Adwo Shutterstock copy 1
Foto: Shutterstock/Adwo
Odgovor Rio Tinta na stavove srpskih eksperata o ekonomskim efektima projekta Jadar

Srbija bi od poreza i rudne rente godišnje prihodovala 180 miliona evra

15

Kompanija je sigurna u investiciju vrednu 2,55 milijardi evra, do sada je već uložila više od 650 miliona evra, a za 40 godina trajanja projekta država po svim osnovama može da računa na 4,8 milijardi evra, navodi se u odgovoru na analizu biznismena Zorana Drakulića i ekonomista Boška Mijatovića, Danice Popović i Dejana Šoškića, objavljenu u Radaru pod naslovom „Od litijuma svakom stanovniku po 2,6 evra godišnje“

Na studiju o ekonomskim efektima projekta Jadar, objavljenu na sajtu Radara u formi autorskog teksta (Od litijuma svakom stanovniku po 2,6 evra godišnje), koji su potpisali Zoran Drakulić, osnivač Point grupe, sa višedecenijskim iskustvom u rudarstvu, Boško Mijatović, osnivač Centra za liberalno-demokratske studije, Danica Popović, profesorka Ekonomskog fakulteta u Beogradu u penziji i Dejan Šoškić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i bivši guverner Narodne banke Srbije, reagovala je kompanija Rio Tinto, pisanim saopštenjem, koje je potpisao Jadar Media Tim.

Reagovanje objavljujemo u celini:

Nedeljnik Radar je na svom online portalu 6. oktobra 2024. objavio članak Od litijuma svakom stanovniku po 2,6 evra godišnje, zasnovan na informacijama iz takozvane studije o ekonomskim efektima projekta Jadar, koju potpisuju biznismen Zoran Drakulić i ekonomisti Boško Mijatović, Danica Popović i Dejan Šoškić. Ova studija predstavlja grub falsifikat kojim se zlonamernom manipulacijom činjenica kreiraju lažne informacije koje se predstavljaju javnosti kao ekonomski efekti projekta Jadar, a posebno su sumirani u tvrdnji da bi „od litijuma Srbija imala 2,6 evra po glavi stanovnika godišnje“. U ovoj takozvanoj studiji autori su izneli brojne netačne informacije o ekonomskim efektima projekta Jadar i kompanija Rio Tinto prinuđena je da reaguje da bi u cilju istinitog informisanja javnosti ispravila netačne tvrdnje.

Računica koja prikazuje da bi Srbija od litijuma „inkasirala 2,6 evra po glavi stanovnika godišnje“ je netačna, manipulativna i plasirana isključivo sa ciljem da pogrešno reprezentuje i namerno umanje ekonomski efekti projekta Jadar. Netačno je takođe da bi „Srbija, kako piše u analizi po projekcijama Rio Tinta imala zanemarljive prihode po svim osnovama: 17,4 miliona evra godišnje zarade“. Dakle, netačno je da će Srbija dobiti samo 695 miliona evra tokom trajanja projekta. Samim tim, ključni argument da će Srbija od litijuma zaraditi 2,6 evra po glavi stanovnika je netačan i evidentno predstavlja još jedan deo kampanje dezinformacija, posebno imajući u vidu da se ova takozvana „studija” objavljuje samo dan pred diskusiju u Narodnoj skupštini Republike Srbije o predlogu zakona kojim se traži zabrana eksploatacije litijuma i bora.

Kada se u obzir uzmu indirektni i indukovani uticaji, očekivani doprinos BDP-u svih obuhvaćenih privrednih grana se procenjuje na 1,9 milijardi evra, što je više od tri odsto trenutnog BDP-a Srbije

Tačno je da bi Srbija od realizacije projekta Jadar samo na ime poreza i rudne rente prihodovala preko 180 miliona evra godišnje, što je oko jedan odsto prihoda trenutnog državnog budžeta Srbije. Tačno je i, kada se uzmu u obzir i drugi glavni porezi, da bi projekat platio više od 4.800 miliona evra tokom svog 40-godišnjeg trajanja. (Svi iznosi su izraženi u realnim vrednostima, što znači da su već prilagođeni za efekte buduće inflacije).

U rudniku bi radilo 1.300 zaposlenih sa prosečnom neto platom većom od 1.100 evra

Pored ovog tačno je i jasno navedeno u Studiji o proceni ekonomskog uticaja projekta Jadar, koja je javno dostupna još od septembra 2023. godine, da bi doprinosi projekta bili i sledeći:

Planirana investicija Jadar projekta iznosila bi 2,55 milijardi evra (na osnovu podataka iz 2021. godine), što bi ujedno bila i jedna od najvećih industrijskih grinfild investicija u istoriji Srbije.

U fazi izgradnje projekta Jadar bilo bi otvoreno 3.500 radnih mesta, a 1.300 zaposlenih bi radilo na eksploataciji i preradi u narednih nekoliko decenija. U pitanju su visokokvalifikovana radna mesta sa prosečnom neto platom većom od 1.100 evra.

