za Radar iz Banjaluke
Centralna izborna komisija BiH ovjerila je prijave pet političkih stranaka i dva nezavisna kandidata za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, koji će biti održani 23. novembra. Ovjerene su prijave Srpske demokratske stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Ekološke partije Republike Srpske, Liste za pravdu i red, Saveza za novu politiku i nezavisnih kandidata Igora Gaševića i Slavka Dragičevića.
Izbori će, ipak, biti svedeni na dva imena: na Branka Blanušu (SDS) i na Sinišu Karana (SNSD). I vlast i opozicija su dugo vijećali: SDS nije mogao da se riješi unutarstranačke napetosti, dok Dodikov SNSD nije znao kako da ponovo promijeni mišljenje i da radikalni stav o bojkotu izbora preko noći pretvori u izlazak na izbore. Republika Srpska će 23. novembra dobiti novog predsjednika, a valja podsjetiti da se vlast u Srpskoj do sada nikada nije mijenjala na izborima.
Kandidat sa crne liste
Branko Blanuša je bivši dekan i profesor Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci i član je Gradskog odbora SDS-a u gradu na Vrbasu. Karan je u novoj (neustavnoj) Vladi Republike Srpske postavljen za ministra za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje nakon što je više godina proveo kao prvi čovjek Ministarstva unutrašnjih poslova. Prije toga je bio generalni sekretar predsjednika Republike i Vlade Srpske, a u januaru je i on, kao i dobar dio Dodikovog najužeg kabineta, dospio na „crnu listu“ Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD.
Pre dvadeset dana Dodik i njegova stranka bili su jasni: izborima su rekli istorijsko „ne“, a referendum je najavljen kao jedna od najvećih budućih pobeda građana. Kada je postalo jasno da SNSD neće uspeti da minira njihovo održavanje, izbori su postali neminovnost
Narodna skupština Republike Srpske je u međuvremenu dva puta zasjedala i dva puta je demantovala samu sebe. Na prvom od ta dva posebna zasjedanja doneseni su zaključci u kojima se, između ostalog, kaže da prijevremenih izbora neće biti, a nakon toga je održano još jedno posebno zasjedanje na kojem su potvrđeni prethodni zaključci uz dodatak da sve stranke same odlučuju o tome da li će izaći na prijevremene izbore ili ne. Skupštinska većina predvođena SNSD-om je tokom drugog zasjedanja zapravo pokušala da istjera opozicionu lisicu na izbornu čistinu, ali je kompletan opozicioni blok bio jedinstven i nije se uhvatio u dobro pripremljenu zamku.
„Koalicija oko SNSD-a usvaja u Skupštini radikalne i opasne stvari kojima kasnije prepada strance i Sarajevo kako bi obezbijedili ličnu korist, neki novi tender ili druge pogodnosti. Baš po tom šablonu SNSD polako odustaje i od referenduma i od nasilne blokade prijevremenih predsjedničkih izbora. Ovakvo ponašanje najviše štete nanosi Republici Srpskoj, jer je vodi u izolaciju i njene institucije predstavlja kao neozbiljne i neprincipijelne. Izbora će, naravno, biti, SNSD će na njima učestvovati, a veliko je pitanje da li će najavljeni referendum biti održan. Mislim da neće“, rekao je šef opozicionog Kluba poslanika PDP-a u NSRS Igor Crnadak.
Stalno nas bombarduju izjavama da je Republika Srpska u opasnosti i da je napadnuta institucija predsednika. Oni se u takvoj vodi najbolje snalaze, jer tada najlakše manipulišu narodom
Igor Crnadak
Prije dvadeset dana Dodik i njegova stranka bili su jasni i odlučni: izborima su rekli istorijsko „ne“, a referendum je najavljen kao jedna od najvećih budućih pobjeda građana Srpske. Kada je CIK raspisao izbore i kada je postalo jasno da SNSD neće uspjeti minirati njihovo održavanje, jutro je promijenilo sve, pa i dotadašnju veliku naraciju: izbori su neminovnost, a o referendumu tek treba da se razgovara. Dodik je iz Sočija poručio da će Karan biti kandidat SNSD-a za predsjednika Srpske i najavio da će istoga dana biti održani i izbori i referendum.
