Ako ikada bude donesen, novi ustav Republike Srpske razlikovaće se od ovoga koji je na snazi u najmanje tri stvari: Banjaluka će postati glavni grad Srpske umjesto Sarajeva, smrtna kazna više neće postojati i biće ukinuto Vijeće naroda Republike Srpske. Prve dvije odredbe – pitanje glavnog grada i smrtne kazne – i ranije su bile dio mogućih ustavnih promjena do kojih nikada nije došlo, dok je najavljeno brisanje Vijeća naroda iz Ustava suštinski dio taktike Milorada Dodika u njegovom obračunu sa Bosnom i Hercegovinom nakon presude Suda BiH.
Manjak poslanika
Nakon što je najavio donošenje seta zakona koji suspenduju djelovanje Suda BiH, Tužilaštva BiH i Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) na teritoriji Republike Srpske, Dodik je najavio i donošenje novog ustava. I dok su ovi zakoni usvojeni ekspresno, dvadeset i četiri sata nakon što je predsjednik Srpske osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, promjena Ustava ide daleko sporije. Dodik je najavio da će Ustav biti promijenjen gotovo preko noći, ali to se još nije desilo. Najavljena je i posebna sjednica parlamenta Republike Srpske sa jednom tačkom dnevnog reda – Prijedlog odluke o promjenama Ustava Republike Srpske.
Posljednji put Ustav Srpske je mijenjan 2011. kada je donesen amandman koji određuje da Narodna skupština može imati maksimalno četiri potpredsjednika, a ne dva kao do tada. Prijedlog za promjenu Ustava mogu podnijeti predsjednik Republike Srpske, Vlada i najmanje 30 poslanika parlamenta. O prijedlogu glasa prosta većina poslanika, nakon čega se utvrđuje njegov Nacrt koji potom ide na javnu raspravu. Poslije rasprave – čije trajanje nije vremenski određeno – predložene promjene idu na glasanje, ali to neće biti tako jednostavno kao što izgleda.
Promjena Ustava je usvojena ako za nju glasa najmanje dvije trećine od ukupnog broja narodnih poslanika i većina članova Vijeća naroda iz svakog konstitutivnog naroda i ostalih. Dodik i koalicija okupljena oko njegovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u parlamentu Srpske ima 53 od 83 poslanika i sada se postavlja pitanje koliko im zapravo poslanika nedostaje da bi imali dvotrećinsku podršku. Naime, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić kazao je da su dvije trećine od 83 – 55,3. To znači da bi Dodik na svoju stranu morao da „prevuče“ dva poslanika, a ne tri kako je do sada tumačeno, mada nije do kraja jasno kako će vlast poslanike dijeliti na decimale.
Za promjenu Ustava potrebna je i većina članova Vijeća naroda, same institucije koju Dodik želi da ukine. U Klubu Bošnjaka Vijeća naroda Dodik nema potrebnu većinu, ali to preko noći može da se okrene. Ipak, malo je vjerovatno da će se to desiti, pogotovo nakon što upravo Klub Bošnjaka nije uložio veto na set neustavnih zakona koje je donijela Narodna skupština na Dodikovu inicijativu. Da su Bošnjaci jednoglasno ili većinom glasova uložili veto na ove akte, oni bi najprije išli pred Zajedničku komisiju Narodne skupštine i Vijeća naroda, potom pred Ustavni sud Republike Srpske i tek onda bi Dodik mogao da potpiše ukaz kojim oni stupaju na snagu. Odbacivanjem veta Bošnjaci su skratili proceduru i natjerali Dodika da uradi ono što nikako nije želio, jer je potpisivanjem ovih zakona sebi vjerovatno obezbijedio novu optužnicu Tužilaštva BiH i to za rušenje ustavnog poretka.
Bez zaštite
Brisanjem Vijeća naroda iz novog ustava Republike Srpske automatski bi bio obrisan i vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda u Srpskoj, prije svega Hrvata i Bošnjaka. Postavlja se pitanje da li bi nakon eliminacije Vijeća naroda uopšte postojao institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Ukoliko bi Vijeće naroda prestalo da postoji, vitalni nacionalni interes bi morao da se „prelije“ u Skupštinu Srpske, ali pitanje je kako bi to bilo regulisano. Jedna od mogućnosti je i uspostavljanje dvodomnog parlamenta po ugledu na Parlament Federacije BiH koji, kao i Parlamentarna skupština BiH, ima Predstavnički dom i Dom naroda.
Član Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske Adil Osmanović kaže da u FBiH postoji dvodomni Parlament, a u Republici Srpskoj Vijeće naroda koje štiti vitalni nacionalni interes.
