shutterstock 1181106973 copy
Foto: Shutterstock/Nate Hovee
Otkrivamo: Detalji krivične prijave protiv petoro bivših rukovodilaca državnog preduzeća Srbija Kargo

Firmu zavili u crno, a otkaze spremaju politički nepodobnima

Izdanje 123
0

Dvoje bivših v. d. direktora, dva bivša izvršna direktora i nekadašnji menadžer terete se za gubitke veće od 5,5 milijardi dinara, a od tužilaštva se traži da ispita kako je potrošeno 17,8 miliona evra i 182,8 miliona dinara, koliko je bilo na računu kada je na čelo preduzeća došao Dušan Garibović

Nekad uspešno državno preduzeće Srbija Kargo za železnički prevoz robe dovedeno je do kolapsa, a cenu za to plaćaju savesni radnici koji se trenutno otpuštaju. One koji su vodili firmu, kada je počela da stvara neobične gubitke, niko iz vlasti koja ih je postavljala ne spominje, ali je to učinio Sindikat Srbija Karga. Njegov predsednik Zoran Dašić podneo je 25. juna prijavu Drugom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu protiv petoro bivših rukovodilaca i nepoznatih osoba iz Srbija Karga, optužujući ih za zloupotrebu službenog položaja, nesavesan rad u službi i druga krivična dela, koja tužilaštvo goni po službenoj dužnosti.

U prijavi koju je podneo Dašić kao prvoosumnjičeni je označen Dušan Garibović, bivši v. d. generalnog direktora Srbija Karga. Uz njega, osumnjičeni su i Saša Tomić, bivši menadžer za vozna sredstva, Mire Vukumirović, bivši izvršni direktor za razvoj i zajedničke poslove, Nataša Ležaja, bivša v. d. direktora preduzeća i Zvezdan Pavićević, izvršni direktor za razvoj i zajedničke poslove. Prijava je, takođe, podneta i protiv nepoznatih osoba, za koje se tvrdi da su učestvovale u donošenju i sprovođenju spornih odluka.

Deo zaposlenih tvrdi da se otkazi dele po „partijskom“ kriterijumu u zavisnosti od toga da li su se zaposleni odazivali na pozive da prisustvuju mitinzima u organizaciji SNS-a, a egzekucija je poverena Dušanu Đukiću, koga je Vlada u julu prošle godine postavila za v. d. generalnog direktora

Svi se oni terete da su kao odgovorna lica svojim činjenjem, ali i nečinjenjem, „suprotno načelima savesnog i zakonitog poslovanja naneli značajnu materijalnu štetu“ tom preduzeću, ali i državi Srbiji kao njegovom jedinom vlasniku. U prijavi se ukazuje na, kako u njoj piše, više osnovanih sumnji za izvršenje krivičnih dela, pobrojanih u šest tačaka. Kao prvo navodi se da su prijavljeni izazvali znatno finansijsko pogoršanje stanja Srbija Karga i da gubitak sada prelazi 5,5 milijardi dinara. Drugo, na teret im se stavlja da nisu realizovani ciljevi i mere predviđeni planovima poslovanja za period od 2017. do 2023, čime je „preduzeću izazvana znatna materijalna šteta i ugroženo obavljanje osnovne delatnosti“. Kao treća tačka navodi se da postoji osnovana sumnja da nije obezbeđeno adekvatno održavanje i obnavljanje lokomotiva i teretnih vagona, što je dovelo do smanjenja raspoloživosti voznih sredstava i pada obima usluga.

Da tužilaštvo proveri kako su ispražnjeni računi preduzeća

U četvrtoj tački navodi se da je 15. septembra 2017, kada je za v. d. generalnog direktora imenovan Dušan Garibović, na deviznom računu preduzeća bilo 17,8 miliona evra, na dinarskom 70 miliona dinara, a na računu u Upravi za trezor 112,8 miliona dinara i od tužilaštva traži da proveri kako je taj novac trošen, da li se njime raspolagalo u skladu sa zakonom i u skladu sa planovima poslovanja i da li je njegovim trošenjem naneta šteta Srbija Kargu. S tim u vezi, u petoj tački prijave izražava se sumnja da su upravo neke odluke o upravljanju imovinom prijavljeni doneli suprotno interesima preduzeća i tako mu pričinili materijalnu štetu.

