za Radar iz Banjaluke
Ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 opština i gradova biće održani 8. februara, a pravo glasa ima oko 85.000 birača. Na prethodnim prevremenim izborima, koji su održani 23. novembra prošle godine, Siniša Karan iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) osvojio je 50,39 odsto glasova, dok je njegov glavni rival, Branko Blanuša iz Srpske demokratske stranke (SDS), dobio 48,22 odsto glasova. Razlika između njih iznosila je oko 9.577 glasova u korist Karana.
Odluka Centralne izborne komisije BiH o poništavanju rezultata na dijelu biračkih mjesta otvorila je mogućnost da se ishod promijeni u korist Blanuše. Prema najnovijim podacima, Blanuša trenutno vodi s više od 6.000 glasova prednosti ako se ne uračunaju rezultati s poništenih biračkih mjesta. Najviše nepravilnosti utvrđeno je u Zvorniku, gdje će izbori biti ponovljeni na čak 53 biračka mjesta, a pravo glasa će imati 35.533 birača. Izbori su poništeni i na brojnim biračkim mjestima u Doboju, tačnije na 31 mjestu, a pravo glasa ima 17.764 građana.
Sve za Karana
SNSD-u Milorada Dodika je više od svega stalo da odbrani Karanovu prošlogodišnju pobjedu, pa je Vlada RS nedavno raspodijelila 47 miliona maraka (oko 24 miliona evra) opštinama u kojima će se 8. februara ponoviti izbori za predsjednika. U ovim lokalnim zajednicama načelnici su kadrovi Dodikove stranke.
Bratunac dobija oko trećinu svog budžeta za 2026. godinu. Laktaši i Zvornik dobijaju oko četvrtinu i petinu svojih budžeta, dok Doboj dobija najviše sredstava, takođe, oko petinu svog budžeta. Tako će Bratunac dobiti dodatnih tri miliona evra, Laktaši 5,6 miliona evra, Zvornik 6,65 miliona evra, a Doboj, koji ima najviše stanovnika od ova četiri grada, 8,69 miliona evra.
Dok god se zatvorske kazne mogu zameniti novčanom kaznom, poruka je da se krađa izbora isplati
Vehid Šehić
Za Damjana Ožegovića iz Transparensi Internešenala BiH radi se o „kupovini naklonosti birača“, jer su milionski iznosi dodijeljeni isključivo opštinama gdje se ponavljaju izbori na najviše birališta. Prema njegovim riječima, infrastrukturni projekti predstavljaju najčešći vid političkog podilaženja biračima.
„To otvara prostor za političku manipulaciju. Nažalost, praksa pokazuje da vlast najčešće podilazi biračima upravo kroz infrastrukturne projekte, izgradnju puteva, rasvjete, vodovoda, kanalizacije. Sumnju pojačava i činjenica da odluka Vlade RS ne sadrži jasne podatke o projektima ni kriterijima za raspodjelu sredstava“, kazao je Ožegović.
Robija za izbornu krađu
Politički analitičar Stefan Blagić ocjenjuje da se regularnost ponovljenih izbora može osigurati samo ako se na spornim biračkim mjestima poveća broj posmatrača.
„Jedan ili dva posmatrača ne mogu mnogo da pomognu. Posmatrača naprosto mora biti više ukoliko želimo da spriječimo izbornu krađu. Vidjeli smo da se nove izborne tehnologije mogu primijeniti, ostaje pitanje da li postoji dovoljno političke volje da se to i uradi“, istakao je Blagić.
Bivši član CIK-a Vehid Šehić naglašava da tehničke mjere i nadzor neće biti dovoljni bez jasne poruke pravosuđa da su izborne prevare teško krivično djelo. On smatra da članovi biračkih odbora, kod kojih su utvrđene nepravilnosti, moraju snositi ozbiljne posljedice.
„Krivotvorenje izborne volje građana mora se tretirati kao jedno od najtežih krivičnih djela. Bez strožih kazni nema vraćanja povjerenja u izborni proces. Kazne koje se danas izriču su blage i neodvraćajuće. Dok god se zatvorske kazne mogu zamijeniti novčanom kaznom, poruka je da se krađa izbora isplati“, upozorio je Šehić.
Praksa pokazuje da vlast najčešće podilazi biračima upravo kroz infrastrukturne projekte, izgradnju puteva, rasvete, vodovoda i kanalizacije
Damjan Ožegović
Srđan Traljić iz Transparensi Internešenel kao najupečatljiviji primjer naveo je biračko mjesto Klisa kod Zvornika, na istoku BiH, gdje je presudom pred Sudom BiH 2024. godine dokazano masovno dopisivanje glasova biračima koji uopšte nisu izašli na izbore.
„Na tom biračkom mjestu, na opštim izborima 2022. godine, prijavljena je izlaznost od čak 190 birača od ukupno 230 upisanih. Međutim, na prijevremene izbore za gradonačelnika Zvornika godinu kasnije, 2023. godine, izašla su svega četiri birača, dok je na posljednjim izborima za predsjednika RS 23. novembra prošle godine glasalo njih 12. Ti podaci dovoljno govore o kakvim se manipulacijama radilo“, naglasio je Traljić.
