Misteriju raspisivanja nepotrebnih izbora u opštini Sečanj objasnio je, u pauzi između dva neuspešna pokušaja da reši energetsku krizu u koju nas je uveo, Aleksandar Vučić lično: „Ovi izbori koji se održavaju sledeće nedelje, za sedam dana, nisu izbori samo za Sečanj za bilo koje mesto, od Boke, Krajišnika, Sutjeske ili Jaše Tomića. Ovo su izbori koji će da odjeknu u celoj Srbiji. I zato vas molim da vam ne bude teško da na te izbore izađete, da glasate za ono što je najbolje za Sečanj“, rekao je na licu mesta predsednik države koji, umesto da zastupa interese svih građana, otvoreno vodi kampanju stranke sa opadajućim rejtingom.
Drugim rečima, raspisivanjem izbora u opštini sa svega desetak hiljada stanovnika, do sada izrazito većinski naklonjenih aktuelnoj vlasti (na prošlim lokalnim izborima socijalisti i naprednjaci ukupno su osvojili čak 85,4 posto glasova, a još 3,37 posto pripalo je radikalima) Vučić, očigledno, ne planira samo da nas ubedi da nije kukavica koja ne sme da ide na (prevremene) izbore, već i da i dalje uživa podršku upadljive većine građana. Ili bar da pokuša to da uradi.
Nije, pritom, samo on govorio o značaju izbora u Sečnju: u malo mesto nadomak granice s Rumunijom istu, ali malo razrađeniju poruku doneo je i njegov savetnik i lider SNS Miloš Vučević: „Ovo 30. novembra jesu lokalni izbori i nisu samo lokalni izbori. Ovo jesu izbori za Opštinu Sečanj, ali imaju veliki značaj. Pre svega da pokažemo da nas nisu uplašili, nijedan pravi član SNS nije otišao. Znate ko je otišao? Oni koji su bili tu da se koriste.“
Tajanstvena ostavka
Izbori u Sečnju naknadno su „nalepljeni“ na već raspisane redovne lokalne izbore u Negotinu i Mionici, iako je na njih red trebalo da dođe tek sledećeg proleća, zajedno sa izborima u još desetak gradova. Obrazloženje nikad nije saopšteno, a prema saznanjima politikologa Bobana Stojanovića, raspisani su u skladu sa članom 85 stav 2 Zakona o lokalnoj samoupravi – što znači da je predsednik opštine podneo ostavku više od mesec dana pre odluke o izborima (16. oktobar), a da Skupština opštine u međuvremenu nije izabrala novog. Informacija o tome da li je i kada predsednik opštine Sečanj Nebojša Meljanac podneo ostavku nije dostupna javnosti, napisao je Stojanović na mreži X i zaključio: „Znači, podneo je ostavku u potpunoj tajnosti ili je antidatirao na neki datum u septembru.“

Osim procena o potrebi naprednjaka da ostvare što bolji izborni rezultat, kako bi iz njega izvukli maksimalan propagandni efekat, ima tumačenja prema kojima bi raspisivanje izbora u Sečnju delom moglo biti i „ustupak“ socijalistima, kojima baš i ne cvetaju ruže – toliko da je ovih dana Informer objavio navodne rezultate istraživanja javnog mnjenja prema kojim im je podrška pala na svega 0,9 posto, što je jako iznerviralo Ivicu Dačića, direktno uključenog u program omiljene Vučićeve televizije.
Ima tumačenja prema kojima bi raspisivanje izbora u Sečnju delom moglo biti i „ustupak“ socijalistima, koji jedino tamo izlaze sa posebnom listom
Socijalisti su, naime, na prošlim lokalnim izborima u Sečnju osvojili 25,5 posto glasova, pa deluje logično da bi u tom mestu i ovog puta mogli očekivati neki solidan rezultat (što baš ne važi za njihov eventualni samostalni nastup u skoro svim ostalim opštinama). Možda baš zato, jedino u Sečnju socijalisti i naprednjaci u nedelju izlaze posebno, dok u Negotinu i Mionici ne samo da nastupaju zajedno, već su ojačani i radikalima (u obe opštine) i PUPS-om (samo Negotin).
