1638645473 VEC 8267 01
Foto:Vesna Lalić/Nova.rs
Povratak projekta Jadar na velika vrata

Litijum – može i bez referenduma

Izdanje 16
65

Ne samo što se čini izlišnim diskutovati o merama zaštite kada ne postoje elementarni preduslovi za njihovo sprovođenje, već i pravni status objavljene „Studije“ dovodi u rizik zainteresovane za ozbiljnu analizu da budu optuženi za neovlašćeno reprodukovanje njenih delova

Pet meseci nakon što je Rio Sava prvi put najavila da će objaviti nacrt Studije procene uticaja na životnu sredinu projekta Jadar i samo par nedelja od kada su dodali da će sve do sada urađene stručne analize biti objavljene čim ih prilagode za širu javnost, kompanija je zaista ispunila veći deo obećanog. Dobro, možda nismo baš dobili „sve“ urađene analize (tačnije, od 23.000 analiza zemljišta, vode, vazduha i buke, čijom se izradom Rio Sava hvali na svom sajtu, integralno nije objavljena nijedna), ali smo dobili ne jedan, već tri nacrta Studije o proceni uticaja – za podzemni rudnik, postrojenje za preradu rude i za deponiju. I kao što su obećali, dokumenta su zaista prilagođena i to baš onako kako smo i sumnjali da će biti kada smo pisali o borbi profesora Poljoprivrednog fakulteta Aleksandra Đorđevića da sazna da li je potpisan na studiji rađenoj za Rio Savu. Jer uprkos stalnom mantranju predstavnika kompanije da je na njihovoj izradi radilo više od 100 stručnjaka, uključujući 40 profesora sa više od 10 fakulteta, potpisana su samo dva imena: prof. Aleksandar Jovović sa Mašinskog fakulteta i prof. Nikola Lilić sa Rudarsko-geološkog.

1638643902 Novi Sad172 protestna setnja blokada mosta foto Nenad Mihajlovic scaled 1
Foto:Nenad Mihajlović/Nova.rs

Skrivanje „stručnjaka“

A za one koje žele da znaju više, prof. Jovović je u dve studije koje potpisuje priredio poglavlje naslovljeno „Obrađivač Studije“ koje se sastoji od jedne jedine rečenice: „Detaljan prikaz obrađivača Studije biće dat u konačnoj verziji Studije“. Prilično iznervirana optužbama da krije imena koja krije, Rio Sava je reagovala tvrdnjom da su u objavljenim nacrtima „jasno navedena imena profesora koji su bili rukovodioci studija“ (prosto da se zapitamo da li su razmatrali mogućnost da i ta dva imena nekako nejasno navedu, možda inicijalima?), ali i da takvim uskraćivanjem informacija žele da zaštite angažovane stručnjake od „šikaniranja, proganjanja, uvreda i pretnji kojima su izloženi svi zaposleni u kompaniji Rio Tinto kao i svi koji se usude javno da pomenu saradnju sa kompanijom“.

Ništa ne znači da li je Rio Tinto negde već napravio haos – on ne mora to i ovde da radi. Ali je previše jak i moćan, može da korumpira, a naša vlast je suviše povodljiva u želji da ubrza rast i obezbedi lažni standard

Petar Đukić

I možda bismo i mogli da poverujemo da je rudarska kompanija u kojoj su prema izveštaju iz 2022. „maltretiranje i seksizam sistematski prisutni na radnim mestima kompanije, pri čemu je skoro polovina ljudi izložena maltretiranju“, a 28 odsto zaposlenih žena doživelo seksualno uznemiravanje na poslu, okrenula novi list i počela da brine makar o svojim saradnicima, da takvo objašnjenje nismo već čuli u sličnom kontekstu. Naime, neposredno pre nego što je država rasformirala Radnu grupu za implementaciju projekta Jadar, zajedno sa ukidanjem uredbe i prostornog plana, Podrinjski antikorupcijski tim pokušao je da dođe do zapisnika sa njenih zasedanja. U Rešenju o odbijanju zahteva koji je potpisala tadašnja ministarka rudarstva Zorana Mihajlović navedeno je da su u zapisnicima „iznošeni pojedini lični stavovi članova te radne grupe i davani podaci o navedenom projektu, čije bi iznošenje u javnost imalo za posledicu ugrožavanje javne bezbednosti, imajući u vidu nedavne proteste građana“. Međutim, prema kasnijem priznanju Zorane Mihajlović, u pitanju je bila čista zloupotreba: „Imajući u vidu da je priča o projektu korišćena isključivo za pogrešne interpretacije, to je bio razlog zašto je iskorišćena takva pravna interpretacija – generalno niko tu nije bio ugrožen“.

