9646902 copy
Foto: EPA-EFE/FILIP SINGER
Zašto se građani okreću krajnjoj desnici

Pretvara li se Nemačka ponovo u „bolesnika Evrope“

7

Odsustvo političkog liderstva, oličeno u oklevanju sklonom kancelaru Olafu Šolcu, nepovoljnu opštu sliku čini još sumornijom – ne samo za Nemačku, nego i za Evropsku uniju koja od nje u velikoj meri zavisi

Reklo bi se kako Nemačkoj, nekada smatranom „bolesnikom Evrope“, ponovo nije dobro. A i ovo je preblaga formulacija: kao što je bio slučaj i krajem devedesetih, Nemačka se suočava s rizikom „stagflacije“ – visoke stope inflacije i nezaposlenosti uz istovremenu stagnantnu tražnju i nizak rast. Odsustvo delotvornog političkog liderstva tu sliku čini još sumornijom – kako za Nemačku, tako i za Evropsku uniju koja od nje zavisi.

Francuska možda jeste druga najjača ekonomija u EU, nuklearna sila i jedina zemlja članica Unije sa stalnim mestom u Savetu bezbednosti UN, ali Nemačka je lokomotiva evropske privrede, koja je dugo imala koristi od jeftinog ruskog gasa, kineske visoke potražnje za automobilima i kapitalnim dobrima, te niskih izdvajanja za potrebe odbrane; ovo poslednje zahvaljujući Sjedinjenim Državama, a posredstvom članstva NATO. Povrh toga, Nemačka je po uticaju odskakala i u okviru evropskih institucija. Bivša kancelarka Angela Merkel do te mere je uticala na političke tokove u EU da su je nazivali „evropskom kraljicom“.

12108540 copy
Olaf Šolc Foto: EPA-EFE/HANNIBAL HANSCHKE

Merkelova, međutim, nikada nije uživala u toj ulozi i često je oklevala da preuzme lidersku poziciju. Njen naslednik Olaf Šolc, još rezervisaniji, javno istupa samo kad je to neophodno i izbegava povlačenje važnih odluka, posebno ako bi se mogle ispostaviti kao kontroverzne. Neologizam „šolcovanje“ – na koji se već neko vreme može naići na društvenim mrežama – definiše se kao „iskazivanje dobrih namera, da bi se potom iskoristio/pronašao/izmislio bilo kakav razlog da se sprovođenje tih namera u delo ili odloži, ili onemogući“.

Trenutni ekonomski uslovi podsećaju na one iz devedesetih, kada je ujedinjenje dve Nemačke za posledicu imalo nagli skok nezaposlenosti, pad industrijske proizvodnje i kilav rast BDP-a

Niko zbog „šolcovanja“ ne trpi više od Ukrajine, koja stalno iznova mora da čeka da Šolc prevaziđe oklevanje s isporukom nekog nemačkog sistema naoružanja, poput tenkova „leopard 2“, kako bi joj pomogao u odbrani od Rusije. Sada je Ukrajini neophodno da joj Nemačka pošalje krstareće rakete „taurus“, budući da nijedna druga zemlja nema kapacitet da joj u kratkom roku uputi uporedivu pošiljku naoružanja tog tipa. Ali Šolc se zasad opire pritiscima da to učini.

Čini se da je Šolcov glavni prioritet izbegavanje eskalacije rusko-ukrajinskog konflikta – a posebno direktne konfrontacije između NATO i Rusije. Iz njegove perspektive, upućivanje raketa Ukrajini uvećava taj rizik, jer bi to onda od njega zahtevalo da tamo pošalje i nemačke vojnike koji bi Ukrajincima pomagali oko njihovog korišćenja. Procurili snimak razgovora u kome četvorica visokorangiranih oficira nemačkog vazduhoplovstva debatuju o mogućim scenarijima raspoređivanja raketa „taurus“ potvrdio je ovakvu procenu Šolcove pozicije, mada eksperti odbacuju tvrdnju da bi samo nemački personal bio u stanju da raketama upravlja na ispravan način.

Šolcovo odbijanje da Ukrajini pošalje „tauruse“ dovodi ga u sukob s članovima koalicione vlade koju predvodi. Mari-Agnes Strak-Cimerman, jedna od vodećih figura u Partiji slobodnih demokrata (FDP), nedavno je odbila da sledi poziciju vlade i glasala je za slanje projektila Ukrajini.

Krhkost tročlane vladajuće koalicije potkopava i Šolcovu sposobnost da se dogovara s evropskim partnerima. „Nemačka vladajuća koalicija kreće se sporije od debata koje se unutar EU vode“, žali se jedan briselski insajder.

