Od 13. novembra na šalterima Banke Poštanske štedionice deponenti Alta banke, kojoj je krajem oktobra oduzeta dozvola za rad, a njenom vlasniku Davoru Macuri određen pritvor od 30 dana, mogu da podignu do 50.000 evra. Agencija za osiguranje depozita (AOD) saopštila je da Fond za osiguranje depozita „raspolaže s dovoljno novca“ za sve osigurane iznose. Taj deo priče je jednostavan i, prema dokumentima, tačan. Sve ostalo nije.

Alta banka je u tri prethodne godine u gotovini i sredstvima kod NBS navodno držala između 43 i 47 odsto, a 30. septembra ove godine 38 odsto svoje imovine. U tom periodu depoziti njenih klijenata više su nego utrostručeni, sa 62 na 190,4 milijarde dinara ili oko 1,62 milijarde evra. Tri dana posle oduzimanja dozvole za rad, MUP je saopštio da je uhapsio tri lica, među njima i Macuru, zbog sumnje da je iz trezora iznosio novac i time banku oštetio za 45,56 milijardi dinara ili 389 miliona evra.
Novac se vrteo kao na ringišpilu
Za Đorđa Đukića, profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu i stručnjaka za bankarstvo i monetarnu politiku, struktura bilansa bila je jasan signal da je „neophodna terenska kontrola, i to bez ikakvih prethodnih upita, da bi se utvrdilo zašto banka drži toliku gotovinu koja praktično ne donosi nikakav prinos“. Utoliko pre što je, kako kaže, reč o banci sa samo jednim akcionarom.
Vlasnik Alta banke sa 100 odsto udela do 2. novembra bila je Alta grupa, čiji je jedini gazda Davor Macura važio za biznismena bliskog SNS-u. Revidirani finansijski izveštaj Alta grupe za 2025. pokazuje da je ona u 2024. i 2025. za kupovinu akcija i udela izdvojila oko 21 milijardu dinara, a da je novac za to pre svega dolazio iz kredita i uplata osnivača.
Osiguranje depozita funkcioniše kao vazdušni jastuk: aktivira se u sudaru, ali ne štiti sve putnike. Ne pokriva velika preduzeća, državne organe, povezana lica, ni iznose iznad 50.000 evra. Oni će morati da sačekaju da se naplate iz stečajne mase
Od kraja 2023. do sredine 2026. akcijski kapital banke porastao je sa 4,4 na 22,5 milijardi dinara, a krajem 2025. Alta grupa je istoimenoj banci dugovala 16,5 i 2,4 miliona evra po osnovu kratkoročnih kredita. Dokumenti ne dokazuju da je taj novac završio u kapitalu banke, ali se rast kapitala od 2,35 milijardi dinara u poslednjem tromesečju 2025. poklapa sa uplatom osnivača u gotovini od 24. decembra. Ali prema Odluci NBS o adekvatnosti kapitala, akcije se računaju u kapital samo ako su „uplaćene i banka nije neposredno ili posredno finansirala njihovu kupovinu“. Da li je to provereno, zna samo NBS.
„To je bio još jedan signal. U NBS postoji direktor zadužen za kontrolu banaka, a iznad njega viceguverner za kontrolu, koji neposredno odgovara guverneru. U tom lancu nije postojao nijedan razlog da već samo odobravanje takvog kredita ne bude povod za hitnu kontrolu, bez najave i bez čekanja da o tome piše javnost. Kada se ne postupi ni po još jednom pokazatelju da u banci nešto nije u redu, to je direktna odgovornost sva tri nivoa“, kategoričan je Đukić.
Ko je zaštićen, a ko nije
Osiguranje depozita funkcioniše kao vazdušni jastuk: aktivira se u sudaru, ali ne štiti sve putnike. Ne pokriva velika preduzeća, državne organe, povezana lica, ni iznose iznad 50.000 evra. Oni će morati da sačekaju da se naplate iz stečajne mase. Najtiši gubitnici su ljudi koji račun u Alti nisu ni imali. Komisija za hartije od vrednosti naložila je 2. novembra da investicioni fondovi svoje depozite u Alti „u potpunosti“ otpišu. Članovi tih fondova nisu deponenti banke i Agencija za osiguranje depozita im ne isplaćuje ništa, a ona je objavila i da kreditne garancije Alta banke „više ne važe“.
Krajem 2024. Fond za osiguranje depozita imao je milijardu i 30 miliona evra, a procenjuje se da danas raspolaže sa oko 1,27 milijardi. Ako udeo osiguranih depozita u Alta banci odgovara proseku sistema, iz njega će po tom osnovu biti isplaćeno 740 miliona, nakon čega će mu na računu ostati oko 530 miliona evra.

