitetu. Nastavićemo blisko sarađivati sa političkim i ostalim akterima iz cijelog političkog spektruma u Bosni i Hercegovini kako bismo promovisali zajedničke prioritete,“ navedeno je u saopštenju OFAC-a.
Dodik je pod američkim sankcijama od 2017. godine kada je na „crnu listu“ stavljen zbog opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sankcije su proširene 2022. i 2023. godine i one su uključivale optužbe za korupciju, podrivanje ustavnog poretka BiH i zloupotrebu javnih resursa. Željka Cvijanović je stavljena pod američke sankcije u julu 2023. godine zbog podrške zakonima i političkim potezima koji su ocijenjeni kao prijetnja funkcionalnosti institucija BiH.
Veliko je pitanje koliko je stotina miliona maraka naših para uloženo u ovaj napor da se svi oni skinu sa „crne liste“
Aleksandra Pandurević
Dodik je izjavio da odluka američke administracije o ukidanju sankcija njemu i njegovim saradnicima nije samo pravna, već i moralna rehabilitacija istine o Republici Srpskoj i svima koji joj časno služe. Zahvalio je američkom predsjedniku Donaldu Trampu što je, kako je rekao, ispravio veliku nepravdu.
„Tu nepravdu su stvorile Obamina i Bajdenova administracija. Sve ono što je izgovoreno protiv nas bila je laž i propaganda na kojima je izgrađen veliki nered koji je stvorio Kristijan Šmit. To je nered koji se sada mora počistiti. Onima koji su ovih godina likovali i vjerovali u tuđe laži mogu oprostiti sve osim godina koje smo izgubili zato što su vjerovali da će Republika Srpska pasti. Danas je jasno da nikada neće pasti,“ poručio je Dodik.
Nezvanični izvori govore da ukidanje sankcija dolazi kao plod dogovora SAD-a i Dodika o tome da Dodik nakon pravosnažne presude Suda BiH mora napustiti funkciju predsjednika Srpske i imenovati vršioca dužnosti. Nakon što je Skupština Republike Srpske izabrala Anu Trišić Babić za v.d. predsjednika Srpske, Amerika postepeno ukida sankcije i ostalim Dodikovim saradnicima.
Jedini član Dodikovog SNSD-a koji je ostao na „crnoj listi“ je Savo Cvijetinović iz Lopara. On je član Izvršnog odbora SNSD. Njemu su sankcije uvedene 2023. godine zbog povezanosti sa Rusijom. Cvijetinović je predstavnik kompanije BN Inžinjering sa sjedištem u Republici Srpskoj koja je u vlasništvu bivšeg zamjenika načelnika vojnog vazdušnog saobraćaja u Oružanim snagama Rusije i bivšeg komandanta komponente vazdušnog saobraćaja ruske vojske.
„BN Inžinjering je omogućio ilegalni transfer helikopterskih motora proizvedenih u Ukrajini u Rusiju preko BiH. Cvijetinović je sankcionisan zato što jeste ili je bio na čelu, zato što je bio zvaničnik, viši izvršni službenik ili član upravnog odbora BN Inžinjeringa,“ navedeno je iz Ministarstva finansija SAD.
Optužbe opozicije
Predsjednik opozicione Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kaže kako će vrijeme pokazati šta je Dodik morao da izda i na šta je morao da se obaveže da bi sankcije bile skinute. U javnosti se govori da su uslovi mnogobrojni – od prihvatanja NATO puta BiH do prihvatanja državne imovine što je za Dodika godinama bila „crvena linija“ koju nikada nije bio spreman da pređe.
„Vidjećemo šta je Dodik obećao i šta će morati dati Amerikancima. Nudio je svojevremeno kompletan litijum koji Republika Srpska ima. Ne bi me čudilo da je i to dogovoreno. Skupština Srpske je povukla Zakon o imovini, stoga možemo očekivati i da se imovina RS uskoro uknjiži kao državna imovina,“ smatra Vukanović.
U zamenu za ukidanje sankcija, Dodik je dao mnogo. Pre svega imovinu koja je bila naša crvena linija, te ubrzan put u NATO
Jelena Trivić
Član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević takođe smatra da će cijena skidanja sankcija biti ogromna. Ona dodaje da će tu cijenu platiti Republika Srpska i njeni građani. Srpska demokratska stranka je, podsjeća ona, već 20 godina pod sankcijama SAD.
„Mi smo dvije decenije na „crnoj listi“ OFAC-a. I nikada nismo trgovali. Dodik je za porodične sankcije na berzu stavio Republiku Srpsku i instalirao je NATO v.d. predsjednicu. Veliko je pitanje koliko je stotina miliona maraka naših para uloženo u ovaj napor da se svi oni skinu sa „crne liste“,“ – kazala je Aleksandra Pandurević.