Osim što je krhka, Šolcova koalicija je i izrazito nepopularna. U jednoj decembarskoj anketi samo je 17 odsto ispitanika izrazilo zadovoljstvo radom vlade. Sam Šolc ima niži pozitivni rejting nego bilo koji drugi nemački kancelar od 1997, kad su merenja te vrste započeta.

Ali ta Šolcova slaba politička pozicija ne samo da ga nije navela da popusti po pitanju slanja „taurusa“ Ukrajini, već bi pre mogla da ga učvrsti u stavu da ga ne odobri. Prozvan „kancelarom mira“, Šolc je izgradio pacifistički imidž koji u dobroj meri odražava raspoloženje nemačkih birača. Prema jednom nedavnom istraživanju javnog mnjenja, 61 odsto Nemaca saglasno je s njegovim odbijanjem da Ukrajini pošalje rakete.

Kako u junu predstoje izbori za Evropski parlament, a na jesen i izbori u nekim nemačkim pokrajinama – pri čemu je u onim u istočnom delu zemlje protivljenje bilo kakvoj konfrontaciji s Rusijom posebno jako – Šolc sebi ne može da priušti da deluje ratoborno. Ulozi su naročito visoki kada se ima na umu da se nemački birači u sve većem broju okreću krajnjoj desnici: Alternativa za Nemačku (AfD) na putu je da na izborima za EP postane druga najjzastupljenija nemačka stranka u tom telu.

Prema jednom nedavnom istraživanju javnog mnenja, 61 odsto Nemaca saglasno je sa Šolcovim odbijanjem da Ukrajini pošalje krstareće rakete „taurus“

Uspon AfD izraz je rastuće frustracije građana, pri čemu nezadovoljstvo ekonomskom situacijom nije na poslednjem mestu. Upravo je tokom prošlogodišnje budžetske krize popularnost AfD dostigla dosad najviši nivo od 23 odsto. A prema nekim istraživanjima, u Nemačkoj je od početka ove godine bilo više štrajkova nego u prethodnih četvrt veka.

11053844 copy
Foto: EPA-EFE/HANNIBAL HANSCHKE

Nemci imaju dobre razloge da budu frustrirani. Nemačka privreda je lane pala za 0,3 odsto, što je najgori rezultat neke od vodećih svetskih privreda u 2023, a inflacija je bila najviša u poslednjih 50 godina. Industrijska proizvodnja pala je za 1,5 odsto, a broj porudžbina za 5,9; izvoz je opao za 1,4 odsto, uvoz za skoro 10. Nezaposlenost je u novembru (5,9 procenata) dostigla najviši nivo od maja 2021.

Ne deluje da će doći do hitrog oporavka. Upravo suprotno. Ubrzano starenje nemačkog stanovništva pogoršava ozbiljan problem nedostatka radne snage, pa bi tržištu rada do 2035. moglo da nedostaje čitavih sedam miliona radnika, a vodeći nemački ekonomski instituti nedavno su prognozu rasta u 2024. srezali sa 1,3 na samo 0,1 odsto. Ustavni sud prošle godine je presudio da je vladina odluka o preusmeravanju neiskorišćenih sredstava odobrenih u vreme pandemije u novi fond za borbu protiv klimatskih promena u suprotnosti s ustavom; ovo nimalo nije pomoglo vraćanju poverenja u Šolca i njegove kolege.

Trenutni ekonomski uslovi podsećaju na one iz devedesetih, kada je ujedinjenje dve Nemačke za posledicu imalo nagli skok nezaposlenosti, pad industrijske proizvodnje i kilav rast bruto nacionalnog dohotka. U to su vreme odlučni potezi preduzimljivih lidera, podstaknuti istinskom verom u evropski projekt, bili ono što je Nemačku izvuklo iz apatije. Nasuprot tome, Šolc, mada svestan izazova s kojima se suočava – uključujući pad izvoza u Kinu i moguć gubitak američkih bezbednosnih garancija (u slučaju da na novembarskim predsedničkim izborima u SAD pobedi Donald Tramp, prim.) – još nije zacrtao ni pravac kojim bi zemlja trebalo da krene.

Ovo je loša vest za EU i njene članice. Oslabljena Nemačka, čijem brodu nedostaje kormilar, nije ni u čijem interesu.

Autorka je gostujući predavač na Univerzitetu Džordžtaun i bivša španska ministarka spoljnih poslova

Copyright: Project Syndicate, 2024.

Vaše mišljenje nam je važno!

Učestvujte u diskusiji na ovu temu, ili pročitajte šta naši čitaoci misle.

7 komentara
Poslednje izdanje