profimedia 0379966400
Sarajevo Foto: Samir Yordamovic / AFP / Profimedia
Vaskrsenje imperijalne opsene u BiH

Povratak Franca Ferdinanda

Izdanje 104
22

Odluka Gradskog veća grada Sarajeva koje je usvojilo inicijativu za vraćanje spomenika austrougarskom prestolonasledniku i njegovoj supruzi Sofiji duboko je podelila društvo. I dok jedni u tome vide slavljenje tiranina, drugi smatraju da bi to bilo korisno i sa istorijske i sa turističke strane

za Radar iz Banjaluke

Gradsko vijeće grada Sarajeva usvojilo je nedavno inicijativu za vraćanje spomenika austrougarskom prestolonasljedniku Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji kod Latinske ćuprije. Spomenik je uklonjen i uništen nakon završetka Prvog svjetskog rata i formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a sada bi mogao da se vrati na staru adresu i da prkosi jedinoj stvari kojoj Bosna i Hercegovina bez ostatka trideset godina prkosi – razumu.

Jedan dio tog spomenika izložen je u Muzeju Sarajeva, dok se preostala dva dijela nalaze u Trebinju i u Kobiljoj Glavi. Osobe koje posjeduju dijelove ovog spomenika ranije su kazale kako su spremne da ih ustupe uz određenu novčanu nadoknadu. Ako bi dijelovi spomenik bili zaista otkupljeni, nema nikakve sumnje da bi on uskoro bio postavljen pokraj Latinske ćuprije.

spomenik ferdinandu foto wikimedia
Spomenik Francu Ferdinandu u Sarajevu Foto: Wikimedia

Heroj ili atentator

Inicijativu je predložio Klub odbornika Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) u Gradskom vijeću Grada Sarajeva. Prema riječima predsjednika Kluba odbornika SBiH u Gradskom vijeću Grada Sarajeva Jasmina Smječanina, inicijativa je jednoglasno usvojena. On kaže kako je zapravo čudno kako nikome do sada nije palo na pamet da obnovi spomenik Francu Ferdinandu i njegovoj supuzi Sofiji Hotek.

„Mislimo da Sarajevu treba biti vraćeno to spomen-obilježje. Zanima to ljude iz Evrope i cijelog svijeta koji dolaze u Sarajevo. Interesantno bi to ljudima bilo da vide i sa turističke i sa istorijske strane, jer je na tom mjestu počeo Prvi svjetski rat. Mi smo se vodili time da je lokacija, na kojoj se desio atentat na Franca Ferdinanda i njegovu trudnu suprugu Sofiju, veoma privlačna turistima. Imamo tu i stope Gavrila Principa. Neko ga naziva atentatorom, a neko herojem“, kazao je Smječanin.

profimedia 1013272685
Foto:Historic Collection / Alamy / Profimedia

Ukoliko preostala dva originalna dijela spomenika ne budu na raspolaganju, dodaje on, Stranka za BiH će tražiti da Grad Sarajevo pokrene proceduru izrade njihovih replika na osnovu dostupne arhivske građe, fotografija i stručnih smjernica kako bi se spomenik u cjelini vratio na mjesto kojem istorijski pripada.

„Sramotno je da danas u Sarajevu imamo obilježje i simboliku posvećenu atentatoru, da su vraćene njegove stope, a da istovremeno nemamo dostojanstveno spomen-obilježje za njegove žrtve. Ne možemo mijenjati prošlost, ali možemo pokazati kakvi smo danas, odnosno hoćemo li slaviti ubistvo ili odati počast žrtvama“, istakao je Smječanin.

Načelnik Starog grada Sarajevo Irfan Čengić izjavio je da na prostoru Latinske ćuprije neće biti postavljen ovaj spomenik. On kaže kako pojedini odbornici predlažu inicijative za koje nisu nadležni, kao i da Gradsko vijeće usvaja zaključke mimo svojih ovlašćenja. Ali to, navodi Čengić, ne znači da se takve stvari mogu realizovati.

Sramotno je da danas u Sarajevu imamo obeležje i simboliku posvećenu atentatoru, da su vraćene njegove stope, a da istovremeno nemamo dostojanstven spomenik za njegove žrtve

Jasmin Smječanin

„U Starom gradu neće biti podignut spomenik Francu i Sofiji Ferdinand. Čak i kada bi postojala potpuna saglasnost, potrebne dozvole je u praksi gotovo nemoguće dobiti. Pozivam Gradsko vijeće da se bavi svojim nadležnostima i da što prije donese Odluku o mostovima od značaja za grad, što je obaveza propisana ustavom Kantona Sarajevo“, rekao je Čengić.

Načelnik opštine Centar Srđan Mandić iz Naše stranke, koja je dio vlasti na gradskom nivou, izjavio je da se „okupatorima ne podižu spomenici“. Mandić je rekao kako osjeća stid i kako se ograđuje od sramotnog glasanja gradskih vjećnika Naše stranke.