I Negotin i Mionica spadaju u „naprednjačke tvrde baze“: na izborima 17. oktobra 2021. u Negotinu zajednička lista SNS i SPS (i tada, kao i danas, kao i svuda, u imenu liste pominjan je Vučić) osvojila je ogromnih 75 posto glasova (drugoplasirana je bila lista „Krsta Stanković Njenjulović – Narodna stranka“ sa 12,7 posto glasova, a cenzus je prešla i lista „Savez 90 Zelenih Srbije – Miloš Simić“ za koju je glasalo 3,44 odsto birača).
Istoga dana, u Mionici naprednjaci su u koaliciji sa PUPS-om osvojili 71,44 posto glasova, koalicija SPS i SRS 10,89 posto, Slobodni građani Mionice 5,53 posto, a koalicija NADA 4,82 posto glasova.
Za analizu rezultata predstojećih izbora biće korisno i podsećanje na rezultate parlamentarnih izbora 2023: stranke vladajuće koalicije tada su u Mionici osvojile 66,06 posto glasova, u Sečnju 69,31, Negotinu 72,91. U sva tri slučaja, nadmašen je republički prosek (54,76 posto).
Teški zadaci
Jasno je, dakle, da opozicioni takmaci – a to su, u ovom slučaju, i studenti i opozicija – imaju izuzetno težak zadatak. Toliko, da ima mišljenja da na predstojeće izbore nije ni trebalo izlaziti. Jedno takvo precizno je na mreži X izneo analitičar Đorđe Vukadinović: „Izlazak opozicije (uključujući i studente) na OVE lokalne izbore u Negotinu, Mionici i Sečnju veoma je pogrešan potez i poslužiće samo kao demonstracija sile SNS i ‘krunski dokaz’ Vučiću i naprednjacima kako ‘nisu ništa oslabili, već naprotiv’. I da ne bude nesporazuma, ovde ne govorim(o) o bojkotu uopšteno, ni načelno, nego o konkretnom izlasku na ovih troje konkretnih izbora zakazanih za kraj novembra. Pri čemu je ovo sa Sečnjom indikativno, jer nisu ni trebali biti sada, ali je Vučić želeo ‘het trik’. I vi ste mu to dali.“

Nije, međutim, pre odluke o učešću na izborima, bilo naročite diskusije na tu temu, makar ne javno. Zato i ne znamo šta je pobedilo – procena da je vlast toliko oslabila da postoje realne šanse da se to vidi čak i u njenim najjačim bastionima ili strah lokalnih opozicionara da će, bez ulaska u izborni obračun, svaki kritički glas u tim sredinama biti potpuno ugušen?
Čak i ako nešto pođe naopako po SNS, tu je model isproban u Zaječaru. Zbog propusta tokom i nakon konstitutivne sednice, sud je naložio ponavljanje izbora, ali njih na vidiku nema
U jednom trenutku je izgledalo da je u Negotinu uspeo pokušaj stvaranja referendumske atmosfere, ali je ona na kraju ipak donekle zamućena: osim liste vlasti i liste „Ujedinjeni za Negotin“ (Narodni pokret Srbije, Srbija centar, Stranka slobode i pravde i Demokratska stranka, uz, kako je saopšteno, podršku neformalne grupe „Negotin uz studente“) proglašene su i liste „Evropa i mladi – za naš Negotin“ i „Srpski liberali – za zeleni Negotin“, koju podržava Srpska liberalna stranka, na čijem čelu je pulmolog dr Dejan Žujović.