U šestoj tački iz prijave od tužilaštva se traži da ispita imovinu nekadašnjih rukovodilaca i sa njima povezanih osoba i proveri da li ima razlike u prijavljenim prihodima i imovini stečenoj dok su bili na rukovodećim funkcijama u Srbija Kargu. Tužilaštvu se, takođe, predlaže da pribavi kompletnu finansijsku i poslovnu dokumentaciju tog preduzeća, kao i izveštaj Državne revizorske institucije i drugih nadležnih službi. Konačno, krivičnom prijavim se od tužilaštva traži da izvrši uvid u planove poslovanja i izveštaje o njihovom izvršenju od 2017. do 2023, da naredi finansijsko-ekonomsko veštačenje i sasluša prijavljene, kao i druge odgovorne u Srbija Kargu.

U početku je Srbija Kargo pravio dobit od tri-četiri miliona evra, svake godine na računu nam je ostajalo devet miliona evra gotovine, troškove opravki lokomotiva smo smanjili sa 300.000 na 30.000 evra, ali je očito da nekim sivim eminencijama nije odgovaralo takvo poslovanje

Miroljub Jevtić

O sumnjivim poslovima u ovom preduzeću Radar je već pisao u tekstu Vagone iznajmljuju po šest puta nižim cenama, a o nameri aktuelnog rukovodstva da otpusti deo zaposlenih u tekstu Pomoćnik ministarke iz Ćacilenda sprema otkaze trećini zaposlenih. Prema najnovijim tvrdnjama nekih zaposlenih otkazi se dele po „partijskom“ kriterijumu u zavisnosti od toga da li su se zaposleni odazivali na pozive da prisustvuju mitinzima u organizaciji SNS-a, a egzekucija je poverena Dušanu Đukiću, koji je postavljen na mesto v. d. generalnog direktora Srbija Karga rešenjem Vlade Srbije od 18. juna prošle godine.

To sada akcionarsko društvo u stopostotnom vlasništvu države kao samostalno počelo je da posluje 2015. i u prvim godinama je bilo profitabilno, a prema javno dostupnim podacima, pad je počeo od imenovanja Dušana Garibovića za v. d. direktora, u septembru 2017, a nastavio se sve do 11. jula 2024, kada ga je na tom mestu, rešenjem Vlade, zamenila Nataša Mlinar Ležaja, dotadašnja izvršna direktorka za saobraćaj. Ona je, takođe, obuhvaćena krivičnom prijavom predsednika Sindikata Srbija Karga.

Pre nešto više od godinu dana na mesto v. d. direktora je imenovan Dušan Đukić. Pod njegovom direktorskom palicom poslovni prihodi firme pali su za dodatnih 28 odsto, na 70,1 milion evra, uz neto gubitak od 12,9 miliona, a kada se tome doda minus iz prethodnih godina, ukupni gubici su dostigli skoro 25 milijardi dinara ili oko 213 miliona evra.

Kome nije odgovaralo uspešno državno preduzeće

Uz podsećanje da je u njegovo vreme to bilo profitabilno i uspešno preduzeće, Miroljub Jevtić, prvi direktor Srbija Karga, kaže da su mu svi eksperti predviđali brzi kraj, jer je poslovalo bez subvencija države, a pojavila se i konkurencija u vidu privatnih operatera, ali je sve iznenadilo i funkcionisalo je bez problema.

„Komercijalna politika je definisana tako da svaki prevoz mora da pokrije svoje troškove i donese dobit i od toga se nije odstupalo. Radionice su bile opremljene novim alatima, a osposobili smo se i da radimo glavne opravke dizel lokomotiva u Nišu, pa su troškovi te opravke sa 300.000 evra, koliko smo plaćali Rumunima, pali na 30.000 evra po lokomotivi. Tako je Srbija Kargo pravio dobit od tri do četiri miliona evra godišnje, Infrastrukturi železnice uredno plaćao korišćenje njene infrastrukture i pritom nam je svake godine na računu ostajalo devet miliona evra gotovine“, kaže za Radar nekadašnji direktor Srbija Karga.

U vreme Garibovića drastično su i nerazumno smanjene ne samo cene prevoza, već i ulaganja u održavanje lokomotiva i vagona. Umesto da se poprave, vagoni su prodavani Bauvezenu kao staro gvožđe, pa je tako firma sa 3.000 spala na nekoliko stotina vagona, tvrdi prvi direktor Srbija Karga

On navodi da nekim „sivim eminencijama“ nije odgovaralo takvo poslovanje i podseća da su svi članovi Odbora direktora Železnice Srbije podneli krivičnu prijavu protiv njega da je navodno sa „svojom ekipom“ u noći između 9. i 10. avgusta 2015. sa „dugim cevima i fantomkama na glavama“ iz blagajni preduzeća opljačkao više desetina miliona dinara.