Projekat Jadar bi stvorio priliku za saradnju sa privrednim subjektima širom Srbije, podržavajući druge aktivnosti kroz indirektne i indukovane ekonomske efekte svog poslovanja. Kada se u obzir uzmu indirektni i indukovani uticaji, očekivani doprinos BDP-u svih obuhvaćenih privrednih grana se procenjuje na 1,9 milijardi evra, što je više od tri odsto trenutnog BDP-a Srbije.

Činjenica da Srbija raspolaže strateški značajnim nalazištem litijuma ima potencijal da je učini važnim učesnikom borbe protiv klimatskih promena na svetskom nivou i poželjnom investicionom destinacijom. Ovaj projekat ima priliku da privuče i brojne druge investicije, poput proizvođača katoda, baterija za električna vozila, pa i same proizvođače električnih vozila. Po procenama ekonomske studije sve te investicije kreirale bi preko 20.000 poslova u velikoj meri visokokvalifikovanih zanimanja.

Jadar je već identifikovao stotine proizvoda i usluga koji mogu biti nabavljeni lokalno, što će činiti većinu godišnjih troškova na dobavljače iz Srbije. Očekuje se da će projekat godišnje trošiti preko 300 miliona evra na snabdevanje, od čega bi 70 odsto bilo usmereno na dobavljače iz Srbije

Takođe, pogrešno je predstavljeno da će Jadar kupovati dobra i usluge skoro isključivo od stranih dobavljača. Naime, Jadar je već identifikovao stotine proizvoda i usluga koji mogu biti nabavljeni lokalno, što će činiti većinu godišnjih troškova na dobavljače iz Srbije. Očekuje se da će projekat godišnje trošiti preko 300 miliona evra na snabdevanje, od čega bi 70 odsto bilo usmereno na dobavljače iz Srbije.

Tvrdnja da „cifra od 2,55 milijardi evra predviđenih investicija nije obrazložena“ je netačna. Ulaganje od 2,55 milijardi evra odnosi se na sveobuhvatne kapitalne troškove u inicijalnim fazama projekta, uključujući izgradnju rudarskog i procesnog postrojenja, razvoj neophodne infrastrukture, kao i sprovođenje aktivnosti u skladu sa najstrožim ekološkim standardima.

Povraćaj investicija se ne može svoditi na pet godina, kako je to navedeno u tekstu, na osnovu jednostavnog poređenja između prihoda i investicija. Povraćaj uloženih sredstava uključuje mnogo složeniji proces koji obuhvata operativne troškove, reinvesticije, održavanje i druge finansijske obaveze koje su detaljno predstavljene u našim studijama.

Neosnovane su tvrdnje da Rio Tinto prvih pet godina neće plaćati porez na dobit

Kada je reč o porezima, tvrdnje da Rio Tinto neće plaćati porez na dobit tokom prvih pet godina su neosnovane, s obzirom na to da je Rio Tinto registrovan u zemlji članici OECD-a, gde je minimalna stopa poreza na dobit od 15 odsto obavezna u svakoj jurisdikciji u kojoj RT posluje. U skladu sa delom 2 OECD smernica, Rio Tinto će uvek biti u obavezi da plaća odgovarajući porez na dobit za prihode ostvarene u Srbiji. Molimo vas da pogledate priloženi link Global Anti-Base Erosion Model Rules (Pillar Two) | OECD

Optužbe da su stotine miliona evra infrastrukturne podrške obezbeđene od strane Republike Srbije isključivo za projekat Jadar su neosnovane i ne odgovaraju stvarnosti. Kao jedan od primera, autor navodi: „Posledične otpadne vode bi iziskivale novu, mnogo gabaritniju kanalizacionu mrežu i postrojenje za njihovu preradu pre odbacivanja u reku Jadar.“ Ova izjava nije tačna, što je evidentno i u nacrtima Studije o proceni uticaja na životnu sredinu koje je kompanija samoinicijativno objavila 13. juna 2024. Rio Tinto se obavezao da će finansirati i izgraditi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (ne kanalizacionu mrežu) po ceni većoj od 150 miliona evra, a za ovu izgradnju neće biti obezbeđena finansijska podrška Republike Srbije.

shutterstock 2342305401 copy
Foto: T. Schneider / Shutterstock.com

Rio Tinto očekuje da će se cena litijum karbonata stabilizovati na 15.600 dolara po toni

