profimedia 0875018497 copy
Ukrajinski vatrogasci se odmaraju u pauzi između sanacija štete nastale napadom ruskih dronova na Harkov. Foto: SERGEY BOBOK / AFP / Profimedia
Šta smo naučili

Osam pouka rata u Ukrajini: Od Šekspira do dronova

Izdanje 15
7

Obećanje brzog rata zavodljivo je. Putin sigurno nije ni pomišljao da će se uvaliti na neodređeno vreme. Svoj rat iscrpljivanja je ruskom narodu uspeo da proda kao veliku „patriotsku“ bitku protiv Zapada. Ali psi koje je pustio s lanca mogli bi da se vrate i izujedaju ga

Pre dve godine izveo sam osam pouka rata u Ukrajini. I mada sam tom prilikom upozorio kako je prerano da bi se sa sigurnošću iznosila bilo kakva predviđanja, te pouke se i dalje prilično dobro drže.

Kad je ruski predsednik Vladimir Putin u februaru 2022. naredio napad na Ukrajinu, očekivao je brzo zauzimanje Kijeva i smenu vlasti – po mnogo čemu nalik onome što su Sovjeti 1956. uradili u Mađarskoj i 1968. u Čehoslovačkoj. Ali rat i dalje divlja, i niko ne zna kada bi se ili kako mogao da završi.

Ako se na ovaj konflikt gleda kao na ukrajinski „rat za nezavisnost“, umesto prevelikog fokusiranja na državne granice, Ukrajinci se već mogu smatrati pobednicima. Putin je negirao da su Ukrajinci zasebna nacija, ali su njegovi postupci samo ojačali ukrajinski nacionalni identitet.

Nuklearna sablja

Šta smo još naučili? Prvo, staro i novo naoružanje nadopunjuju jedno drugo. Uprkos ranim uspesima u korišćenju antitenkovskog naoružanja u odbrani Kijeva, upozorio sam – ispravno – da bi proglašenje kraja ere tenkova moglo da se pokaže preuranjenim kako su se borbe iz predgrađa gradova na severu premeštale ka ravnicama na istoku Ukrajine. Nisam, međutim, predvideo da će se upotreba dronova kao antitenkovskog i antibrodskog naoružanja pokazati efikasnom, niti sam očekivao da bi Ukrajina rusku mornaricu mogla da istera iz zapadne polovine Crnog mora. (Artiljerija i mine takođe imaju značajnu ulogu otkako se konflikt pretvorio u rovovsku bitku nalik onima iz Prvog svetskog rata.)

Varvarstvo ruskih snaga bilo je ono što je Nemačku navelo da konačno odustane od gasovoda Severni tok 2 – što je ishod do koga dugogodišnji američki pritisak na Berlin nije bio u stanju da dovede

Drugo, nuklearno odvraćanje ima efekta, ali više zavisi od veličine uloga nego od stvarnih kapaciteta. Zapad jeste odvraćen, ali samo do izvesne granice. Putinova nuklearna pretnja odvratila je vlade zemalja članica NATO od slanja trupa u Ukrajinu (mada ne i od slanja opreme). Ali razlog nije to što Rusija ima superiorne nuklearne kapacitete, već to što je Putin Ukrajinu proglasio pitanjem od ključnog nacionalnog interesa za Rusiju, dok zapadne vlade to nisu učinile. U isto vreme, Putinovo zveckanje nuklearnom sabljom nije sprečilo Zapad da proširi raspon naoružanja koje dostavlja Ukrajini; i Zapad zasad uspeva u tome da Putina odvrati od napada na neku članicu NATO.

Kina na udaru

Treće, ekonomska međuzavisnost ne sprečava izbijanje rata. Neki nemački kreatori politika pretpostavljali su da bi prekid trgovinskih veza s Rusijom bio toliko skup da nijedna strana sebi ne može da priušti otvoreno neprijateljstvo. Ali iako ekonomska međuzavisnost može da poveća cenu rata, ona nije nužno u stanju da spreči njegovo izbijanje. Još bitnije, ukoliko je ta ekonomska međuzavisnost disproporcionalna, strana čija je zavisnost manja to može da instrumentalizuje protiv one druge.