„Pošto sam zbog toga bio i saslušavan, proverio sam i utvrdio da je te noći, u ponoć, na blagajnama bilo svega 3.900 dinara. Bilo je to prvo upozorenje, a stigla su i nova, kada mi je na Skupštini akcionara Srbija Karga javno jedan od članova postavio pitanje – ko mi je dao za pravo da u vreme kada sve državne firme propadaju pravim profit i spasavam državnu firmu? Prvo sam mislio da je u pitanju šala, pa nisam ništa odgovorio, niti sam tome pridavao značaj. Kasnije su ti članovi Skupštine smenjeni, ali kao deo odmazde zato što su bili bliski Nebojši Stefanoviću“, priča Jevtić.

Bauvezenu vagone prodavali kao staro gvožđe

On je smenjen 15. septembra 2017. i na njegovo mesto je postavljen Garibović, za koga Jevtić tvrdi da su neki njegovi potezi direktno urušili firmu. „Drastično i nerazumno su smanjene cene prevoza, tako da je Srbija Kargo počeo da radi na svoju štetu. Ugašene su najbolje radionice za popravku teretnih vagona u Velikoj Plani i Kikindi. Drastično su smanjena ulaganja u održavanje lokomotiva i vagona, pa je samim tim smanjen i broj raspoloživih vagona. Umesto da se upute na veliku popravku, neki vagoni su prodavani Bauvezenu kao staro gvožđe, pa je tako firma sa 3.000 spala na nekoliko stotina vagona“, priča Jevtić.

Za razliku od državne firme od koje je 150 vagona iznajmilo po ceni od samo 5,5 evra na dan, privatna firma Trans kargo logistik svake godine ostvaruje profit i u pet prethodnih godina je povećela broj zaposlenih za 30 odsto, dok u Srbija Kargu zbog gubitaka spremaju otkaze za prekobrojne

On podseća da već 2020. u pomoć pristiže i država sa 923 miliona dinara, na predlog tadašnje ministarke Zorane Mihajlović. „Ta pomoć je ostvarena tako što Infrastruktura železnice podiže kredit kod Poštanske štedionice, vraća ga Vlada Srbije, a za taj iznos se otpisuje dug Srbija Karga prema Infrastrukturi. Da se Vlasi ne dosete, sve pod izgovorom pandemije, kada su uslovi za saobraćaj teretnih vozova bili idealni, jer nisu saobraćali putnički vozovi. Srbija Kargo je od 2020. u neobjavljenom stečaju, zbog čega trpi ceo sistem železnice, jer nema prihoda ni za održavanje Infrastrukture železnice, s obzirom na to da joj Srbija Kargo skoro uopšte ne plaća naknadu za pristup prugama“, navodi naš sagovornik.

shutterstock 2724810719 copy
Foto: Shutterstock/Ales Munt

On potencira da u prve dve godine od osamostaljivanja Srbija Kargo nije izdavao lokomotive i vagone u zakup konkurenciji. Naprotiv, čak je od MIN-a iz Niša u stečaju iznajmljena radionica u kojoj su sami remontovali lokomotive. „Ako je neko nakon toga u Srbija Kargu izdavao u zakup vagone po ceni od pet evra na dan, to može da ukaže na dve štetne stvari, na prepuštanje tržišta konkurenciji i rad na sopstvenu štetu“, zaključuje Jevtić.

Konkurenciji vagone izdavali po ceni od 5,5 evra na dan

Poput njega, još neki poznavaoci prilika u železničkom saobraćaju za veliki deo problema Srbija Karga optužuju potonji menadžment, jer je teretne vagone ustupao privatnim firmama, koje su mu potom „otimale“ posao. O jednom takvom aranžmanu Radar je pisao na osnovu uvida u Aneks 2 Ugovora od 30. septembra 2025, po kom je Trans kargo logistiku to državno preduzeće iznajmilo 150 vagona po ceni od samo 5,5 evra dnevno, bez PDV-a. Kao stvarni vlasnici Trans kargo logistika, sa udelom od po 50 odsto, navode se Mihajlo i Dragutin Vukićević.

Poslovni prihodi te njihove krovne firme su 2021. bili 3,5 milijardi, već sledeće su povećani na rekordnih 9,7 milijardi, nakon čega postepeno padaju, najpre na 7,8 milijardi, potom na 6,4 milijarde i lane na nepunih pet milijardi dinara. Svih pet godina firma im je, za razliku od Srbija Karga, bila profitabilna, s tim što je rekordnu neto dobit od 70,77 miliona dinara iskazala 2022, a najmanju od 4,66 miliona prošle godine. U međuvremenu su povećali broj zaposlenih sa 51 na 67.

