za Radar iz Banjaluke
Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku? Ovako glasi referendumsko pitanje na koje će građani Republike Srpske odgovarati 25. oktobra, tačnije dan prije nego što bi trebalo da budu održani prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske.
Ovo je samo jedan od trinaest zaključaka koji su prošle sedmice usvojeni na posebnoj sjednici Skupštine Republike Srpske. Sjednica je počela kako nikada u proteklih trideset godina nije – dojavom o bombi, a nastavila se Dodikovm obračunom sa opozicijom, prije svega sa šefom Kluba poslanika PDP-a Igorom Crnatkom i liderom Liste za pravdu i red Nebojšom Vukanovićem kome je sa skupštinske govornice poručio da je „zlo koje treba spriječiti da hoda prostorima Republike Srpske“.
Udar na zdrav razum
Teatar apsurda koji sve više liči na narodnjačku farsu – tako bi se u devet riječi mogla opisati politička situacija u Republici Srpskoj. Dodik je, nakon presude i oduzimanja mandata, stvorio zatvorenu petlju koju ni svi Argonauti ne bi mogli da razmrse. Dovoljno je reći da je Dodik podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH na presuda Suda BiH i dodati da su na snazi zakoni koje je usvojio parlament Srpske kojima se ne priznaju ni Ustavni sud BiH ni Sud BiH i da je te zakone van snage stavio visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje – pa da i najzdraviji zavrne pameću.
Zaključci koje je Skupština usvojila nisu obavezujući i nemaju nikakvu pravnu snagu, ali to više i nije vijest, čak ni za treći Dnevnik. U zaključcima se još jednom konstatuje ono što su predstavnici vlasti ponovili barem sedam miliona puta: Šmit nije legalan, Sud BiH sudi na osnovu političkih naloga, „Dejton“ je narušen, na sceni je rat protiv srpskog naroda. Na kraju je predloženo da Kolegijum Narodne skupštine pripremi rezoluciju o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske, a to je, prema statističkim podacima koji nikada nisu do kraja precizni, bar osamdeseti put kako Dodik najavljuje nezavisnost Republike Srpske.
Pitanje je trebalo da glasi: Da li prihvatate da neizabrani stranci odlučuju u vašoj zemlji? Na takvo pitanje niko ne bi mogao da uputi nijednu pravnu, niti političku primedbu
Milko Grmuša
Iako Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži odredbu koja dopušta ili zabranjuje referendum, poznato je da nijedan od nižih nivoa vlasti ne može raspisati referendum samo na dijelu teritorije koji se tiče nadležnosti i odluka na nivou BiH. Pravnik Milko Grmuša smatra da je referendumsko pitanje pogrešno formulisano i dodaje da je Skupština načinila novu ozbiljnu štetu Republici Srpskoj.
„Pitanje je trebalo da glasi: ’Da li prihvatate da neizabrani stranci odlučuju u vašoj zemlji?’ Na takvo pitanje niko ne bi mogao da uputi nijednu relevantnu pravnu, niti političku primjedbu. To bi, ujedno, bio i prvi put da se narod demokratski izjašnjava da li pristaje da bude predmet vladavine kolonijalne uprave najcrnjeg profila. Pitanjem koje je formulisala Skupština čitav nepravni strani intervencionizam sveden je samo i isključivo na odluke Šmita“, kazao je Grmuša.
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević ističe kako nije u nadležnosti Narodne skupštine niti građana da raspravljaju i odlučuju o presudama sudova, niti o odlukama CIK-a. On kaže da je ovako formulisano referendumsko pitanje suprotno Ustavu BiH i Ustavu Republike Srpske.
„Da je kojim slučajem referendumsko pitanje glasilo samo da li građani prihvataju odluke Kristijana Šmita, to bi bilo dozvoljeno i ustavno. Ustav BiH zabranjuje da iko drugi vlada Bosnom i Hercegovinom i da donosi zakone u njoj osim njenih državnih i entitetskih institucija“, rekao je Blagojević.
Bez izborne komisije
Delegacija EU u BiH oglasila se povodom najavljenog referenduma u Republici Srpskoj. Presuda Suda BiH u predmetu protiv Dodika je, navodi se u njihovom saopštenju, konačna i obavezujuća i mora se poštivati. Britanski ambasador u Bosni i Hercegovini, Džulijan Rajli kazao je da bi sprovođenje referenduma za bilo koju sudsku presudu bilo protivzakonito i da bi podrivalo vladavinu prava i ustavni poredak BiH.