Autori u tekstu dalje navode da je ključna pretpostavka studije o projektu Jadar vezana za prosečnu cenu litijum-karbonata od 15.600 dolara po toni i da je to pretpostavka optimistična i nerealna. Neophodno je naglasiti da je tržište mineralnih sirovina mnogo kompleksnije nego što to može delovati na prvi pogled. Zato Rio Tinto ima komercijalne i ekonomske stručnjake širom sveta (Singapur, London, Frankfurt i Čikago) koji se bave naprednom analizom makroekonomskih uslova, demografskih faktora, klimatskih promena i specifične dinamike industrije, razvijajući kako kratkoročne tako i dugoročne modele ponude i potražnje za resursima koji su ključni za savremeno društvo. Nakon perioda u kojem su cene fluktuirale između 10.000 i 20.000 dolara po toni litijum karbonata, tokom 2022. godine cena na globalnom tržištu porasla je na 80.000 dolara po toni, što se smatralo nerealnim skokom, a industrija je očekivala povratak na nivo pre povećanja. Tokom čitavog ovog perioda, naša kompanija je održavala konzervativnu dugoročnu projekciju cene od 15.600 dolara po toni. Dugoročne stručne projekcije i dalje se usklađuju sa ovom cenom. Stoga, iako su cene litijum karbonata trenutno niže, očekuje se da će se dugoročno tržište stabilizovati po višim prosečnim vrednostima, s obzirom na rastuću potražnju i ograničene rezerve ovog resursa.

U vezi sa navodima da je „veliki broj litijumskih projekata ili ukinut ili je proizvodnja značajno smanjena“, autore teksta podsećamo da se u Evropi razvija 20 litijumskih projekata, od toga nekoliko rudarskih – projekat Keliber u Finskoj, u dolini gornje Rajne australijska kompanija Vulkan razvija jedan od najvećih resursa litijuma u Evropi, na severu Portugala britanska kompanija Savannah Resources razvija projekat Barozo, projekat EMILI u Francuskoj, a u Koruškoj u austrijskim Alpima, na 270 kilometara od Beča i 20 kilometara istočno od Volfsberga, kompanija Critical Metals razvija podzemni rudnik litijuma.

Tvrdnja da će litijum iz morske vode i natrijumove baterije zameniti jadarit i litijum iz čvrste stene suprotstavlja se mišljenju svih vodećih naučnika za baterije u svetu. Litijum je najlakši i energetski najgušći element u periodnom sistemu i očekuje se da će biti osnova za veliku većinu svih punjivih baterija u decenijama koje dolaze. Zbog toga je Rio Tinto siguran u svoju investiciju od preko 2,55 milijardi evra za izgradnju projekta Jadar, a do sada je već uložio preko 650 miliona evra u ovaj projekat.

Povodom navoda da je jedina dostupna procena ekonomskog efekta projekta Jadar zasnovana na studiji koju je naručila i platila „malo poznata londonska konsultantska kompanija“ Ergo Strategy Group, ističemo da se radi o renomiranoj kompaniji specijalizovanoj za analizu tržišta, strateško savetovanje i ekonomsku procenu projekata u oblastima rudarstva, energetike i infrastrukture. Ergo Strategy Group poseduje sve potrebne kvalifikacije da pruži kredibilne analize i procene, što potvrđuje njen dugogodišnji rad sa velikim investitorima i vodećim stručnjacima iz industrije.

Rio Tinto se obavezao da će finansirati i izgraditi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (ne kanalizacionu mrežu) po ceni većoj od 150 miliona evra, a za ovu izgradnju neće biti obezbeđena finansijska podrška Republike Srbije

Pored navedenog, tvrdnje o negativnim ekološkim efektima projekta Jadar nisu utemeljene na činjenicama. Projekat Jadar je razvijen uz najstrože standarde ekološke zaštite i održivosti, uz poštovanje svih zakonskih i regulatornih okvira Republike Srbije, kao i međunarodnih normi. U prilog tome govore predstavljeni Nacrti studija o proceni uticaja na životnu sredinu, zasnovani na istraživanjima koja je sprovelo više od sto domaćih i međunarodnih nezavisnih stručnjaka, uključujući 40 univerzitetskih profesora sa više od 10 fakulteta.

Pozivamo autore i sve zainteresovane strane da se informišu iz zvaničnih izvora, i da se uključe u otvoren dijalog o svim aspektima projekta Jadar, uz uvažavanje činjenica i transparentnosti. Ovim putem pozivamo i autore teksta, profesorki Danici Popović smo već upućivali poziv koji je odbila, da se sastanu sa predstavnicima Ergo Strategy Group i Rio Tinta kako bismo im predstavili pozitivne ekonomske aspekte projekta Jadar.

Širenje netačnih informacija i neosnovanih optužbi shvatamo ozbiljno i koristićemo sva raspoloživa pravna sredstva kako bismo zaštitili reputaciju kompanije.

Jadar Media Tim

Vaše mišljenje nam je važno!

Učestvujte u diskusiji na ovu temu, ili pročitajte šta naši čitaoci misle.

15 komentara
Poslednje izdanje
Dragan Djilas foto Vesna Lalic Radar 76 copy
| Intervju | 231

Pobedićemo Vučića bez pomoći spolja

Na priču Dragana Đilasa o farmerkama predsednika Srbije od 1.800 evra, potkrepljenu fotografijom pokazanom u direktnom prenosu sednice Skupštine Srbije, Aleksandar Vučić hitno je odgovorio iz Njujorka, gde je govorio pred Generalnom skupštinom UN. Zato intervju sa najnapadanijim liderom opozicije počinjemo pitanjem da li neko čuva skupocene felne koje mu je Vučić zauzvrat „pronašao“ dok […]