Protest ispred zgrade Rio Tinta Foto Vesna Lalic Nova rs 2 copy
Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

Bez garancija

Činjenica da smo umesto objedinjene studije dobili tri nije neobična. Usitnjavanje većih projekata sa potencijalno velikim negativnim uticajem na životnu sredinu na više manjih projekata sa manjim uticajem, a sve kako bi se izbegla adekvatna procena uticaja, predstavlja dobro poznat vid kršenja zakona u Srbiji.

„Rio Tinto tvrdi da ne samo da poštuje naše zakone, nego i evropske propise. Međutim, oni su pocepali projekat, što je apsolutno suprotno evropskim standardima propisanim Direktivom o proceni uticaja na životnu sredinu i našim zakonima. Jedan od osnovnih postulata u postupcima procene uticaja jeste sveukupan sinergijski uticaj projekta. Kako bih to opisao: automobil se u pravu smatra opasnom stvari. Opasan po polažaju, nameni, voziš ga – možeš da ubiješ nekoga. Ako vi uzmete da radite procenu opasnosti četiri točka i dva retrovizora i četvora vrata, utvrdićete da to nije opasna stvar, ali sam sklop jeste opasna stvar. Oni to pokušavaju da urade sa ovim projektom“, kaže advokat Sreten Đorđević

Striktno gledano, u ovoj fazi propisi nisu zaobiđeni pošto objavljeni nacrti nisu deo bilo kakve zakonske procedure, što je kompanija eksplicitno naglasila. Zajedno sa napomenom da ne daju nikakvu garanciju u vezi sa sadržajem nacrta, u pogledu njihove tačnosti, adekvatnosti, potpunosti i pouzdanosti. Ipak, to nije sprečilo Anu Brnabić, koja je pre dve i po godine poništila sve upravne akte i rekla da je time što se tiče projekta Jadar sve završeno (uz ubedljiv dodatak: „Gotovo je“), da momentalno najavi skupštinsku raspravu o tim neobavezujućim internim dokumentima nepoznatih autora. Sa tolikim entuzijazmom, da uzrok činjenice da skupštinsko zasedanje još uvek nije počelo iako je licitirala da bi moglo još prošle nedelje, najverovatnije leži u tome što je na svakom nacrtu naglašeno da „ne sme biti kopiran, distribuiran, objavljen ili reprodukovan u celini ili delimično, bez prethodne pisane saglasnosti Rio Sava Exploration“, a preduzeće je toliko zauzeto pisanjem demantija da dopis predsednice Skupštine još nije stigao na red.

protest rio tinto Foto amir hamzagic nova rs 3 copy
Foto: Amir Hamzagić/Nova.rs

Na novinarsko pitanje da prokomentariše devastaciju koju je Rio Tinto ostavio za sobom u drugim zemljama, Brnabić je odgovorila da će garant biti naš zakonodavni sistem, kao i evropski standardi. Ali koliko je to realno očekivanje?

„Ako sledimo izveštaje koje o stanju u Srbiji daje Evropska komisija, izveštaj o stanju ljudskih prava Stejt departmenta ili Fridom hausa o stanju sloboda, dobićemo paket informacija da postoji problem sa visokom korupcijom na nivou vlade, sa nezavisnim sudstvom, ugrožavanjem slobode govora i medija, pritiscima na civilno društvo. Odnosno, da ne postoji vladavina prava. Može li takva država da garantuje zaštitu prava, imovine i zdravlja građana i da obezbedi primenu zakona u oblasti životne sredine? Po onome što smo iskusili sa brojnim stranim investitorima – ne može. Recimo, kompanija Linglong slobodno i bez sankcije gradi objekte bez građevinskih dozvola, sprovodi projekte bez procene uticaja na životnu sredinu, a državni organi to ne sprečavaju. Šta nama garantuje da u nekom drugom slučaju hoće? Nemoguće je da investitor nije upoznat sa takvim stanjem, čak je i bio žrtva takvog stanja kada je planski osnov za realizaciju ukinut jednom voluntarističkom političkom odlukom“, kaže Mirko Popović iz organizacije RERI.