Referendum je trebao da bude održan 25. oktobra, ali komplikovane procedure će ga, slučajno ili namjerno, sigurno odložiti. Šef Kluba poslanika SNSD-a u Skupštini RS Srđan Mazalica izjavio je kako nije isključeno da bude pomjereno održavanje republičkog referenduma zbog objektivnih okolnosti kao što su veto Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske i odlučivanje Ustavnog suda RS.
„Ukoliko se u razumnom roku ne ispune svi uslovi za održavanje referenduma, neposredno izjašnjavanje građana moglo bi biti organizovano 23. novembra, isti dan kad i prijevremeni izbori za predsjednika. Na taj način bi se mogle ostvariti značajne uštede, pogotovo ako se ne bi morali birački odbori organizovati i plaćati zasebno. U tom slučaju bi se morala samo postaviti dodatna glasačka kutija“, rekao je Mazalica.
Preči poslovi Draška Stanivukovića
Za Crnatka stvari su jasne: SNSD je lagao i obmanjivao građane Srpske. Stranka Milorada Dodika je samo dodatno dijelila narod Republike Srpske u nadi da će tako nastaviti politiku tenzija i nesigurnosti. Crnadak podsjeća da je prije skoro dva mjeseca tražio da Skupština hitno izabere v. d. predsjednika Republike Srpske, što je trebao biti jedini ispravan postupak koji je u skladu sa Ustavom Republike Srpske.
„Stalno nas bombarduju izjavama da je Republika Srpska u opasnosti i da je napadnuta institucija predsjednika. Oni se u takvoj vodi najbolje snalaze, jer tada najlakše manipulišu narodom. Otkrili smo da je ludilo koje smo gledali zadnjih 50 dana bila samo priprema za kampanju SNSD-a i zato ih narod treba kazniti upravo na izborima“, kategoričan je Crnadak.
Biće nekoliko kandidata, ali suštinski će birači glasati između dve opcije. To neće biti problem izbrojati. Ključni problem tih izbora biće izlaznost i biće je veoma teško kontrolisati
Branislav Borenović
Predsjednica opozicionog Narodnog fronta Jelena Trivić kaže da se od samog početka zalaže za održavanje prijevremenih izbora, jer su oni, kako kaže, najmanje štetno rješenje po Srpsku. Oni se moraju održati kako bi se smanjile štete nastale ovom ustavno-političkom krizom i kako bismo konačno dobili institucije u skladu sa zakonom, ističe Trivić.
„Jedini kontinuitet politike SNSD je laž. Srpski narod i Republika Srpska zaslužuju bolju, odgovornu vlast, koja će raditi za srpske nacionalne interese, a to su mir i ekonomski prosperitet. Dosta je politike bahatosti i lažnog patriotizma koji proizvodi sve deblju ličnu imovinu i sve deblje račune nosiocima vlasti, a sve tanje perspektive i šanse građanima“, zaključila je Trivićeva.
Opozicija je dugo lutala, pogotovo SDS, i u tom lutanju odlučili su da Karanu „na crtu“ pošalju Blanušu. Sedmicama se spekulisalo da bi kandidati opozicije mogli biti ili bivši predsjednik SDS-a Milan Miličević ili gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, ali su oni sve ponude odlučno odbili. Blanuša bi trebao da „pomiri“ istočno krilo SDS-a sa ostatkom stranke, ali će tek nakon izbora biti jasno ko je za koga radio, a ko je odlučio da (još jednom) ignoriše stranku.
Predsjednik PDP-a i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković kaže da ova stranka neće učestvovati na izborima, a on neće biti kandidat za predsjednika Republike Srpske. Razgovaraće sa ostalim opozicionim strankama i u tim razgovorima će definisati sve oblike saradnje i podrške. Stanivuković svakako ima prečeg posla, a među najvažnijima je onaj koji se odnosi na rekonstrukciju javne rasvjete u Banjaluci.