Lider ReStarta Srpske Stefan Blagić kaže kako referendumsko pitanje mora da bude precizno i jasno formulisano kako bi biračima bilo jasno za šta glasaju. U ponuđenom referendumskom pitanju, dodaje on, postoje tri pitanja umjesto jednog. Prvo se odnosi na Šmita, drugo na Sud BiH, a treće na CIK. Ovako formulisano referendumsko pitanje može da dovede u zabludu birače i veoma je manipulativno.
Srpski član Predsedništva BiH i Dodikova leva ruka, Željka Cvijanović zatražila je da ova institucija nominuje Trampa za Nobelovu nagradu za mir
„Birač može da potvrdno odgovori na pitanje vezano za Šmita, ali da na druga dva ima negativan odgovor. Ili da ima potvrdan odgovor na prva dva pitanja, ali bi na pitanje vezano za CIK dao negativan odgovor. Sve ovo nas navodi na zaključak da je potpuno neobrazovana osoba sastavljala referendumsko pitanje ili je savršeno bila svjesna svih promašaja ali je namjerno htjela da manipuliše voljom građana i napravi jedan potpuni bućkuriš u referendumskom pitanju“, kazao je Blagić.
Nadležnost za organizaciju i sprovođenje referenduma ima Republička izborna komisija (RIK), ali tu se javlja ozbiljan problem. Naime, u aprilu 2024. godine pet od sedam članova Republičke izborne komisije Republike Srpske podnijelo je ostavke nakon jedne od sjednica, a tadašnji predsjednik Кomisije Oliver Blagojević potvrdio je da su ostavke predate Skupštini Republike Srpske, koja nikada nije zvanično prihvatila podnesene ostavke.
Sadašnji sastav Republičke izborne komisije i dalje je formalno i pravno na snazi. U međuvremenu je donesen novi izborni zakon Republike Srpske koji je potom osporen pred Ustavnim sudom BiH. Ipak, Кomisija za izbor i imenovanja Narodne skupštine Republike Srpske raspisala je konkurs za izbor novih članova Republičke izborne komisije i to na osnovu spornog i nevažećeg zakona koji je pod ustavno-sudskom provjerom. Novi članovi još nisu izabrani, a sam proces izbora doveden je u pitanje, jer ne postoji valjan pravni osnov za sprovođenje konkursa. Potencijalno imenovanje članova RIK-a na osnovu zakona koji je osporen pred najvišom pravosudnom instancom u BiH nosi rizik krivične odgovornosti za članove Кomisije za izbor i imenovanja NSRS.
Novi mandatar i „šlihtanje“ Trampu
Srpska je u međuvremenu dobila mandatara za sastav nove vlade – aktuelnog ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Savu Minića, koji je na tom mjestu zamijenio najdugovječnijeg premijera Republike Srpske Radovana Viškovića. Minića je predložio Dodik i to je novi problem: odluku o imenovanju mandatara bivši predsjednik Srpske treba da uputi parlamentu, ali je pitanje kako će to da uradi, jer više nema mandat predsjednika Srpske. Minićevo imenovanje bi, ako do njega uopšte dođe, bilo u potpunosti nelegitimno. Savo Minić je zahvalan Dodiku na ukazanoj prilici, tvrdi da nikoga neće razočarati i da u njegovoj vladi neće biti mjesta za neradnike.
Dodik je nastavio i sa trećim ratom – onim koji treba da mu obezbijedi podršku „nove američke administracije“. Njegovo „šlihtanje“ Donaldu Trampu dobilo je nove dimenzije: najprije je on sâm rekao kako se hibridni rat protiv RS vodi zato što je njeno rukovodstvo protrampovski orijentisano, a potom je srpski član Predsjedništva BiH i Dodikova lijeva ruka Željka Cvijanović tražila da ova institucija nominuje Trampa za Nobelovu nagradu za mir. Cvijanović je ocijenila da je u kratkom periodu od stupanja na dužnost Tramp „proaktivnim djelovanjem zaustavio više oružanih sukoba i utro put ka rješavanju ozbiljnih bezbjednosnih kriza poput onih između Јermenije i Azerbejdžana, Indije i Pakistana, Tajlanda i Kambodže“. Nema sumnje da Bosni i Hercegovini takođe slijedi Nobelova nagrada i to za kategoriju koja još nije ustanovljena.