Ako sledimo izveštaje koje o stanju u Srbiji daju EK, Stejt department i Fridom haus zaključićemo da ne postoji vladavina prava. Može li takva država da garantuje zaštitu prava, imovine i zdravlja građana

Mirko Popović, RERI

I ističe da Uredba o kritičnim materijalima koja uređuje status strateških projekata između EU i trećih zemalja, nalaže da se u njima mora obezbediti isti nivo zaštite društva i životne sredine kao u Uniji.

„Ti standardi se ne mogu ostvariti u zemlji koja nema kapacitet da ostvari primenu zakona. Ako govorimo samo o proceni uticaja na životnu sredinu, ugovorom o Energetskoj zajednici dat nam je rok do 2019. godine da primenimo EU Direktivu o proceni uticaja, ali Srbija i dalje to nije uradila. Dakle, ne možemo ni strogo formalno u pitanjima procene uticaja da obezbedimo isti nivo standarda koji postoje u EU. Da se vratimo korak unazad – Srbija nema plan razvoja, a imala je obavezu da ga usvoji 2020. godine. Nema nacionalni prostorni plan, koji je istekao pre četiri godine. Ne postoje ni planski akti koji se odnose na Jadar, budući da su stavljeni van snage. I mi uprkos svemu tome treba da pristanemo na diskusiju o tome hoće li projekat biti realizovan u skladu sa standardima. Naravno da neće. Zato što ne postoje ti elementarni preduslovi“, zaključuje Popović.

Gornje Nedeljice
Gornje Nedejlice Foto: Goran Srdanov/Nova.rs

Kada na sve to dodamo činjenicu da u poslednjih pet godina broj zaposlenih rudarskih inspektora u Ministarstvu rudarstva varira između jednog i troje, postaje sve teže poverovati u mogućnost da bi Evropa mogla da osigura poštovanje propisa u Jadru. Čak i kada bi se trudila, a počeli su da stižu signali da joj se po pitanju eksploatacije litijuma pre svega žuri. Nedavno je potpredsednik Evropske komisije Maroš Šefčovič izjavio da se uklanjaju poslednje pravne prepreke za trgovinsko partnerstvo sa Srbijom u vezi sa kritičnim sirovinama, ali dok su implikacije takvog dogovora još uvek nepoznate, u javnosti i dalje odzvanja izjava nemačkog poslanika Tilmana Kubana: „Mogu potpuno da razumem sa stanovišta Srbije da sve mora da bude provereno i ispunjeno kod tog projekta, ali na kraju vidim da je to ogromna prilika za Srbiju da pošalje poruku ka Evropi da možemo da računamo na vas i da ne želite da izazivate probleme već da ih rešavate.“

Moć i korupcija

Petar Đukić, profesor Tehnološko-metalurškog fakulteta u penziji, slaže se da je uz sve otežavajuće faktore mala mogućnost da Srbija dobro prođe u čitavom procesu.

„Uvek postoji isplativiji i manje isplativ način da se nešto eksploatiše, a kod nas je situacija sledeća: rudna renta je među najnižim u svetu, a za retke metale kao što su bor i litijum je pet odsto. Pritom je ne menjamo godinama, dok se u svetu zakoni stalno menjaju zato što je potražnja za retkim metalima ogromna. Za nas je sasvim svejedno da li je u pitanju Rio Tinto ili možda neka kineska kompanija, kada je naša pregovaračka moć veoma slaba – što je vrlo tužna činjenica jer posedujemo jedan značajan resurs. Ništa ne znači da li je Rio Tinto negde već napravio haos, uništio pećine – on ne mora to i ovde da radi. Ali je previše jak i moćan, može da korumpira, a naša vlast je suviše povodljiva u želji da ubrza rast i obezbedi neki lažni standard. Bilo bi mnogo važnije da obezbedi pare za prečišćavanje voda, održivi saobraćaj, smanjenje zagađenja vazduha – stvaranje uslova za normalan život u gradovima. Aljaska, recimo, najveći deo rudne rente ulaže u obrazovanje i infrastrukturu. Ali mi nismo partner koji to može da ostvari, pogotovo u uslovima kada institucije ne znače ništa i kada je vlast zaposela sve državne organe“, kaže prof. Đukić.