Četvrto, sankcije mogu da povećaju troškove vođenja rata, ali ne mogu da na kratak rok utiču na njegov ishod. Treba se setiti da se direktor CIA Vilijam Berns u novembru 2021. sastao s Putinom i upozorio ga da će se u slučaju pokretanja invazije Rusija momentalno suočiti sa sankcijama, što na ovoga nimalo nije uticalo. Putin je verovatno podozrevao kako Zapad neće biti u stanju da obezbedi globalnu saglasnost oko uvođenja sankcija, i bio je u pravu. Nafta je lako zamenljiva roba, i mnoge zemlje – ne na poslednjem mestu Indija – više su nego voljne da rusku naftu, transportovanu neregularnim flotama tankera, uvoze po sniženim cenama.

Ipak, kao što sam pre dve godine i predvideo, reklo bi se kako je zabrinutost Kine da bi mogla da se nađe na udaru sekundarnih sankcija do izvesne mere ograničila njenu podršku Rusiji, koju Kina snabdeva važnim tehnologijama s dualnom upotrebom (primenjivom i u vojne i u civilne svrhe), ali se uzdržava od toga da joj šalje naoružanje. Imajući to na umu, proći će još neko vreme pre nego što budemo u stanju da procenimo dugoročne efekte sankcija uvedenih Rusiji.

profimedia 0873489937 copy
Partnerstvo sa zadrškom – Kina pomaže Rusiji, ali joj ne šalje naoružanje. Foto: Kremlin Press Office / Handout / AFP / Profimedia

Značaj meke moći

Peto, informativni rat pravi razliku. Moderno ratovanje nije samo stvar toga koja vojska pobeđuje na bojnom polju; reč je i o tome čiji narativ pobeđuje. Diskretno američko obelodanjivanje obaveštajnih podataka o ruskim planovima za invaziju pokazali su se efikasnim u razotkrivanju narativa u koji je, kako se to Putin nadao, trebalo da Evropljani poveruju; a to je znatno doprinelo i solidarnom nastupu Zapada nakon što je, u skladu s predviđanjima, do napada i došlo. I ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski obavio je izvanredan posao promovišući na Zapadu narativ svoje zemlje.

Šesto, bitne su i tvrda i meka moć. I mada tvrda moć prinude na kratak rok ima prevagu nad mekom moći privlačnosti, meka moć i dalje je veoma značajna. Putin je na ovom testu meke moći brzo pao. Puko varvarstvo ruskih snaga u Ukrajini bilo je ono što je Nemačku navelo da konačno odustane od gasovoda Severni tok 2 – što je ishod do koga dugogodišnji američki pritisak na Berlin nije bio u stanju da dovede. Nasuprot tome, Zelenski se od početka oslanjao na meku moć. Koristeći svoje glumačko umeće kako bi ponudio atraktivnu sliku Ukrajine, ne samo da je pridobio simpatije Zapada, nego i obezbedio isporuke vojne opreme neophodne za sticanje tvrde moći.

Proći će još neko vreme pre nego što budemo u stanju da procenimo dugoročne efekte sankcija uvedenih Rusiji

Sedmo, sajber kapaciteti nisu čarobni štapić. Rusija je još od 2015, ako ne i pre toga, sajber napade koristila kako bi poremetila ukrajinski elektroenergetski sistem, i mnogi analitičari su predviđali kako bi brz sajber napad na ukrajinsku infrastrukturu i vladu invaziju mogao da pretvori u svršen čin. Ali iako je, prema izveštajima, tokom rata bilo mnogo sajber napada, nijedan od njih se nije ispostavio presudnim. Kad je Vajasat mreža hakovana, Ukrajinci su komunikaciju preusmerili na brojne Starlinkove male satelite. Vremenom su se, zahvaljujući obuci i stečenom borbenom iskustvu, i ukrajinska sajber odbrana i sajber napad samo poboljšavali.

