Pravni fakultet Foto Tamara Peric Nova rs 1
Foto: Tamara Perić/Nova.rs
Univerzitet nakon izbora

Haotično i turbulentno

Izdanje 140
0

Za razliku od javnih medijskih servisa na kojima su čelni ljudi podneli ostavke, na univerzitetu to niko nije učinio, a upitno je da li su i svi zahtevi izneti na talasu izbornih promena jednako opravdani

Deset meseci od kada je na sednici Vlade bivši predsednik naručivao domaće franšize najpoznatijih univerziteta iz sveta (poput „Kako se zove? Nije Sorbona, ova iz… Kako god“), a ministar prosvete Dejan Vuk Stanković mu gratis nudio i zakon po kome bi država imala mnogo veći uticaj na upravljanje domaćim fakultetima, jasno je da od tih velikih zahvata neće biti ništa. Ne samo što SNS više nema skupštinsku većinu za usvajanje bilo čega, već i program Studentske liste predviđa reformu u suprotnom smeru: umesto „preuzimanja štafetne palice“ od strane Vlade, najavljeno je da će dekane, rektore i direktore instituta ubuduće birati isključivo stručna tela samih ustanova. A takođe i da će se ukinuti fakultetima nametnut sistem SPIRI za koji nas je odlazeći režim uveravao da ni na koji način ne ugrožava autonomiju visokog obrazovanja, sve dok u Nišu nije iskorišćen za potpuno zamrzavanje sredstava neposlušnom Filozofskom fakultetu, usled čega su svi zaposleni tri meseca ostali bez plata.

Ali šta se dešava na univerzitetu pre takvog osnaživanja autonomije? Za razliku od javnih medijskih servisa na kojima su čelni ljudi podneli ostavke, niko od dekana i rektora čiji je odlazak tražen u protekle dve godine nije se povukao dobrovoljno niti je smenjen, a pojedine inicijative u tom smeru su se pojavile tek nakon izbora. Najekstremniji primer svakako predstavlja slučaj u martu ponovo izabranog dekana novosadskog DIF-a Patrika Drida, „proslavljenog“ dovođenjem žandarmerije na fakultet, o čijem razrešenju Nastavno-naučno veće (NNV) nije bilo spremno da raspravlja čak ni u danu u kome je uhapšen zajedno sa prodekanom za finansije Nebojšom Maksimovićem.

profimedia 0993081058
Batina ima dva kraja: policija koja je na DIF dolazila na poziv dekana, sada ga je privela Foto: DRAGAN GOJIC/BETAPHOTO / Sipa Press / Profimedia

Kako je saopštilo tužilaštvo, osumnjičeni su zloupotrebili službeni položaj tako što su pod krinkom organizovanja sportskih aktivnosti iznajmljivali prostor koji pripada Pokrajini i umesto da tako pribavljenih 19,5 miliona dinara uplate u budžet Vojvodine, podelili su ga zaposlenima po različitim osnovima. Vest nije uspela da na sednici NNV dovede do ičega više od, rečima profesora Marka Stojanovića, „dosta interesantne diskusije“ (povod je bio i odlazak sa fakulteta većeg broja nastavnika i saradnika) i zaključka da bi konačnu odluku valjalo odložiti do neke sledeće sednice. Ako ne i do pravosnažne presude.

Na Medicinskom fakultetu u Beogradu, na trenutak se činilo da je politička promena dovela i do početka ispravljanja nagomilanih problema. Tri dana nakon izbora, FoNet je preneo vest da je Savet fakulteta poništio odluku iz septembra 2025. o smeni dekanke Tatjane Simić, od kada se na čelu Medicinskog izmenilo čak troje v. d. dekana. Savet je smatrao da je odluka o razrešenju bila doneta suprotno Zakonu o visokom obrazovanju i Statutu fakulteta, a kao dodatni razlog je navedena pravosnažna presuda kojom je Simić oslobođena odgovornosti za navodni prekršaj koji je iskorišćen kao povod za njenu protivpravnu smenu.

Ili nije? U opštoj euforiji, medijima je promakao demanti dekanskog kolegijuma u kome su osporili da je Savet uopšte zasedao 28. oktobra i naveli da je citirani dokument „sačinjen od strane N. N. lica i potpisan od pojedinih lica koja nisu članovi Saveta i koja su u penziji, čime je izvršen pokušaj falsifikovanja“, kao i da su vršeni pritisci da se na njega stavi pečat fakulteta.