„Čiji je spomenik sljedeći? Ne smijem ni da pomislim. Ne želim uopšte otvarati prostor za različita tumačenja i mišljenja, jer se o dokazanim istorijskim činjenicama ne raspravlja. Ko imalo poznaje istoriju, zna ko su bili okupatori u ovoj zemlji. A okupatori se ne slave, niti im se podižu spomenici. Neka isprave ovo kako znaju i umiju dok još nisu u potpunosti izgubili integritet i identitet“, rekao je Mandić.

shutterstock 2460647849
Sarajevo Foto: Shutterstock

Spomenik okupatoru

Novi-stari spomenik bi trebalo da podsjeća na najznačajniji istorijski događaj koji je vezan za Sarajevo. Ubistvo Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije Hotek 28. juna 1914. godine formalno je poslužilo kao povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Spomenik je uklonjen nakon pobjede u Velikom ratu, sloma Austrougarske monarhije i formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Na mjestu gdje je ubijen Ferdinand tada je, umjesto spomenika, postavljena ploča s natpisom: „Na ovom mjestu Gavrilo Princip navijesti slobodu na Vidovdan 1914. godine.“ Ploča je tu stajala do njemačke okupacije. Nakon ulaska njemačkih trupa u Sarajevo skinuta je i kao rođendanski poklon odnesena Adolfu Hitleru. Poslije oslobođenja Sarajeva 1945. godine postavljena je nova spomen-ploča, a od 1949. godine i otisci Principovih stopa. U posljednjem ratu i oni su „smetali, pa su uklonjeni, da bi kasnije ipak bili vraćeni.

Čiji je spomenik sledeći? Ne smem ni da pomislim. Ko imalo poznaje istoriju, zna ko su bili okupatori u ovoj zemlji. A okupatori se ne slave, niti im se podižu spomenici

Srđan Mandić

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić kaže da bi podizanje spomenika Francu Ferdinandu bio jedinstven primjer podizanja spomenika okupatoru u svijetu. On podsjeća da je Austrougarska anektirala BiH, da je eksploatisala njene resurse i tlačila narode. Ćosić napominje kako poštuje druge narode, ali smatra da je ovdje riječ o lutanju u pokušajima stvaranja identiteta.

„Odavno nisam čuo veću ludost. Definitivno je korijen svega toga mnogo dublji i pojedini i dalje lutaju između različitih identitetskih opredjeljenja. Kao ekonomista mogu reći da su Austrougari pokušavali da naprave takvu klimu da na sve moguće načine iscrpe resurse ove zemlje, a da ništa ne daju stanovništvu. I nakon više od jednog vijeka dođu neki ljudi koji kažu da treba podići spomenik takvim okupatorima“, naveo je Ćosić.

Istoričar Tomislav Tamburić tvrdi da podizanje spomenika okupatoru na Latinskoj ćupriji, mjestu koje simbolizuje otpor, šalje poruku da su u Sarajevu spremni da slave svoje tamničare ako to diktira tuđa agenda ili stranački interes. Prema njegovim riječima, inicijativa nije samo kontroverzna, već i uvredljiva, jer predstavlja pokušaj da se „dželat prikaže kao žrtva, a okupacija kao civilizacijski dar“.

Gavrilo Princip steps and plaque foto wikimedia xinem
Foto: Wikimedia/xinem

„Dok se svijet u 21. vijeku bori da zbaci i posljednje okove kolonijalne svijesti, mi u Sarajevu svjedočimo pokušaju vaskrsenja jedne imperijalne opsjene. Tirani nisu gosti, a okupacija nije turizam. Licemjerno je to što se Gavrilo Princip u Sarajevu naziva teroristom. On nije bio vjerski fanatik, već pripadnik pokreta koji je težio slobodi južnoslovenskih naroda. Njegov pucanj nije bio usmjeren u čovjeka, već u simbol tiranije. U istoriji civilizacije čin uklanjanja tiranina često je slavljen kao izraz ljudskog dostojanstva“, rekao je Tamburić.

Bez spomenika i u Austriji

Istoričar Georgije Vulić upozorio je da inicijativa predstavlja pokušaj revizije simboličkog poretka, ističući da se postavlja pitanje šta se time simbolički afirmiše. Često se, kaže on, u javnom diskursu ističu prednosti osmanske i austrougarske uprave nad BiH, dok se spornim smatraju periodi u kojima su narodi živjeli bez stranog tutorstva.

Dok se svet u 21. veku bori da zbaci i poslednje okove kolonijalne svesti, mi u Sarajevu svedočimo pokušaju vaskrsenja jedne imperijalne opsene. Tirani nisu gosti, a okupacija nije turizam

Tomislav Tamburić

„Postavljanje spomenika austrougarskom prestolonasljedniku u gradu koji je prošao kroz teška iskustva ratova i stradanja nužno otvara pitanje da li je riječ o kulturi pamćenja koja teži pomirenju ili o relativizaciji imperijalnog konteksta u kojem je BiH bila anektirana teritorija“, naveo je Vulić.

Politikolog Vojislav Savić kaže kako spomenik Francu Ferdinandu nije podignut nigdje na teritoriji bivše Austrougarske, pa čak ni u samoj Austriji. On dodaje kako je to više nego interesantan pogled na istoriju.

„I Adolf Hitler je izvršio samoubistvo, pa opet sumnjam da će se neko sjetiti na Dan mentalnog zdravlja da uzme njegov primjer kao dokaz da trebate razgovarati sa prijateljima i potražiti pomoć kada dobijete suicidalne misle. Ni Franc Ferdinand nije bio običan stanovnik Austrougarskog carstva koji je tek tako odlučio da se jednog dana provoza sa suprugom po Sarajevu da bi ga mladi zaneseni terorista ubio na licu mjesta“, istakao je Savić.

Vaše mišljenje nam je važno!

Učestvujte u diskusiji na ovu temu, ili pročitajte šta naši čitaoci misle.

22 komentara
Poslednje izdanje