Dodatni problem je što je AOD premiju za 2026. smanjio sa 0,15 na 0,10 odsto, a 4. septembra, osam nedelja pre pada Alte, odlučio je da ista stopa važi i 2027. Rezervoar se tako puni sporije baš kada je otvoren ventil, s tim što za obaveze AOD, do osiguranog iznosa, jemči Republika Srbija.
„AOD ima mogućnost da poveća premiju, ali u ovim okolnostima to se neće desiti, jer je zatajila kontrolna funkcija centralne banke. Ako sredstva u fondu ne budu dovoljna, manjak sredstava mora da pokrije budžet. Vanredna premija bila bi autogol. Trošak bi se prebacio na druge banke, koje su dobro kapitalizovane i nisu dovodile u pitanje stabilnost bankarskog sektora. Krajnju cenu toga bi platili korisnici kredita kroz više kamatne stope“, ukazuje Đukić.
Ko je sve zakazao
Upravni odbor AOD ima tri člana, koje Vlada imenuje na pet godina, dva na predlog Ministarstva finansija i jednog na predlog NBS, generalnog direktora njenog Sektora za kontrolu poslovanja banaka. „Oni mogu da imaju i dnevni uvid. Zato je jasno da se brzo moglo ući u moguća žarišta problema, uključujući i ovu kupovinu akcija na kredit. To je školski primer zloupotrebe banke od strane vlasnika, i to je nedozvoljena radnja. Direktna odgovornost je na nosiocima tih funkcija, uz NBS“, kaže Đukić.
Dodatni zaplet nastao je kad je Forbs otkrio da je brat supruga Ljubice Pantelić, v.d. direktorke AOD-a, preko svoje preduzetničke radnje, od 2024. do 2026. podigao tri kredita vredna ukupno 1,6 miliona evra u Alta banci. Žirant za te pozajmice bio je njen suprug i na njegov stan su upisane tri hipoteke.
Ako sredstva u Fondu za osiguranje depozita ne budu dovoljna, manjak mora da pokrije budžet, jer bi se povećanjem premija za osiguranje trošak prebacio na druge banke, pa bi krajnju cenu platili korisnici kredita kroz više kamatne stope – Đorđe Đukić
Pre toga AOD je poslovao i sa nekim Macurinim firmama. Ta Agencija, naime, vodi i stečajeve propalih banaka i naplaćuje njihova i stara potraživanja države tako što kupac plati deo njihove vrednosti i stiče pravo da ih naplati, novcem ili imovinom dužnika. Takav paket nominalne vrednosti 1,8 milijardi evra AOD je u aprilu 2021. prodao ABL Solventu, da bi već u oktobru Macura preuzeo tu firmu i preko nje u novembru po početnoj ceni kupio kompleks IMT-a u stečaju. U avgustu 2023. AOD je Macurinu Alta pej grupu pozvao i na pregovore o paketu potraživanja od 317,8 miliona evra, ali je ona odustala od te kupovine. U Odboru direktora AOD-a tada je sedela Ljubica Pantelić, koja je u to vreme bila zadužena za stečaj i likvidaciju finansijskih institucija.
Mnogo tanji sloj zaštite ima Fond za zaštitu investitora, čiji je Alta bila član. Krajem 2024. taj fond je imao samo oko 934.000 evra, naspram maksimalne izloženosti od 160 miliona prema svim članovima, a zakon za njega ne predviđa garanciju države. Hartije od vrednosti klijenata nisu imovina banke i ne ulaze u stečaj, a fond pokriva pre svega novac na računima za trgovanje. Pritom Alta nije bila sporedni igrač, jer je dozvolu za poslove investicionog društva dobila u oktobru 2024, a već 2025. preko nje je, prema podacima Komisije za hartije od vrednosti, prošlo 27,9 odsto svih kupovina akcija na berzi.

Da li je, onda, zaštita investitora u Srbiji verodostojna? Đukićev odgovor je kratak, ali jasan. „Vidi se da nije. Dozvoljeno je da se takav igrač pojavi na tržištu. Kod investitora je stvar još složenija. Prema pisanju medija, tu je bio prisutan i investicioni fond formiran tokom prethodne vlasti, u koji su ulagale osobe bliske režimu. To je tipičan aranžman sa pristupom informacijama, uz tolerisanje vlasti da deo tog velikog kapitala preko Vista Rica bude plasiran u Alta banku. Gubitak Vista Rica investa je preko 22 odsto, a naplata iz stečajne mase je neizvesna“, konstatuje sagovornik Radara.