U prošloj godini poslovni prihodi Srbija Karga pali su za dodatnih 28 odsto, na 70,1 milion evra, uz neto gubitak od 12,9 miliona, a kada se tome doda minus iz prethodnih godina, ukupni gubici su dostigli skoro 25 milijardi dinara ili oko 213 miliona evra

Istovremeno, ćerka-firma njihovog Trans kargo logistika, RTL iz Beograda je u istom periodu, od 2021. do 2025, prihode uvećala više od 37 puta, sa 29,2 miliona na milijardu i 8,6 miliona, s tim što su joj istim tempom rasli i troškovi, pa su za tih pet godina rashodi povećani sa 88,9 miliona na milijardu i 124,8 miliona. Otuda je ta firma 2021, 2022. i 2025. prikazala neto gubitak u rasponu od 41,9 do 116,7 miliona dinara, dok je samo u 2023. i 2024. imala neto dobit od 11,2 i 6,4 miliona dinara.

shutterstock 2678028065
Foto: Shutterstock/Vladimir Razgulyaev

Mihajlo i Dragutin Vukićević bili su vlasnici i Hostel logistika, firme koja je osnovana sredinom 2016, a od novembra 2025. je u postupku likvidacije i to na zahtev Trans kargo logistika. Njihova matična kompanija bila je i jedini vlasnik Rejl kargo logistika iz Novog Sada, koji je osnovan 2004, a iz APR-a je izbrisan u martu 2010, jer je tada pripojen Trans kargo logistiku. Interesantno je da je bivša firma iz Novog Sada u 2009, poslednjoj godini pre brisanja iz registra, iskazala poslovne prihode od 2,7 miliona, uz neto dobit od čak 2,6 miliona evra.

Pored ovih, Mihajlo Vukićević je do juna 2021. bio suvlasnik, sa udelom od 23 odsto, još jedne firme registrovane za železnički prevoz tereta, Panon rejla iz Subotice. Tada je svoj udeo preneo na Trans kargo logistik, ali je u septembru 2023. i ta firma izbrisana iz registra, posle prinudne likvidacije. Preko Trans kargo logistika, mlađi od dvojice Vukićevića bio je vlasnik udela od 40 odsto, a ujedno i direktor u još jednoj firmi za železnički prevoz tereta, Laude Balkans, koja je osnovana u septembru 2018, ali je veoma brzo otišla u likvidaciju i posle samo dve i po godine, u martu 2021, izbrisana je iz APR-a.

Probleme u poslovanju bi da reše – otkazima

Vlastima u Srbiji, koje se hvale ekonomskim procvatom sva sumnjiva poslovanja firme čiji je država jedini vlasnik nisu interesantna, već je rešenje nađeno u otpuštanju radnika. Prvo je resorna ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević donela rešenje o formiranju Radne grupe za takozvanu „optimizaciju broja zaposlenih“, tačnije otpuštanje većeg broja zaposlenih.

Ministarka Sofronijević je 16. januara 2026. donela, a 18. februara i dopunila rešenje o „optimizaciji“, a za šefa Radne grupe imenovan je Milan Petrović, njen pomoćnik u Sektoru za železnice i intermodelarni transport. Petrović je široj javnosti postao poznat kada je nedavno, na društvenim mrežama, objavljena njegova fotografija iz Ćacilenda, na kojoj se grli sa izvršnim direktorom Infrastrukture železnice Srbije Draganom Zlatkovićem.

Incident ispred Cacilenda i Cacilend 260526 Foto Marko Ljutica 6
Incident ispred Pionirskog parka Foto:Marko Ljutica

Sa sprovođenjem tog rešenja se nastavilo pa je v. d. direktora Dušan Đukić 22. juna železničkim sindikatima uputio „Predlog programa rešavanja viška zaposlenih u 2026“ na mišljenje, što je prvi objavio Danas. „Imajući u vidu da je 21. maja u Društvu sistematizovano 2.340 radnih mesta, od čega je popunjeno 1.827, radi optimizacije poslovanja i prilagođavanja organizacije rada i sistematizacije poslova planiranim potrebama poslovanja, neophodno je da se broj radnih mesta smanji za 935, odnosno da se broj zaposlenih smanji za 424 zaposlena“, navodi se u upućenom predlogu.

Neki radnici Srbija Karga strahuju i žale se da će kriterijumi i uslovi za otpuštanje biti i odbijanje da se učestvuje na mitinzima SNS-a, pa i da se odlazi u Ćacilend. Oni nisu hteli u Ćacilend, ali je izgleda Ćacilend stigao u Srbija Kargo.

Vaše mišljenje nam je važno!

Učestvujte u diskusiji na ovu temu, ili pročitajte šta naši čitaoci misle.

0 komentara
Poslednje izdanje