Šef Kluba poslanika SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica dodaje kako ukidanje američkih sankcija nije rezultat trgovine, ni „kraj priče“, ali jeste simbolična poruka, jer nikad nijednom Srbinu sankcije nisu ukinute. To je, tvrdi on, poruka razumijevanja, partnerstva i poštovanja, ali i temelji kojima se čuva Republika Srpska.
Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić ističe kako je više nego očigledno da talas skidanja sankcija dolazi odmah nakon kapitulacije i izdaje u Narodnoj skupštini od strane skupštinske većine. Ona smatra da su izbor v.d. predsjednice Srpske i povlačenje svih zakona, pa i onog o nepokretnoj imovini, čime je imovina Srpske predata na odlučivanje OHR-u, ključne stvari zbog kojih su ukinute sankcije funkcionerima SNSD-a.
„U zamjenu za ukidanje sankcija, Dodik je od Republike dao mnogo. Prije svega imovinu koja je bila naša crvena linija, a za koju će uskoro Šmit nametnuti Zakon o državnoj imovini, te ubrzan put u NATO što je, takođe, jedan od njegovih ključnih ustupaka. Dodatno, obesmišljene su institucije Srpske. Republika Srpska je danas, u pogledu ustavno-pravnog položaja, u mnogo goroj poziciji nego prije tri godine kada je počela ova kriza. Nemamo imovinu, moraćemo u NATO, a zašto – pa da bi se ukinule sankcije Dodiku i ljudima oko njega – kazala je Trivićeva smatrajući da se to desi kad se srpski nacionalni interesi stave na pregovarački sto i njima trguje u zamjenu za lični komoditet.
Srpska demokratska stranka (SDS) i dalje ostaje na listi sankcionisanih entiteta, kao i funkcioneri ove stranke. Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) Dragomir Vasić rekao je da nije dobio nikakvo obavještenje o eventualnom ukidanju sankcija.
Ukoliko Ustavi sud BiH u utorak usvoji apelaciju bivšeg predsednika RS, to bi moglo da znači i ukidanje presude Suda BiH i potencijalno vraćanja predmeta na ponovno odlučivanje
Vasić je nedavno otkrio da je iz Kabineta predsjednika Republike Srpske dobio poziv da potpiše punomoć advokatskoj kancelariji koja je angažovana oko ukidanja američkih sankcija, odnosno brisanja sa OFAC liste na kojoj se nalazi od 2003. godine. On je na tu listu prvo stavljen zbog mreže podrške Radovanu Karadžiću, a kada je on uhapšen, stavljen je na listu zbog mreže podrške Ratku Mladiću.
„Potpuno je jasno da je na sceni veleizdaja i žao mi je što sada u krivičnom zakoniku nije normirano krivično djelo veleizdaja koje se najstrože kažnjavalo. Javno bih pitao Dodika za koliko je prodao Republiku Srpsku? Evidentno je da je Srpsku prodao, da je trgovao srpskim nacionalnim interesima, da je ponizio Republiku Srpsku, uništio njene institucije, a onda je, kao na tacni, predao strancima,“ kazao je v.d. predsjednika SDS-a Jovica Radulović.
Poslednji čin drame
Ostaje još jedan čin u ovoj drami koja se igra mjesecima: Ustavni sud BiH na vanrednoj sjednici u utorak, 4. novembra, trebalo bi da razmatra apelaciju Milorada Dodika protiv presude Suda BiH koji ga je kao predsjednika Republike Srpske osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.
Dodiku je suđeno za krivično djelo koje je uvedeno u Krivični zakon BiH na osnovu odluke Šmita. Apelacija na presudu Suda BiH podnesena je Ustavnom sudu BiH, jer je to neophodan korak da bi se ovaj slučaj mogao naći pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Ta sjednica Ustavnog suda BiH, čiji će epilog u velikoj mjeri odrediti kako političku sudbinu Milorada Dodika tako i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, zakazana je za 4. novembar u 13 časova.
Ukoliko Ustavni sud BiH – koji radi u krnjem sastavu zato što u svom sastavu nema dvojice sudija sa teritorije Republike Srpske – odbije Dodikovu apelaciju, presuda Suda BiH u punom obimu ostaje na snazi. S druge strane, usvajanje apelacije bi vodilo i u pravcu ukidanje presude Suda BiH i potencijalno vraćanja predmeta na ponovno odlučivanje.
Podsjećamo, Dodikov pravni tim od Ustavnog suda BiH je zatražio privremenu mjeru zabrane izvršenja, odnosno „zamrzavanje“ presude do njihove konačne odluke. Po osnovu pravosnažnosti presude Suda uslijedila je i odluka Centralne izborne komisije BiH kojom je Dodiku oduzet mandat predsjednika Srpske, a potom je usvojen akt kojim su prijevremeni izbori zakazani za 23. novembar.
