profimedia 1041314264
U Rusiji su bila otvorena samo dva birališta za dijasporu, dok se u SAD glasalo na 22 mesta. Foto: Alexey Nikolskiy / Sputnik / Profimedia
Ubedljiva pobeda „proevropskih snaga" na parlamentarnim izborima u Moldaviji

Nova ljubav nadjačala staru

Izdanje 82
0

Pobednici su pre izbora optuživali Rusiju da je na „hibridni rat“ potrošila stotine miliona evra, poraženi „proruski“ Patriotski izborni blok tvrdi da je zakinut za glasove, a na spisku zemalja umešanih u gungulu našla se i Srbija

Stara vest može da bude i dobra, ali to je već po sebi loše. To zvuči kao uvrnuta filozofija, ali zapravo je reč o banalnoj političkoj opasci koju ponovo ilustruje Moldavija. Moldavci su u nedelju 28. septembra birali ko će ih predstavljati u skupštini, i opet su ubedljivo izabrali „proevropske snage“. Vladajuća Partija akcije i solidarnosti (PAS) dobila je više od 50 odsto glasova, a „proruski“ Patriotski izborni blok (BEP) zaustavio se na manje od 25 procenata.

PAS je tako obezbedio komotnu većinu i u novom sazivu parlamenta, to jest 55 od 101 poslanika, dok će BEP imati 26 zastupnika. Ostatak sedišta pripao je trima partijama. Alternativa i Naša partija poznate su po mutnoj geopolitičkoj orijentaciji, a za ekscentričnost će se pobrinuti Demokratija kod kuće, koja se nada da će Moldavci jednog dana predstavnike slati u rumunski parlament.

To je vest, a sve ostalo bi moglo da se pročita u tekstu Radara iz prošlog novembra, kada su Moldavci za predsednicu izabrali Maju Sandu, osnivačicu PAS. I tada je Moldavija bila rastrzana između nove i stare ljubavi, Brisela i Moskve, a pobedu je odnela nova. I tada je zapadno krilo Moldavaca optuživalo Moskvu za petljanje u domaće poslove, kao što je sada premijer Dorin Rečan govorio o „stotinama miliona evra“, koje je Kremlj potrošio na „hibridni rat“. Kišinjev je dvema „proruskim“ strankama zabranio učešće na izborima zato što su navodno kupovale glasove i opet hapsio „hibridne ratnike“, branio podatke od hakerskih napada i rvao se sa dezinformacijama. Glasanje zapadne dijaspore – dovoljno brojne da utiče na izborne rezultate, a veoma naklonjene idejama PAS – ponovo su ometali lažni bombaši. Prošle godine su „na meti“ bile Nemačka i Velika Britanija, a ove Brisel, Rim i Ešvil u Severnoj Karolini.

Ruski i beloruski instruktori su blizu Loznice mesecima spremali moldavske i rumunske plaćenike za uličnu borbu ako manje radikalni planovi Moskve ne uspeju. Takvih obuka je bilo i pred moldavske predsedničke izbore 2024.

I reakcija poraženih bila je po starom. Patriotski blok tvrdi da izbori nisu bili pošteni. BEP je optužio vlast da je sprečila „njegove“ Moldavce da glasaju ne otvarajući dovoljno izbornih mesta u Transnistriji (Pridnjestrovlju) i u Rusiji, u kojoj su bila otvorena samo dva birališta naspram 22 u SAD, o čemu je pisao i Njujork tajms. Zato se u ponedeljak pred parlamentom protestovalo, mada ne baš masovno.

Na spisku zemalja umešanih u gungulu našla se i Srbija, pre svega zbog vesti da su ruski i beloruski instruktori blizu Loznice mesecima spremali moldavske i rumunske plaćenike za uličnu borbu ako manje radikalni planovi Moskve ne uspeju. U obuku su navodno spadale i vežbe na strelištu, a dvojica građana Srbije su dva dana pred izbore uhapšena u Šapcu jer su u svemu tome pomagali. Ni to, međutim, nije novo, jer su takve obuke bile vest i pred moldavske predsedničke izbore 2024.

Predsednica Maja Sandu je prvi mandat 2020. dobila na talasu gneva zbog korupcije i bednog života, ali pet godina kasnije više od trećine Moldavaca još preživljava ispod granice siromaštva.

Nakon sve halabuke ostaje činjenica da je u nedelju glasalo 52 odsto birača, iz čega je teško zaključiti da su Moldavci smatrali da biraju nešto sudbonosno. Izabrali su „evropski put“, ali glavno obećanje PAS, članstvo Moldavije u Evropskoj uniji između 2028. i 2030, deluje kao bajka. Dovoljno je pomenuti teritorijalne probleme, to jest napola otcepljeno Pridnjestrovlje, čija de fakto samostalnost više od tri decenije počiva i na prisustvu ruske vojske.

U Moldaviji se ne menja ni ono najvažnije. Sandu je prvi predsednički mandat 2020. dobila na talasu gneva zbog korupcije i bednog života, a pet godina kasnije više od trećine Moldavaca preživljava ispod granice siromaštva, kažu podaci UN. Množenju siromašnih doprinosi i rat u Ukrajini, pogotovo to što Moldavija trenutno hrani 130.000 izbeglica. Ali tim pre treba upamtiti da je sagovornik AFP pred glasačkim mestom u Kišinjevu rekao da od izbora očekuje samo veće plate i penzije. Moldavci ne žele stare, već nove dobre vesti, i „puna podrška EU“ neće moći zauvek da smiruje prazne stomake.

Vaše mišljenje nam je važno!

Učestvujte u diskusiji na ovu temu, ili pročitajte šta naši čitaoci misle.

0 komentara
Poslednje izdanje