Iz „Ujedinjenih za Negotin“ stigle su optužbe da je potpise za predaju liste „Evropa i mladi“ skupljao SNS, ali ne i jasni dokazi za to. Nema, međutim, ni uverljivog objašnjenja neobične činjenice da lista koja u imenu ima mlade, zapravo okuplja prvenstveno – penzionere. Od ukupno 16 kandidata sa te liste, čak njih devet su penzioneri, a za još dvoje postoje navodi da se samo vode kao preduzetnici, a zapravo su u penziji. Dosadašnji politički angažman dr Žujovića, s druge strane, ostao je zapamćen prvenstveno po izvinjenjima zbog odluka odbornika sa njegove tadašnje liste “Za zeleni Beograd” da, posle izbora juna 2024, podrže SNS na Starom gradu i Zvezdari.
Izborne zanimljivosti iz Mionice, u kojoj je proglašeno šest izbornih lista, drugačije su: pored zajedničke liste SNS, SPS i SRS, tamo, na odvojenoj listi, nastupa još jedna članica vladajuće koalicije na republičkom nivou, Socijaldemokratska partija Srbije Rasima Ljajića. U ponudi je i lista partije Bunt- Prava Srbija, koja ima status partije ruske nacionalne manjine.
Podnete su i tri liste grupa građana – „Ujedinjeni za Mionicu“, koju predvode studenti (mada neki i sa knjižicama opozicionih stranaka), lista Stranke slobode i pravde pod imenom „Obraz i znanje protiv korupcije i kriminala, Milan Gavrilović – Ćićovan“, i lista „Za spas i obnovu mioničkih sela – Radovan Rade Marković – Mirko Jović“, koju podržava obnovljena stranka Srpska narodna obnova (SNO).
Pored već pomenutih posebnih lista naprednjaka, socijalista i radikala, u Sečnju je proglašena i lista grupe građana „Vukašin Baćina – za bolju opštinu Sečanj“ (učestvovala i na izborima 2022. i osvojila 11,25 posto glasova). Tu je i lista „Glas mladih koji menja Sečanj“, koju je podnela istoimena grupa građana, uz, prema rečima Dragana Žeželja sa te liste, podršku studenata.
Ćacilend u krajini
Vesti koje stižu sa terena očekivane su – osim direktnog Vučićevog učešća u kampanji, zbog koje je u Negotinu osvanulo i šatorsko naselje, zaštitni znak njegove vladavine, marljivo se asfaltira i dele vredni pokloni građanima. Na opozicionoj strani, pored priča o rešenjima za lokalne probleme, insistira se na spremnosti velikog broja kontrolora da spreče izbornu krađu. Odnosno, onaj njen, obično manji deo, koji se dešava na samim biračkim mestima.

A pre nego što bilo koja strana proglasi pobedu i iz nedeljnih rezultata izvuče zaključke koji se odnose na republički nivo, valjalo bi razmisliti o podacima na koje je skrenuo pažnju Aleksandar Ivković, urednik sajta European Western Balkans: proteklih ciklusa, kaže, u Sečnju je glasalo šest i po do sedam hiljada građana, u Mionici oko sedam i po hiljada, u Negotinu oko 16.000. „To znači da će, i u slučaju visoke izlaznosti, ukupno glasati nešto više od 30.000, što je manje nego što ih je glasalo u Zaječaru i Kosjeriću i iznosi do 0,5 posto ukupnog biračkog tela“, napisao je Ivković na mreži X.
Postoji još jedna pouka: čak i ako nešto pođe naopako po SNS, tu je model isproban u Zaječaru. Kriza započeta nakon izbora održanih 8. juna tamo još traje, uz nebrojena kršenja zakona. Zbog propusta tokom i nakon konstitutivne sednice, sud je naložio ponavljanje izbora, ali njih na vidiku nema. Nema ni privremenog organa uprave, pa je, prema rečima opozicionog odbornika Uglješe Đuričkovića koje je prenala Nova S, sve stalo – zaposleni u javnim ustanovama ne primaju plate, gradski prevoz ne funkcioniše, a mogu se očekivati i gašenje uličnog svetla i nestanak struje u sportskoj hali. Preteća energetska kriza mogla bi, doduše, u slično stanje dovesti celu Srbiju, pa se problem Zaječara neće ni primetiti.
