1. Komentari ubivaju. Kakav ste vi narod, neverovatno – otrovani, puni gorcine, sumnje, okovali predrasudama i nepoverljivi. Gde god se okrenes, u komsiluku, na poslu, u skoli, na Kurirovom sajtu, na Radaru, svuda isto – tuga. Sve ste zasluzili.

  2. Pritisli su ceo svet a neki misle da su samo Iran. Srećom sve više naroda shvata ko su im neprijatelji.

  3. Na jednoj od fotografija uz tekst vidi se tegla Nutelle kako lebdi ispred astronauta. Podaci sa interneta kažu da se tegla slučajno našla u kadru, jer je jedna od proizvoda koji su astronauti imali na zvaničnom meniju. Interesantno da se to desilo samo 4 min pre nego što je posada oborila rekord u udaljenosti od zemlje, što se pominje i u ovom tekstu.
    Dalje se tvrdi da Ferrero, proizvođač Nutelle, nije platio marketing. Procenjuje se da je transport 500 grama do Meseca i nazad koštao skoro 76.000 $ , s obzirom na troškove goriva i težine po kilogramu korisnog tereta misije.
    Tako kažu!

    1. Kazu i da je moguce da astronauti vole Nutelu i da su je odabrali za put, kao sto je ceo jelovnik, koliko je moguce, bio uskladjen sa njihovim preferencijama. Kako pazljive okice jutjubera lepo uoce sve sto je nevazno…

  4. 1902. људи лете у балонима и летелицама лакшим од ваздуха.
    + 67 ГОДИНА
    1969. људи слетели на Месец.
    + 67 ГОДИНА
    2026. људи облетели око Месеца.

    1. Astronauti su 2026. godine obleteli oko Meseca u najsavršenijoj letelici do sada, obavljajući naučna istraživanja. Zahvaljujući razvoju nauke i tehnologije, mnogi ljudi su u neprekidnom živom prenosu fantastičnih slika i zvuka mogli da posmatraju unutrašnjost letelice, prizore iz njene spoljašnjosti, situaciju u kontrolnom centru.
      Istraživanje svemira se odvija postupno i svaki let je uvek predstavljao jedan korak više u razvoju i u saznanjima, kao što je bilo sa letovima iz serije „Apolo“
      Tako je i „Artemis 2“ jedna od faza za buduće sletanje na Mesec i pravljenje stalne „baze“ na njemu. Ništa se ne dešava odjednom.
      I prvi let sa motorom braće Rajt 1903.godine, dužine 37 metara, u trajanju od 12 sekundi, bio je početak postupnog razvoja aviona kojima ljudi danas putuju i po 20 sati neprekidno, pri čemu mogu da vide čudesan prizor zakrivljenosti Zemlje.

      1. Могли су и 1969 у најсавршенијем балону до тада, да сниме захваљујући развоју науке и технологије, у непрекидном живом преносу фантастичне слике али сасвим сигурно нико тиме не би био импресиониран. У марту те 1969 године први пут је полетео Конкорд и људи су могли да путују брзином која им је сада недостижна. Канда је тај поступни развој знатно успорио, али сада 0,1% светске популације поседује више него 99% а онај ресто од 0.9% диже просек на „прихватљиву“ висину.

        1. Kad je nastao internet, kad je omogućeno pretraživanje? Prošle noći je na puno sajtova bilo mnogo ljudi koji su pratili ova događanja oko povratka na Zemlju. To nije bilo moguće 1969.g. Ne može se porediti tadašnja slika na TV – u sa današnjim snimcima i dostupnošću na različitim uređajima.
          Kako vi znate da ljudi ne bi bili impresionirani slikama? Pa što danas svi imaju najsavremenije aparate? Što se nije ostalo na crno-belim televizorima?
          Ako ste vi za let balonom, a protiv razvoja nauke i tehnike – vaša stvar! Ali ne možete da negirate razna postignuća do kojih ljudi dolaze.

        2. Nisu blesavi truli bogataši da pare koje koriste za kontrolu sveta (preko kupljenih političara) troše na kojekakve nepotrebne naučne poduhvate.
          Istraživanja koja im trebaju finansiraju i koriste za sebe a za svet su ti npr. lekovi po ceni od nekoliko miliona dolara jer se rade veoma male serije.

          1. Ти лекови су толико скупи зато што и на њима хоће бесно да зараде. Да нису проклети не би толико имали.

          2. Za 50 godina za let oko Meseca nije potrošeno mnogo i to nije nepotrebni poduhvat. Ništa čime se bavi nauka i napredak koji postiže, nije nepotrebno.
            Čovek je i preživeo i značajno unapredio život zahvaljujući stalnim novinama u najvećem broju oblasti.
            Naučnici su dokazali da je Homo Sapiens ostao jedina ljudska vrsta na planeti velikim delom zbog svoje radoznalosti, veće nego kod neandertalaca, koja ih je spasila u teškim uslovima života. Razvoj nauke pokazuje koliko su ljudi napredovali i koliko čovek ima kapaciteta da unapredi život.