profimedia 0102167968 copy
Rio Tinto Foto: THIERRY BERROD, MONA LISA PRODUCTION / Sciencephoto / Profimedia

Slično upozorenje na institucionalnu slabost došlo je još 2021. godine od Akademije inženjerskih nauka Srbije (AINS) i potpuno je primereno i današnjoj situaciji: „Srbija nema primerene procedure nepristrasnog odobravanja velikih projekata tržišnih investitora sa potencijalno značajnim uticajem na životnu sredinu, van strukture političkog odlučivanja. Imajući u vidu opredeljenja i aktivnosti podrške državnih organa realizaciji projekta Jadar, veoma je upitno da li se može očekivati da saglasnost na studiju uticaja i odobrenja idejnih projekata budu doneti nezavisno i nepristrasno.“

Za sada, ni AINS ni SANU nisu revidirali svoj prethodni negativan stav o projektu Jadar, a pitanje je i da li će se „upecati“ da analiziraju 2.360 stranica teksta za koje nemamo nikakve garancije da neće biti izmenjene pre nego što se nađu u zvaničnoj proceduri. Štaviše, iako je projekat ukinut početkom 2022. godine, u nacrtu Studije za postrojenje za preradu je navedeno da je novi idejni projekat izrađen u septembru iste godine, sa kojim nacrt nije u potpunosti usklađen. Ali je zato njihovo objavljivanje podstaklo još jednu instituciju da se oglasi – Odbor za zaštitu životne sredine Univerziteta u Beogradu izrazio je protivljenje obnavljanju Jadra, jer taj projekat „nema razumno obrazloženje sa ekonomskog, ekološkog, socijalnog, niti moralnog stanovišta“.

Demanti je neminovan, samo je pitanje hoće li stići brže od mladih aktivista koji su peške iz Beograda krenuli na protest protiv otvaranja rudnika zakazan za 28. jun u Loznici.

Vaše mišljenje nam je važno!

Učestvujte u diskusiji na ovu temu, ili pročitajte šta naši čitaoci misle.

65 komentara
Poslednje izdanje
Aleksandar Vučić
| Ekonomija | 67

David Koperfild sa Andrićevog venca

Uz realni rast od samo dva i po odsto, vlast u Srbiji uspela je prošle godine da bruto domaći proizvod Srbije poveća sa 60,4 na 69,5 milijardi evra ili za više od 15 procenata. I tu neće stati, jer su i predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar finansija Siniša Mali najavili da će već 2027. […]

Veštačka inteligencija AI
| Kultura | 22

Čovečanstvo ulazi u novo doba

Revolucija artificijelne inteligencije se ubrzava i ona postaje jedna od najvećih prekretnica u istoriji. Revolucije koje su temeljno izmijenile čovječanstvo bile su do sada Gutenbergov izum štamparije; Edisonova sijalica i Teslina naizmjenična struja, i Turingova mašina (kompjuter) i „Turingov test“ (ispitivanje da li mašina može simulirati ljudsku inteligenciju). To su revolucije koje su promijenile paradigmu […]

Društvene mreže
| Kolaž | 1

Doomscrolling – kada ekran nema kraj

Aktivnost bez jasnog vremenskog trajanja, polupasivno gledanje u ekran dok na njemu nižemo stranice i stranice sadržaja, iako oduvek prisutna, doživela je svoju mutaciju u zloćudniju formu tokom COVID pandemije. Tako je dumskroling bio izazvan besomučnom potragom za pouzdanim i preciznim informacijama o virusu, broju slučajeva, simptomima, lečenju, vakcinaciji… A sa beskonačno mnogo izvora vesti […]

glasanje, izbori, izborna mesta, izbori 2023
| Mišljenja | 51

I dalje ćute vlasnici „pristojnih potpisa“

Po mišljenju mnogih, upravo je „2.000 pristojnih“ svojim imenima podržalo sve ono iza čega pošten čovek javno ne sme stati: ponižene i privatizovane institucije, višegodišnji medijski mrak, javno satanizovanje novinara i političkih neistomišljenika, progon uzbunjivača, kriminal u sprezi sa strukturama vlasti, skrivanje ubica iz kosovskog kafića „Panda“, zatvaranje sremskih obdaništa za decu opozicionara, nezakonito rušenje […]