Lančana reakcija je pokrenuta: poziv studenata svih državnih univerziteta u Srbiji na hitno raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora izazvao je, sudeći prema objavama na društvenim mrežama, pravu eksploziju entuzijazma među građanima nezadovoljnim stanjem u zemlji. I to baš kad je izgledalo da umor počinje da pobeđuje, protesti jenjavaju a približava se i leto u kome bi bilo još teže održavati pobunu koja, uprkos raznim promenama koje su se desile, ni posle šest meseci nije uspela da postigne proklamovane ciljeve.
Efekat, ipak, više liči na tektonsku promenu nego na puko podizanje optimizma. Nakon odluke društvene grupe sa trenutno daleko najvećom podrškom javnosti da otvoreno stupi na političku scenu, nema sumnje da će i odgovor vlasti, koja je već pokazala nameru da se grčevito bori za opstanak, biti snažan – pa makar stizao zaobilaznim ili etapnim putem, verovatno sa odugovlačenjem. Na ispitu je i opozicija, koja je, pravedno ili ne, skoro dovedena u situaciju “podrži ili nestani”, uz neizbežne asocijacije na sudbinu godinama najveće opozicione stranke, Srpskog pokreta obnove, nakon odbijanja učešća u pokretu koji je srušio Slobodana Miloševića.
Povratka nazad sada više nema, a okršaj bi mogao biti izrazito žestok.
Kada bi bilo kakvu težinu imala reč Aleksandra Vučića, za mnogo toga nenadležnog, ali za raspisivanje izbora na obrazložen predlog vlade ustavno jasno nadležnog (član 109), stvar bi već u ponedeljak uveče bila rešena i čekao bi se samo datum održavanja prevremenog glasanja koje bi trebalo da razreši šest meseci dugu društvenu i političku krizu. “Hoćete izbore? Imaćete ih uvek i pobedićemo vas još ubedljivije”, eksplicitno je, recimo, rekao 2. marta u Boru, a istog, ne tako davnog meseca, pominjao je čak i datum njihovog mogućeg održavanja (8. jun, za kada su zakazani redovni lokalni izbori u Kosjeriću i Zaječaru).
Verovatnije je, međutim, delovalo da je od tog Vučićevog važniji stav njegovog partijskog šefa, Miloša Vučevića, izrečen nekoliko sati pre saopštavanja zahteva studenata – da bi vanredni izbori ovoga puta za naprednjake nisu prihvatljivi, sa obrazloženjem da bi bili “katastrofa za državu”. Sve to uprkos činjenici da su dok su bili jaki, bez ikakve potrebe više puta izazivali potpuno nepotrebne prevremene izbore – iako nikakve parlamentarne krize nije bilo, niti je zemlja bila u stanju neproglašenog vanrednog stanja, kao danas (uprkos tome, vanredni izbori 2014. raspisani su upravo uz Vučićevo navođenje navodnog “loše atmosfere u društvu” kao razloga).
Važeća verzija mogla bi da bude poznata u sredu uveče, kada Vučić planira da se oporavi od iznenadnog zdravstvenog problema zbog koga je prekinuo posetu Americi i vrati se svojim redovnim aktivnostima. Odnosno, kada se obrati građanima na čiju podršku računa i objasni im šta je potrebno da misle, a ostalima uputi novu porciju spinova, uvreda i pretnji.
*Ceo tekst od četvrtka, 8. maja, u štampanom izdanju i na sajtu Radara…