Prof Oliver Stojkovic foto Vesna Lalic Radar 20
Oliver Stojković Foto: Vesna Lalić/ Radar

„Taj dokument nije donet na sednici Saveta, ali je odluku donela većina od 27 članova Saveta – 13 profesora i koleginica iz reda zaposlenih. Jedna profesorka jeste u penziji, ali nam je u rektoratu rečeno da članovi Saveta koji odu u penziju imaju obavezu učešća u odlučivanju dok god ne budu zamenjeni. Neki od potpisnika su bili podneli ostavke, ali te ostavke nisu usvojene, tako da ni oni nisu zamenjeni. Da bi se to raskrstilo, neophodno je da se sazove sednica Saveta, a dekanat ne može da određuje ko jeste a ko nije član Saveta“, objašnjava profesor Oliver Stojković.

Ali to ne znači da dekanat ne može da povlači bizarne poteze, pa je tako spisak 27 članova Saveta, koliko ih ima i po Statutu i koji je stajao na sajtu Medicinskog sve do pokušaja zavođenja pomenute odluke, volšebno izmenjen i na njemu se sada nalazi samo 20 imena. Na zahtev profesora da im se objasni ko je promenio sastav Saveta ili makar naložio izmenu spiska na sajtu, nije stigao odgovor.

Ako 17 nastavno-naučnih veća u NS izglasa smenu rektora, a onda na sednici dekani koji samo treba da prenesu taj glas to ne učine, jasno je da nešto škripi. A to što škripi, mislim da treba tražiti kroz projekte i ugovore

Jelena Kleut

„Mi se nadamo da će se ova situacija rešavati brzo, zato što zaposleni i dalje trpe velike pritiske. Nas 11 je dobilo nekakvu prijavu za zlostavljanje na radu, da smo mi tražeći pečat od službenice na taj način nju zlostavljali, što potencijalno predstavlja i delo koje može dovesti do raskida ugovora o radu“, kaže Stojković.

Ali dok činjenica da su neki članovi Saveta koji su glasali za razrešenje dekanke Simić u međuvremenu promenili mišljenje možda neće biti dovoljna da se ta odluka poništi, izbori za novog dekana će morati da se sprovedu – makar u režiji trenutne v. d. uprave. U slučaju rektora Univerziteta u Novom Sadu Dejana Madića, njegov mandat traje još gotovo godinu dana, baš koliko je jednom već prolongirao stavljanje na dnevni red glasanje o sopstvenoj smeni, kada je to tražilo svih 17 članica Univerziteta. I kako se nedavno ispostavilo, ponovo je uradio istu stvar.

Novi Sad Jelena Kleut za Radar foto Nenad Mihajlovic 03
Jelena Kleut Foto:Nenad Mihajlović/Radar

„U pitanju je inicijativa koju je pokrenulo NUN veće Akademije umetnosti u februaru ove godine, reagujući na niz manjkavosti u postupku mog izbora u zvanje i na kršenja sopstvenih pravila od strane Univerziteta. Madić je po Statutu bio obavezan da na prvoj sledećoj sednici otvori raspravu o takvom dopisu, ali je on sve vreme stajao u fioci i po mojim saznanjima i neformalnim kontaktima sa dekanima, niko od njih (osim očito dekana Akademije) nije bio ni obavešten da postoji. Na zahtev za informaciju od javnog značaja u kome sam od Univerziteta tražila kopiju dopisa Akademije, odgovorio je lično Madić da će probati da stigne do tog dokumenta. Desetak dana kasnije i dalje mi ga nije poslao“, kaže Jelena Kleut iz Slobodnog univerziteta. I dodaje da ne očekuje da će sam inicirati raspravu, ali da deluje da postoji dovoljno dobre volje među dekanima da insistiraju na njoj: „Okolnosti u društvu su se promenile i verujem da su i dekani gledajući rezultate izbora shvatili koliko građani žude za zakonitošću rada institucija i da bi sada mogli drugačije da glasaju.“

