Promena vlasti ne mora da znači i nagli zaokret u ekonomskoj politici. Naprotiv, program Studentske liste ukazuje da bi nova vlada, barem u početku, mogla da insistira na kontinuitetu fiskalne, monetarne, pa i spoljne politike. Takav pristup deluje racionalno: u periodu velikih političkih promena dodatno povećavanje ekonomske neizvesnosti bilo bi nepotrebno.
Pitanje deviznog kursa posebno je važno. U visoko evroizovanoj ekonomiji značajnije slabljenje dinara predstavlja inflatorni rizik i povećava troškove servisiranja obaveza vezanih za evro. Zato stabilan kurs ostaje važno nominalno sidro i element predvidivosti ekonomskog okruženja
Pitanje deviznog kursa je u tom kontekstu posebno važno. Trenutno slabljenje dinara delom je posledica neizvesnosti građana i kompanija u pogledu buduće politike. S obzirom na značaj političke promene, mogla se očekivati i veća volatilnost, ali aktivne intervencije Narodne banke Srbije i sve više informacija o pravcu buduće politike doprinose postepenom smirivanju tržišta.
Važno je što Studentska lista najavljuje kontinuitet politike deviznog kursa. U visoko evroizovanoj ekonomiji veća volatilnost dinara ne predstavlja samo inflatorni rizik. Ona povećava troškove servisiranja obaveza vezanih za evro, otežava poslovno i investiciono planiranje i može povećati premiju za rizik. Stabilan kurs zato ostaje važno nominalno sidro i element predvidivosti ekonomskog okruženja.

Dosadašnji model rasta, zasnovan na stranim direktnim investicijama, relativno niskim troškovima rada i velikim javnim investicijama, dao je rezultate, ali postaje sve teže održiv. Srbija više nije zemlja izrazito jeftine radne snage, raspoloživa radna snaga se smanjuje, a troškovi rada i energije rastu.
Istovremeno, priliv stranih direktnih investicija slabi u okruženju geopolitičkih rizika, trgovinskih barijera i fragmentacije globalne ekonomije. Zato je promena modela rasta potrebna bez obzira na to ko je na vlasti.
Inflacija će ostati jedan od ključnih izazova. Zato je realno očekivati da inflacija u srednjem roku ostane nešto viša nego pre pandemije, čak i ako se kreće u okviru cilja. To podrazumeva i duže zadržavanje relativno visokih kamatnih stopa
To ne znači odustajanje od stranih direktnih investicija. Potrebne su nam investicije koje donose tehnologiju, istraživanje i razvoj, kvalifikovana radna mesta i veću domaću dodatu vrednost. Selektivniji sistem subvencija mogao bi upravo tome da doprinese. Paralelno, veći značaj trebalo bi da dobiju domaće privatne investicije, kroz poreske podsticaje, nove modele finansiranja i predvidiviji regulatorni okvir.
Sledeća faza razvoja zato bi morala više da počiva na produktivnosti, tehnologiji, digitalizaciji, inovacijama i domaćem privatnom sektoru. Paradoksalno, nedostatak radne snage može ubrzati ovu tranziciju jer skuplji i oskudniji rad podstiče kompanije da ulažu u automatizaciju, AI i povećanje produktivnosti.

Inflacija će ostati jedan od ključnih izazova. Pored kratkoročnih efekata baze i cena energenata, postoje i strukturni faktori: demografija i nedostatak radne snage održavaju pritisak na zarade i cene usluga, dok klimatske promene povećavaju volatilnost cena hrane. Energetska tranzicija takođe zahteva velika početna ulaganja.
Zato je realno očekivati da inflacija u srednjem roku ostane nešto viša nego pre pandemije, čak i ako se kreće u okviru cilja. To podrazumeva i duže zadržavanje relativno visokih kamatnih stopa.
Srbiji su potrebne investicije koje donose tehnologiju, istraživanje i razvoj, kvalifikovana radna mesta i veću dodatu vrednost. Selektivniji sistem subvencija mogao bi upravo tome da doprinese, a veći značaj trebalo bi da dobiju domaće privatne investicije, kroz poreske podsticaje, nove modele finansiranja i predvidiviji regulatorni okvir
Deo odgovora nalazi se upravo u transformaciji ekonomije. Obnovljivi izvori energije mogu vremenom smanjiti zavisnost od uvoznih fosilnih goriva i izloženost globalnim energetskim šokovima, dok automatizacija i AI mogu podići produktivnost i smanjiti troškove po jedinici proizvoda.
Možda najveći potencijalni ekonomski dobitak političke promene leži upravo u institucijama. Jačanje pravosuđa, transparentnosti javnih nabavki i borbe protiv korupcije nije samo političko pitanje. Za investitora je podjednako važno koliko plaća porez i da li su pravila predvidiva, ugovori zaštićeni i svi učesnici na tržištu tretirani pod jednakim uslovima.
Možda najveći potencijalni ekonomski dobitak političke promene leži upravo u institucijama. Jačanje pravosuđa, transparentnosti javnih nabavki i borbe protiv korupcije nije samo političko pitanje. Za investitora je podjednako važno koliko plaća porez i da li su pravila predvidiva, ugovori zaštićeni i svi učesnici na tržištu tretirani pod jednakim uslovima
Upravo su to oblasti u kojima se reformska agenda nove vlasti preklapa sa zahtevima Evropske unije. Njihovo sprovođenje moglo bi da poveća konkurentnost Srbije, poboljša percepciju rizika i smanji troškove finansiranja države i privrede.
Kompas, dakle, ne pokazuje ka radikalnoj promeni kursa, već ka promeni kvaliteta rasta: od ekonomije oslonjene na jeftin rad, subvencije i državu ka ekonomiji zasnovanoj na produktivnosti, tehnologiji, privatnim investicijama i snažnijim institucijama.
