profimedia 0722549255
Andreas Šider Foto: snapshot/Future Image/D Anoraganingrum / Shutterstock Editorial / Profimedia
Andreas Šider iz Brisela za Radar

Novi beogradski izbori se ne bi desili bez pritiska Evrope

9

Kritičar sam komesara za proširenje EU Olivera Varheljija, jer mislim da je tokom svog mandata mogao da uradi više. S druge strane, mislim da je evropski parlament radio dobro. Jer, Vučić sigurno nije želeo da se izbori ponove, a sposoban je političar

Vođa delegacije Socijaldemokratske partije Austrije u Evropskom parlamentu Andreas Šider umoran je od pitanja o napadima kojima su ga predstavnici srpskih vlasti zasuli nakon što je javno govorio o obilju nepravilnosti koje je uočio kao posmatrač na decembarskim izborima u Srbiji. Ali razume zašto bi nekoga odgovori mogli da interesuju. Kao što, uostalom, razume i da su ga vladajuća koalicija i mediji bliski njoj gotovo prestali pominjati kada se prašina slegla.

Saglasan je da je neobična slučajnost što su novi izbori raspisani za 2. jun, četiri dana pred početak velikih izbora za poslanike Evropskog parlamenta, kada će fokus svih u Evropskoj uniji biti, u najmanju ruku, podeljen. Međutim, za Radar tvrdi da se pristup prema stanju demokratije u Srbiji i ostatku Zapadnog Balkana menja, umnogome zato što promene geopolitičkih okolnosti vraćaju proširenje EU na dnevni red. Svi, kaže, pa i članovi Evropske narodne partije (EPP), grupe konzervativnih partija čija je Srpska napredna stranka pridružena članica, osuđuju nepravilnosti tokom decembarskih izbora.

Pa opet, izvestilac EP za Srbiju gospodin Bilčik, čija matična partija pripada EPP, prvo je rekao da su izbori bili regularni, da bi na koncu i sam glasao za rezoluciju EP koja kritikuje izborne neregularnosti. Nedavno je rekao da se neće ponovo kandidovati na izborima za EP. Kakav novi saziv očekujete i može li se očekivati drugačija evropska nomenklatura po pitanjima koji se tiču Srbije – izvestilac, komesar za proširenje?…

Prvo moramo videti ko će se naći u poslaničkim klupama. Međutim, politika nadilazi pojedinačne političare i ono što je ovde mnogo važnije je da je EP posmatrao izbore i da je doneo vrlo kritički nastrojenu procenu koja je dovela do veoma snažno urečene Rezolucije. To nije samo dokument, već je i platforma od koje će sledeći saziv EU morati da nastavi s radom. EP neguje kulturu otvorene debate, pa znam i da predstavnici svih političkih grupacija u EP – zeleni, liberali, socijaldemokrate, pa i EPP – planiraju da uvaže Rezoluciju kao temelj za dalje odnose sa zvaničnim Beogradom, ali i da pomno prate implementaciju svih preporuka koje se tiču stanja demokratije u Srbiji. EP će se sigurno i u narednih pet godina jasno oglasiti kada god za to bude postojala potreba.

profimedia 0851748459
Evropski parlament Foto: FREDERICK FLORIN / AFP / Profimedia

Predsednik Vučić je prvo rekao da ga ne interesuje šta će EP usvojiti, a Rezoluciju je nazvao „sramotom opozicije“, te je uz saradnike tvrdio da novi beogradski izbori nemaju veze sa spoljašnjim pritiskom…

Nekad su stvari vrlo jasne – kad neko kaže da nešto nema nikakve veze s nečim drugim, reč je o dokazu da i te kako ima.

Izbori ne bi bili ponovljeni bez međunarodnog pritiska?

Ponavljaju se upravo zbog spoljnog pritiska i pritiska opozicije u Srbiji. I zato što je nešto ovog puta krenulo po zlu. Vučić nije želeo da izbore ponovi, ali je morao. A sposoban je političar.

I ranije je znalo da ode po zlu – evroparlamentarci su 2022. u Beogradu posredovali između vlasti i dela opozicije kako bi se izborni uslovi poboljšali. Danas ne bismo vodili ovaj razgovor da su tadašnje preporuke implementirane. Šta će se iz perspektive EP desiti ako beogradski izbori ponovo budu prepuni nepravilnosti?

Iako imamo izbore za EP, pratićemo i situaciju u Srbiji i odluke o budućim koracima ćemo doneti u skladu s dešavanjima na terenu. Ako su decembarski izbori za Beograd bili neregularniji nego ikada do sad, i ako ovog puta imamo i reakciju, pratićemo i kakva će biti reakcija glasača. Da li će se mobilisati i reći: želimo slobodne, poštene i dobro organizovane izbore i glasaćemo u skladu s tim, ili ne.

Da li građani Srbije očekuju previše od EU i EP ili Evropa ipak ne čini dovoljno?

Poznato je da sam kritičar Olivera Varheljija, evropskog komesara za proširenje, jer verujem da je tokom svog mandata mogao da uradi više. S druge strane, mislim da EP radi veoma mnogo i dobro. Ali, na koncu, nije reč o očekivanjima od Evrope ili nekog drugog, nego o građanima Srbije i onoga što oni žele. Moraju da svoju budućnost uzmu u svoje ruke.

Vaše mišljenje nam je važno!

Učestvujte u diskusiji na ovu temu, ili pročitajte šta naši čitaoci misle.

9 komentara
Poslednje izdanje
Aleksandar Vučić
| Ekonomija | 56

David Koperfild sa Andrićevog venca

Uz realni rast od samo dva i po odsto, vlast u Srbiji uspela je prošle godine da bruto domaći proizvod Srbije poveća sa 60,4 na 69,5 milijardi evra ili za više od 15 procenata. I tu neće stati, jer su i predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar finansija Siniša Mali najavili da će već 2027. […]

Veštačka inteligencija AI
| Kultura | 13

Čovečanstvo ulazi u novo doba

Revolucija artificijelne inteligencije se ubrzava i ona postaje jedna od najvećih prekretnica u istoriji. Revolucije koje su temeljno izmijenile čovječanstvo bile su do sada Gutenbergov izum štamparije; Edisonova sijalica i Teslina naizmjenična struja, i Turingova mašina (kompjuter) i „Turingov test“ (ispitivanje da li mašina može simulirati ljudsku inteligenciju). To su revolucije koje su promijenile paradigmu […]

Društvene mreže
| Mišljenja | 1

Doomscrolling – kada ekran nema kraj

Aktivnost bez jasnog vremenskog trajanja, polupasivno gledanje u ekran dok na njemu nižemo stranice i stranice sadržaja, iako oduvek prisutna, doživela je svoju mutaciju u zloćudniju formu tokom COVID pandemije. Tako je dumskroling bio izazvan besomučnom potragom za pouzdanim i preciznim informacijama o virusu, broju slučajeva, simptomima, lečenju, vakcinaciji… A sa beskonačno mnogo izvora vesti […]

glasanje, izbori, izborna mesta, izbori 2023
| Mišljenja | 44

I dalje ćute vlasnici „pristojnih potpisa“

Po mišljenju mnogih, upravo je „2.000 pristojnih“ svojim imenima podržalo sve ono iza čega pošten čovek javno ne sme stati: ponižene i privatizovane institucije, višegodišnji medijski mrak, javno satanizovanje novinara i političkih neistomišljenika, progon uzbunjivača, kriminal u sprezi sa strukturama vlasti, skrivanje ubica iz kosovskog kafića „Panda“, zatvaranje sremskih obdaništa za decu opozicionara, nezakonito rušenje […]