12472194 copy
Donald Tramp Foto: EPA-EFE/JIM LO SCALZO

Ključno pitanje je kakav će uticaj ovi događaji imati na predstojeće predsedničke izbore. Prema poslednjim istraživanjima javnog mnjenja, Tramp trenutno zaostaje za kandidatkinjom demokrata Kamalom Haris

Gradić Koačela u Kaliforniji donedavno je bio planetarno poznat po jednom od najvećih festivala alternativne muzike na svetu, a od ponedeljka 14. oktobra pamtiće se po tome što je, po svoj prilici, bio poprište trećeg atentata na bivšeg američkog predsednika i republikanskog kandidata na predstojećim predsedničkim izborima Donalda Trampa.

Izlivi nasilja

Razvoj situacije koji će jednog dana biti odličan predložak za scenario kakve triler serije nalaže: prvi atentat izvršen je 13. jula, kada je Trampa ranio Tomas Metju Kruks, pucavši sa zgrade nadomak političkog skupa u Batleru u Pensilvaniji. Glasač Republikanske stranke okrznuo je uvo nekadašnjeg predsednika, usmrtio jednu osobu i ranio još dve, pre no što je i sam ubijen. Drugi se odvio dva meseca kasnije, kada su bezbednosne službe osujetile Rajana Ruta da snajperom kroz ogradu puca na Trampa dok je ovaj na svojim terenima igrao golf. Sada, tačno mesec dana nakon toga, šerif okruga Riversajd Čed Bjanko saopštio je da je na oko kilometar i po od mesta gde je još jedan politički skup u okviru kampanje trebalo da se održi primećen i uhapšen Vem Miler, pojedinac koji je s lažnom novinarskom legitimacijom i propusnicom nastojao da se približi Trampu.

profimedia 0889589141
Foto: Rebecca DROKE / AFP / Profimedia

Bezbednosne službe su u njegovoj torbi našle sačmaru, pištolj i municiju i znale su šta da rade – kao, uostalom, i Tramp, koji se u Koačeli s pozornice obraćao iza zaštitnog, neprobojnog stakla. Kao i, pre njega, Džo Bajden.

Nakon decenija bez atentata protiv visokorangiranih predstavnika izvršne vlasti, ove godine se vraćamo u grozomornu stvarnost: oni koji se nude za najviše pozicije potencijalno rizikuju svoj život

Stiven Kolison

Prema navodima policije, Miler je registrovani glasač Republikanske partije, neuspeli lokalni političar i, svi su izgledi, pripadnik neke od suverenističkih narodnih milicija – ekstremno desničarskih organizacija koje se u društveno-političkim specifičnostima Sjedinjenih Američkih Država kunu u Drugi amandman koji štiti prava da se poseduje i nosi oružje. I, dok je ovo slovo Ustava SAD možda i imalo smisla 1791. godine, kada je ogromno američko prostranstvo tek nastale države nekako trebalo bezbednosno urediti, brojni su glasovi koji se pitaju da li je to i dalje slučaj. Čak i najveći zaljubljenici u američki projekat priznaće da je reč o društvu ogrezlom u agresiju i izlive nasilja, iako će tu činjenicu bojiti različitim bojama – jedni zgražavanjem, a drugi osećanjem ugroženosti.

Lideri na meti

Uostalom, u zemlji u kojoj su pucnjave po školama, koledžima i bogomoljama ušle u svakodnevni žargon i humor, bilo je pitanje trenutka kada će se ta logika primeniti na političke lidere, a naročito na Trampa, čija se politička platforma umnogome zasniva upravo na razvijanju daljih podela unutar društvenog tkiva. Nakon opaski da haićanski imigranti jedu mačke, ili da u SAD dolaze „loši geni“, više puta je poručio da „nas niko neće pokoriti“.

Uopšte uzev, najveći njegov uspeh je što je kao egzemplarni predstavnik poslovno-političkog establišmenta SAD uspeo da dovoljan broj ljudi ubedi da on to zapravo nije, te da želi ujedinjenu Ameriku, iako ujedno tvrdi da će dodatno pojačati protivimigracione mere.

12488455 copy
Donald Tramp Foto: EPA-EFE/JUSTIN LANE

„Nakon decenija bez atentata protiv visokorangiranih predstavnika izvršne vlasti, ove godine se vraćamo u grozomornu stvarnost: oni koji se nude za najviše pozicije potencijalno rizikuju svoj život“, napisao je analitičar Stiven Kolinson. I to posle drugog atentata! Osnovano je zapitati se zašto se ova procena već treći put odnosi baš na Trampa i zašto baš sada?

Ostaje da vidimo i kakav će uticaj ove vesti imati na predstojeće predsedničke izbore. Prema poslednjim istraživanjima javnog mnjenja, koji mnogo toga mogu da sugerišu, ali malo šta da predvide, Tramp trenutno zaostaje za kandidatkinjom Demokratske partije Kamalom Haris. Ali taj zaostatak je manji no što je bio 2016. i 2020. godine, kada su nasuprot njega stajali Hilari Klinton i Džo Bajden. I, možda treba reći, u realnosti je osvojio više podrške no što su mu tadašnje sondaže predviđale.

Cinik bi rekao – daleko su izbori, ima vremena za još pokoji atentat…

Vaše mišljenje nam je važno!

Učestvujte u diskusiji na ovu temu, ili pročitajte šta naši čitaoci misle.

5 komentara
Poslednje izdanje