Razlozi za traženje smene Madića su brojni – verovatno bi bilo dovoljno samo što je dozvolio da 5. septembra 2025, tokom najbrutalnije policijske intervencije koju Novi Sad pamti, maskirana žandarmerija „postupa“ i prema studentima i građanima u zgradi rektorata, na način koji je izgledao kao talačka kriza. Sa druge strane, rektor Univerziteta u Nišu iza sebe nema takva zlodela niti druge represivne mere prema učesnicima protesta. Zahtev za njegovu ostavku upućen je iz uverenja da Univerzitet nije dovoljno učinio da zaštiti Filozofski fakultet od nasilnog nastojanja vlasti da ga pocepa i osnuje zaseban Fakultet srpskih studija.

BETAPHOTOSASA DJORDJEVIC 3
Foto:BETAPHOTO/SASA DJORDJEVIC

Može se raspravljati o tome da li je takvo uverenje opravdano. Sam rektorski kolegijum je uzvratio saopštenjem u kome na tri strane osporava da je postupao protivno interesima Filozofskog, a svakako, od institucija uvek možemo zahtevati više. Ali ono što je sporno je način na koji je zahtev ispostavljen. Nominalno ispred Slobodnog univerzitet u Nišu (SUN), dva dana nakon izbora ga je pročitala profesorka Irena Ljubomirović, ujedno kandidatkinja za poslanicu Studentske liste, a kadrovski prohtevi sa pozicije buduće vlasti nisu u duhu osnaživanje autonomije univerziteta. No dok se takva poenta može činiti odviše apstraktnom u tranzicionom periodu, teško je naći izgovor za ucenjivačko saopštenje SUN koje je usledilo nakon odgovora rektorata: „Ono što sledi su ili ostavke ili smena. Samo što će smena uz inspekciju finansijskog poslovanja Univerziteta u Nišu u periodu u kome su oni rukovodili Univerzitetom u Nišu uključiti i detaljnu inspekciju njihove privatne imovine. Ostavka svakako nije indulgencija, ali nam se čini kao manje bolna opcija.“

I teško je proceniti da li bolje zvuči čitanje po kome se inspekcija zloupotrebljava kao sredstvo pritiska (i to baš u Nišu, gde je Ministarstvo poslalo prosvetnu inspekciju na Filozofski zato što ne isplaćuju plate, nakon što su im sami zamrzli pristup budžetu) ili po kome postoje opravdane sumnje u poslovanje univerziteta, ali će se rektorskom kolegijumu progledati kroz prste samo ako se što pre sklone sa funkcija.

„Ne bih da komentarišem tuđe, ali mi smo se baš da bismo sprečili ideju revolucionarne pravde posle našeg inicijalnog zahteva usmerili na procedure unutar univerziteta i povukli se da bi akteri, propisani pravilnicima i statutom, imali prostor za svoje delovanje. I u kontekstu rektora, i u kontekstu Mihićevog i mog slučaja, niko od nas ne bi želeo da se donose mere mimo zakona i pravila univerziteta. Imajući u vidu da su mnogi od čelnih ljudi na univerzitetima često svoje poslove obavljali u sprezi sa vlašću, da su mnogi fakulteti dobijali vrlo velike projekte i solidne novce, mislim da bi trebalo iz akademske zajednice da imamo jasan zahtev da se propita taj rad, najmanje u poslednjem mandatu. Recimo, ako 17 nastavno-naučnih veća u NS izglasa smenu rektora, a onda na sednici dekani koji samo treba da prenesu taj glas to ne učine, jasno je da nešto škripi. A to što škripi, mislim da treba tražiti kroz te projekte, ugovore… Ne bi bilo dobro da to važi samo za neke ljude, već gde god postoji sumnja treba obavestiti nadležne organe, bez obzira na to da li daju ostavku ili ne“, kaže Kleut.

Pogotovo što se zahtevi za ostavke umnožavaju, pa su tako studenti Akademije umetnosti u Novom Sadu tražili ostavku svog dekana, jednog od petorice na novosadskom univerzitetu koji su sve vreme dosledno branili autonomiju i suprotstavljali se represiji prema akademskoj zajednici.

Vaše mišljenje nam je važno!

Učestvujte u diskusiji na ovu temu, ili pročitajte šta naši čitaoci misle.

0 komentara
Poslednje izdanje