Umesto na početku, mere regulatora stigle su na kraju. NBS je 7. i 14. oktobra upisala u registar nove zastupnike Alta grupe, 16 dana kasnije oduzela je dozvolu za rad istoimenoj banci, a 6. novembra Alta grupa je ostala i bez ovlašćenja za menjačke poslove, uz kazne od ukupno 250 miliona dinara i nalaz NBS o „flagrantnom kršenju propisa iz oblasti sprečavanja pranja novca“.
Brojni indikatori čvrste sprege vlasnika banke sa nosiocima vlasti
Za Đukića, sve je to još jedan dokaz neblagovremene kontrole. „Svi problemi su se odavno mogli uočiti, a centralna banka je ćutala. Svi indikatori koje bankarska kontrola prati davali su prve znake još pre godinu dana, kada je trebalo reagovati. Jedan akcionar, problematičan s obzirom na ono čime se ranije bavio. Banka izrasla iz menjačnice. Manija kupovine nekretnina i pravnih lica van Srbije. Sve to govori o čvrstoj sprezi te banke sa nosiocima vlasti. Tu se krug zatvara“, konstatuje Đukić.
Ostaje pitanje ko je za to odgovaran. Zakon o NBS propisuje da guverner, viceguverneri i drugi zaposleni ne odgovaraju za štetu nastalu u obavljanju poslova NBS, „osim ako se dokaže da nisu postupali u dobroj veri“.
Najtiši gubitnici su ljudi koji račun u Alti nisu ni imali. Komisija za hartije od vrednosti naložila je investicionim fondovima da svoje depozite u Alti „u potpunosti“ otpišu, a Agencija za osiguranje depozita je objavila da više ne važe ni njene kreditne garancije
„Po mom mišljenju, taj član je ciljano formulisan tako da relativizuje bilo kakvu odgovornost guvernera i viceguvernera, jer se ’dobra vera’ može rastegljivo tumačiti. Ko je imenovan na javnu funkciju koja dodiruje javni interes i gde se raspolaže javnim sredstvima, odgovoran je i za zakasnelu reakciju i za izostanak reakcije na procese koji su doveli do ogromnih gubitaka“, smatra naš sagovornik.

Srbija je tu lekciju već platila, sa Privrednom bankom Beograd, Agrobankom, Razvojnom bankom Vojvodine i Univerzal bankom. „Kada su državne strukture uključene direktno ili indirektno, a nema adekvatne preventivne kontrole, račun na kraju plaćaju poreski obveznici. To je tada koštalo oko 685 do 715 miliona evra, i to samo kao direktni fiskalni trošak pokrivanja gubitaka i osiguranih depozita. To je sindrom kratkoročnog pamćenja. Zakon o NBS je menjan vrlo često, ali nikada tako da se pooštri odgovornost za nesavesno poslovanje“, zaključuje Đukić.
U investicioni fond formiran tokom prethodne vlasti ulagale su i neke osobe bliske režimu. To je tipičan aranžman sa pristupom informacijama, uz tolerisanje vlasti da deo tog velikog kapitala preko Vista Rica bude plasiran u Alta banku. Gubitak Vista Rica investa je preko 22 odsto, a naplata iz stečajne mase je neizvesna, ističe profesor Ekonomskog fakulteta
Do početka januara 2027. AOD mora sudu da preda početni stečajni bilans, sa spiskom značajnih transakcija iz poslednjih šest meseci pre stečaja. Poverioci neosigurana potraživanja mogu da prijave do 4. februara, a AOD potom ima šest meseci da ih utvrdi.
„Cilj treba da bude da se trajanje stečaja maksimalno skrati i da imovina koju upravnik identifikuje ne izgubi vrednost, nego da se proda pod što povoljnijim uslovima“, kaže Đukić, uz opasku da ga zapanjuje tišina, da „posle saopštenja AOD da ima dovoljno sredstava za isplatu depozita od NBS ne saznajemo ništa, da nema informacija o tome šta se dešava, ni šta sledi“.
Alta banka nije oborila sistem. Ali sistem je pokazao da je projektovan da preživi pad, a ne da ga spreči. Svaki deo funkcioniše kao prekidač koji iskoči tek kada struja već probije. Uskoro će javnost saznati kako se i zašto Alta ugasila. Ali važnije od toga bi bilo da sazna i kako je takva banka toliko dugo radila. A o tome nadležni za sada uporno ćute.
