kostana banovic foto filip kraincanic radar 25 copy
Foto: Filip Krainčanić/Radar
Koštana Banović, umetnica

Tajne graničnih svetova

Izdanje 6
1

Svojim filmovima, crtežima i objektima umetnica istražuje verske rituale, a time i ljudsku potragu za smislom. Najnovija izložba u Galeriji Terra u Kikindi jedan je od pokazatelja njenog umetničkog rada

„Mene zanimaju poroznost i tačke prožimanja svetova koje vidim u ritualima, obično religijskim“, kaže Koštana Banović, vizuelna umetnica i autorka na desetine dokumentarnih filmova. Dokument u njenom slučaju znači prenos doživljaja, što iziskuje vreme da dati fenomen i sama proživi i shvati. „Ja ne mogu da kažem onom koga snimam da opet uradi ono isto što je već proizveo u određenom stanju svesti što ga odvaja od telesnosti“, ona tumači zašto svoje „dokumentarce“ pravi godinama.

Kako su u Evropi obredi gotovo pa „istrebljeni“, mreža lutanja umetnice je široka – od Afrike do Latinske Amerike, pa ju je dovela nedavno i u postojbinu, ako se pod zavičajem računa tlo nekadašnje Jugoslavije, budući da je rođena u Sarajevu. Izložba Crtanje niti u Galeriji Terra u Kikindi, kao povod njenog aktuelnog povratka, zapravo je mini-retrospektiva višedecenijskog umetničkog istraživanja raznih ceremonija. Rezultati te naročite analize nisu svedeni na svoju lokalnu kulturnu specifičnost, već traže zajednički imenitelj „ljudske potrebe da pronađemo smislene obrasce postojanja“.

Stoga, recimo u dugometražnom video-radu Između kuća i kosmosa, gledalac ne saznaje na kojoj su lokaciji protagonisti, ni ko su oni, ni šta misle o svojim ponavljajućim radnjama. On vidi samo efekat tih postupaka, prepoznajući zanos, strepnju, očekivanja… koji grade atmosferu zajedništva.

kostana banovic foto filip kraincanic radar 7 copy
Foto: Filip Krainčanić/Radar
kostana banovic foto filip kraincanic radar 6 copy
Foto: Filip Krainčanić/Radar
kostana banovic foto filip kraincanic radar 5 copy
Foto: Filip Krainčanić/Radar

U dvokanalnoj video-instalaciji Sadržavajući sveto, love se te iste emocije, ovaj put hodočasnika u šumu Svetog Roka, u Brazilu, što jednom godišnje, na praznik sveca, hvataju vodu koja kaplje iz stene, nezavisno od sezone. Alatka im je list banane čijim se kapilarima kapi prenose i pune posude koje vernici nose kući, ne bi li ih svetinja zaštitila od zla. Radnju možemo razumeti preko hrišćanskih kultova s istom pobudom, da budemo pod okriljem p(r)osvećenih.

I njeni crteži su slični, ako se dobro promisle. Rađeni su perforacijom pergamenta iglom, pa obrise pravi skup tačaka čiji je oblik manje bitan od moći da propuste svetlost, kao nosioca energije. „Tako nastale slike pričaju o čežnji, o želji koja nas motiviše da posegnemo u nepoznato“, Banović tumači neke od prizora. U drugim, malena udubljenja stvorena na isti način, ona povezuje tragom olovke, ponovo govoreći o vremenu koje se sabija u obredima, pa čini sponu između prošlosti i budućnosti.

Zalazeći u međuprostore profanog i svetovnog, Banović se ne zadovoljava jednim medijem. U Kikindi će stoga iskoristiti priliku da se dodirom poveže sa zemljom, kao konstantnom inspiracijom

Prenosioci nepoznatih sila su i različiti izloženi predmeti puni šupljina, uobičajeno služeći u verskim ritualima. Prepoznaćemo komade voska s tragovima sveća, korale, iz kojih se čita sudbina (što najčešće ne znamo), čaure maka, riblje kosti, kamenje, suve plodove, latice cvetova… Skupljeni usput, a sad na gomili, i sami svedoče o potrebi čoveka da postane jedno s univerzumom.