Psi rata

Stoga je još jedna pouka da, kad do rata već dođe, kinetičko naoružanje obezbeđuje veći opseg delovanja, preciznost i procene štete nego što je to u stanju sajber oružje. Mada treba reći i kako elektronsko vođenje rata i dalje može negativno da utiče na komunikacijske veze koje su od ključnog značaja za korišćenje dronova.

Konačno, rat je nepredvidljiv. Najvažnija pouka ukrajinskog rata ostaje ona koja spada u najstarije. Pre dve godine su mnogi očekivali brzu rusku pobedu; pre godinu dana, mnogi su imali velika očekivanja od trijumfalno najavljivane ukrajinske letnje ofanzive. Ali kao što je pre više od četiri stoleća napisao Šekspir, opasno je kad neki lider vikne „‘Nema milosti’ i pusti pse rata s lanca“ (reči koje u tragediji Julije Cezar nad mrtvim Cezarom izgovara Marko Antonije, prim.).

Obećanje brzog rata zavodljivo je. Putin sigurno nije ni pomišljao da će se uvaliti na neodređeno vreme. Svoj rat iscrpljivanja je ruskom narodu uspeo da proda kao veliku „patriotsku“ bitku protiv Zapada. Ali psi koje je pustio s lanca mogli bi da se vrate i izujedaju ga.

Copyright: Project Syndicate, 2024.

Vaše mišljenje nam je važno!

Učestvujte u diskusiji na ovu temu, ili pročitajte šta naši čitaoci misle.

7 komentara
Poslednje izdanje
Aleksandar Vučić
| Ekonomija | 66

David Koperfild sa Andrićevog venca

Uz realni rast od samo dva i po odsto, vlast u Srbiji uspela je prošle godine da bruto domaći proizvod Srbije poveća sa 60,4 na 69,5 milijardi evra ili za više od 15 procenata. I tu neće stati, jer su i predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar finansija Siniša Mali najavili da će već 2027. […]

Veštačka inteligencija AI
| Kultura | 22

Čovečanstvo ulazi u novo doba

Revolucija artificijelne inteligencije se ubrzava i ona postaje jedna od najvećih prekretnica u istoriji. Revolucije koje su temeljno izmijenile čovječanstvo bile su do sada Gutenbergov izum štamparije; Edisonova sijalica i Teslina naizmjenična struja, i Turingova mašina (kompjuter) i „Turingov test“ (ispitivanje da li mašina može simulirati ljudsku inteligenciju). To su revolucije koje su promijenile paradigmu […]

Društvene mreže
| Kolaž | 1

Doomscrolling – kada ekran nema kraj

Aktivnost bez jasnog vremenskog trajanja, polupasivno gledanje u ekran dok na njemu nižemo stranice i stranice sadržaja, iako oduvek prisutna, doživela je svoju mutaciju u zloćudniju formu tokom COVID pandemije. Tako je dumskroling bio izazvan besomučnom potragom za pouzdanim i preciznim informacijama o virusu, broju slučajeva, simptomima, lečenju, vakcinaciji… A sa beskonačno mnogo izvora vesti […]

glasanje, izbori, izborna mesta, izbori 2023
| Mišljenja | 51

I dalje ćute vlasnici „pristojnih potpisa“

Po mišljenju mnogih, upravo je „2.000 pristojnih“ svojim imenima podržalo sve ono iza čega pošten čovek javno ne sme stati: ponižene i privatizovane institucije, višegodišnji medijski mrak, javno satanizovanje novinara i političkih neistomišljenika, progon uzbunjivača, kriminal u sprezi sa strukturama vlasti, skrivanje ubica iz kosovskog kafića „Panda“, zatvaranje sremskih obdaništa za decu opozicionara, nezakonito rušenje […]