„Trebalo bi da imamo dvodomni parlament ako bi Vijeće naroda bilo ukinuto, a ne da srpska većina iskoristi tu nadmoć i da uskrati ionako slaba prava bošnjačkog i hrvatskog naroda u Republici Srpskoj. Treba izjednačiti prava naroda. Kako u FBiH, tako i u Republici Srpskoj“, rekao je Osmanović.
Trebalo bi da imamo dvodomni parlament ako Veće naroda bilo ukinuto, a ne da srpska većina iskoristi tu nadmoć i da uskrati ionako slaba prava bošnjačkog i hrvatskog naroda u Republici Srpskoj
Adil Osmanović
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić kaže da se još nije ušlo u „meritum stvari“. Razgovori o bilo kakvim institucionalnim rekonstrukcijama tek treba da uslijede.
„To nije posao jednog čovjeka. Svi smo u formi predlagača. Ne bih ulazio u taj meritum. To treba da riješe oni koji se razumiju u ustavna pitanja“, rekao je kratko Stevandić.
Pravnik Milko Grmuša ističe kako se odavno zalaže za uvođenje dvodomnog parlamenta u Republici Srpskoj. On smatra kako je koncept konstitutivnosti naroda besmislen i u Republici Srpskoj i u cijeloj BiH.
„Po mom mišljenju je i Dom naroda besmislen, kao što je besmisleno i Vijeće naroda. U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH imamo entitetski veto i to treba biti ključni mehanizam zaštite Republike Srpske. Da ima pameti kod sva tri naroda, Vijeće naroda i domove naroda bismo pretvorili u gornje domove parlamenata i u taj dom birali stručne ljude koji bi bili brana populistima iz donjih domova“, kazao je Grmuša.
Da ima pameti kod sva tri naroda, Veće naroda i domove naroda pretvorili bismo u gornje domove parlamenata i u taj dom birali stručne ljude koji bi bili brana populistima iz donjih domova
Milko Grmuša
Šef Kluba poslanika opozicione Partije demokratskog progresa i član Odbora za ustavna pitanja Igor Crnadak kaže za Radio Slobodna Evropa da oko promjene ustava treba biti oprezan. Crnadak ne želi da nagađa o tome kako će proći glasanje u Narodnoj skupštini ako do toga dođe, ali smatra da neke stvari u Ustavu treba mijenjati.
„Naš interes je Dejtonski sporazum i mi ne smijemo sa svoje strane uraditi ništa da ugrozimo mehanizme zaštite i ustavnopravnu poziciju koja je zapravo pozicija države u državi za Republiku Srpsku. Ustav bi svakako trebalo mijenjati. Neke stvari su već prevaziđene, neke je vrijeme pregazilo, ali je pitanje na koji se način to radi i u kojem momentu. Trenutna situacija u BiH je turbulentna i neizvjesna. Jednostranim otvaranjem ovih pitanja dovodi se u pitanje ogromna moć koju RS ima u skladu sa dejtonskim okvirom“, rekao je Crnadak.
Pomoć gradonačelnika
Stranke opozicije – SDS, Pokret za pravdu i red i Narodni front – odbijaju pozive predstavnika vlasti za razgovor o promjeni Ustava. Jedina opoziciona stranka koje se odazvala i na Dodikov i na Stevandićev poziv upravo je PDP. Novi predsjednik ove stranke i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković kaže da razgovor ne znači ujedno i – dogovor. Na pitanje da li će upravo PDP omogućiti Dodiku dvotrećinsku većinu ako do te sjednice uopšte i dođe, Stanivuković odgovara da je isuviše rano da se o tome govori.
Naš interes je Dejtonski sporazum i mi ne smemo sa svoje strane uraditi ništa da ugrozimo mehanizme zaštite i ustavnopravnu poziciju koja je zapravo pozicija države u državi za Republiku Srpsku
Igor Crnadak
„Mi smo parlamentarna stranka i nama je mjesto u parlamentu. Kada je riječ o Ustavu, upoznati smo sa njegovim tekstom. Ne treba da žurimo, treba da se otvori šira diskusija. Ustav Republike Srpske imao je više od 60 odsto amandmana i izmjena“, kazao je Stanivuković.
Dodik je, nema nikakve sumnje, sve konopce koje drže njegov sve nestabilniji politički most zategao do granice pucanja. Ustavni sud BiH je stavio van snage zakone koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske i usvajanje novog ustava mogla bi biti za Dodika ona crvena linija nakon koje nema povratka. Ali, kao što su svojevremeno govorili njegovi sljedbenici: „Kod nas ti je takav sustav: prvo Mile, onda Ustav“. Pitanje je ko će biti prije promijenjen – Dodik ili Ustav?