Posao je težak gotovo 18 miliona evra, a Stanivuković je nedavno, iako tender nije bio okončan, „izletio pred rudu“ i praktično priznao koga favorizuje kada je rekao da će „posao biti dodijeljen fondu iz Zagreba, odnosno konzorcijumu koji između ostalog čine i firme iz Srbije“. Te firme iz Srbije navodno pripadaju rukometašu Vladimiru Mandiću, članu Vučićevog SNS-a i jednom od ključnih igrača u rasturanju opozicije u Republici Srpskoj. Mandić je jedan od naprednjačkih čekića koji, pored Adama Šukala, vadi posljednje eksere iz rasklimane opozicione brvnare, prije svega iz SDS-a, i zakiva ih u mrtvački sanduk.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković neće na izbore jer ima prečeg posla, a najvažniji se odnosi na rekonstrukciju javne rasvete u Banjaluci. Posao je težak gotovo 18 miliona evra, a među firmama koje će biti angažovane su i one u vlasništvu rukometaša Vladimira Mandića
„Lako bi moglo da se ispostavi da je ovo svojevrsna nagrada Drašku Stanivukoviću zbog razbijanja SDS-a. U tome je on učestvovao koliko i Beograd. Svi su tu: Vučić preko Mandića, Mandić preko Darka Babalja i istočnog krila SDS-a koje je radilo protiv Milana Miličevića, odbornici SNSD-a su podržali ovaj projekat u Skupštini grada. Kada se na to dodaju aneksi ugovora, koji će sigurno iznositi deset do dvadeset odsto ugovorene cijene, dobije se tačan honorar za rovarenje po SDS-u, rekao je sagovornik Radara koji je dobro upućen u ove poslove.
Odbornici Skupštine grada Banjaluka usvojili su nedavno pet zaključaka kojima su pozivali gradonačelnika Draška Stanivukovića da obustavi sve radnje u vezi sa sprovođenjem postupka javne nabavke za izgradnju javne rasvjete po ESCO modelu, vrijednog 35 miliona maraka. Na vanrednom zasjedanju Skupština je konstatovala da je gradonačelnik raspisao javnu nabavku suprotno idejnom projektu i tehničko-ekonomskoj analizi koju je izgradila Gradska uprava. Sva dokumentacija u vezi sa sprovođenjem javne nabavke za izgradnju javne rasvjete treba da bude dostavljena nadležnom tužilaštvu.
Bez kontrole
Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske biće održani bez novih tehnologija, bez skenera i elektronskog otiska prsta, i veliko je pitanje da li je moguće spriječiti još jednu krađu glasova, pogotovo u gradovima koji su po tom zlu nadaleko poznati. Visoki predstavnik Kristijan Šmit u BiH donio je prije nekoliko mjeseci odluku kojom su osigurana sredstva za uvođenje novih izbornih tehnologija.
Nove tehnologije, poput skenera i biometrijske provjere, već su testirane tokom prošlogodišnjih lokalnih izbora u deset opština i gradova, a iskustva su uglavnom pozitivna. Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu PS BiH Branislav Borenović kaže da se prijevremeni izbori razlikuju od opštih po jednostavnosti. Birači će imati samo jedan glasački listić pred sobom i krađa glasova će zbog toga biti svedena na minimum. To, dodaje Borenović, ne znači da je neće uopšte biti.
„Biće nekoliko kandidata, ali suštinski će birači glasati između dvije opcije. To neće biti problem izbrojati. Ključni problem tih izbora biće izlaznost. Veliki problem je kontrolisanje izlaznosti. Da li će ona biti odraz stvarnosti ili će se njome manipulisati kao i do sada? Biće veoma teško kontrolisati izlaznost“, kaže Borenović.
On dodaje da će to biti nemoguće kontrolisati u trenutnoj strukturi izbornih pravila i u sredinama koje su, poput Doboja i Zvornika, ozloglašene po krađi izbora. Borenović podsjeća da u Republici Srpskoj postoji oko dvije hiljade biračkih mjesta i naglašava da nije moguće kontrolisati svako od tih mjesta.
„Deset ukradenih glasova po biračkom mjestu je 20.000 ukradenih glasova. To je minimalna manipulacija. U sistemu koji imamo veoma je lako zloupotrijebiti izborni proces. Sve treba učiniti da se ništa od toga ne dogodi na opštim izborima u oktobru naredne godine. Ti izbori mogu da omoguće novu većinu u Skupštini Srpske, novu Vladu RS-a, novi Savjet ministara BiH, nove ljude koji će upravljati javnim preduzećima“, zaključuje Borenović.