Kosmopolitski duh je Koštanu Banović i odveo iz Sarajeva u Amsterdam, kad joj je bilo 18 godina. „Holandija je tad ličila na Jugoslaviju s odličnim socijalnim programima, samo je bila mnogo bogatija“, umetnica navodi. Završivši u Utrehtu Akademiju lepih umetnosti i dizajna, a docnije i master studije, Banović se odala multidisciplinarnosti, postajući i performerka, filmski stvaralac, autorka video-instalacija… a uvek ostajući u sferi između eksperimenta i tradicionalnih umetničkih stilova.

kostana banovic foto filip kraincanic radar 19 copy
Foto: Filip Krainčanić/Radar
kostana banovic foto filip kraincanic radar 10 copy
Foto: Filip Krainčanić/Radar
kostana banovic foto filip kraincanic radar 1 copy
Foto: Filip Krainčanić/Radar

Holandski fondovi jesu olakšavali putovanje svetom, ali ju je rodni kraj nostalgično privlačio. Tako je u Srbiji gostovala u nekolicini prilika, uglavnom vezanih za filmske manifestacije. Na Martovskom festivalu 2018, predstavila se filmom Reading museology. „Zainteresovala me je činjenica da je za zbirku afričkih predmeta Vede i dr Zdravka Pečara napravljena zgrada na Senjaku, u Beogradu, dok takve kolekcije kolonijalne sile pridružuju svom etnografskom fundusu, praktično ih prisvajajući“, tumači ona svoj motiv. Iz njega se izrodilo pomenuto ostvarenje, kojim prostor Afričkog muzeja autorka tretira kao živ organizam, „čulno ga doživljavajući“ i premijerno ga prikazavši 2017, na mestu gde je nastao.

Nastupala je i na Beldoksu 2022, donoseći priču pod nazivom Ruku mojeju, kojom obrađuje telesne prakse u religiji, izobražene u svakodnevici jednog ostrvskog manastira u Skadarskom jezeru. Izlagala je (2020) i u Umetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“, u okviru postavke Atlas čestica – Da li si predvidljiv/a?

Banović to svakako nije, kao odgovor na izložbom zadato pitanje, već stalno iznenađuje, probijajući granice, s obzirom na to da u svoj rad sebe lično unosi, i „ne snima filmove o ljudima, već sa njima“, što bi rekla čuvena vijetnamska sineastkinja Trinh T. Ming-ha. Pa kao što filmom, crtežom, objektima… zalazi u međuprostore profanog i svetovnog, Banović se ne zadovoljava jednim medijem. U Kikindi će stoga iskoristiti priliku da se dodirom poveže sa zemljom, kao konstantnom inspiracijom, sada je vajajući u Ateljeu Terra, a delu istoimenog Centra za likovnu i primenjenu umetnost. Stvar kosmosa je gde će ovo našu i svetsku umetnicu dalje odvesti.

U svom debelom CV-ju, Banović popisuje mnoge nagrade, pa i poslednju za životno delo, kako bismo mi priznanje Bellaardprijs preveli na srpski. Izložba Crtanje niti u Galeriji Terra traje do 20. maja.

Vaše mišljenje nam je važno!

Učestvujte u diskusiji na ovu temu, ili pročitajte šta naši čitaoci misle.

1 komentar
Poslednje izdanje
Aleksandar Vučić
| Ekonomija | 51

David Koperfild sa Andrićevog venca

Uz realni rast od samo dva i po odsto, vlast u Srbiji uspela je prošle godine da bruto domaći proizvod Srbije poveća sa 60,4 na 69,5 milijardi evra ili za više od 15 procenata. I tu neće stati, jer su i predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar finansija Siniša Mali najavili da će već 2027. […]

Veštačka inteligencija AI
| Kultura | 10

Čovečanstvo ulazi u novo doba

Revolucija artificijelne inteligencije se ubrzava i ona postaje jedna od najvećih prekretnica u istoriji. Revolucije koje su temeljno izmijenile čovječanstvo bile su do sada Gutenbergov izum štamparije; Edisonova sijalica i Teslina naizmjenična struja, i Turingova mašina (kompjuter) i „Turingov test“ (ispitivanje da li mašina može simulirati ljudsku inteligenciju). To su revolucije koje su promijenile paradigmu […]

Društvene mreže
| Mišljenja | 1

Doomscrolling – kada ekran nema kraj

Aktivnost bez jasnog vremenskog trajanja, polupasivno gledanje u ekran dok na njemu nižemo stranice i stranice sadržaja, iako oduvek prisutna, doživela je svoju mutaciju u zloćudniju formu tokom COVID pandemije. Tako je dumskroling bio izazvan besomučnom potragom za pouzdanim i preciznim informacijama o virusu, broju slučajeva, simptomima, lečenju, vakcinaciji… A sa beskonačno mnogo izvora vesti […]

glasanje, izbori, izborna mesta, izbori 2023
| Mišljenja | 43

I dalje ćute vlasnici „pristojnih potpisa“

Po mišljenju mnogih, upravo je „2.000 pristojnih“ svojim imenima podržalo sve ono iza čega pošten čovek javno ne sme stati: ponižene i privatizovane institucije, višegodišnji medijski mrak, javno satanizovanje novinara i političkih neistomišljenika, progon uzbunjivača, kriminal u sprezi sa strukturama vlasti, skrivanje ubica iz kosovskog kafića „Panda“, zatvaranje sremskih obdaništa za decu opozicionara, nezakonito rušenje […]