1. Konacno jedan normalan tekst i ovde. Znaci broj zrtava je vise 10x veci nego u konfliktu Izraela i Arapa, a mediji kao opcinjeni pisete samo o Jevrejima. No Jews, no news?

  2. Prst na čelo. Hvala za tekst svi bi u Srbiji trebali da ga procitaju.

  3. Ovo je fantastican tekst i krajnje aktuelan. Dok u Kongu besni rat i deca masovno umiru od gladi i raznih zaraza, Kineske kompanije nastavljaju poslove i kopaju li kopaju. I zrtve tog surovig neokolonijalizma su oni koji na svoju srecu imaju resurse, a na svoju nesrecu su slabe drzave u ratovima i krizi. Gde ces bolji primer od Ukrajine koja upravo “prodaje” svoje dragocene minerale Trampovoj Americi. Jos jedanput ovo je sjajan tekst sa jasnom porukom za sve nas da cuvamo ono sto nam je zemlja po kojoj gazimo dala.

  4. Pozivanje na stav i romane nemačkog pisca V. G. Zebalda „da raskoš i sjaj Belgije i njene prestonice Brisela leži na kostima mrtvih Kongoanaca koji su u ogromnom broju poumirali u rudnicima belgijskih kompanija“, identično je mišljenju našeg zaljubljenika u Afriku i Aziju (i sledstvenog mrzioca Evrope), Zorana Ćirjakovića.

    Tu imamo hronološki problem, ako je Kongo potpao pod belgijsku kolonijalnu vlast posle Berlinske konferencije (1885), kako objasniti podatak da je Belgija i pre svog nastanka (1830) bila jedna od najrazvijenijih oblasti u Evropi, koju su držali delom Holanđani, Austrijanci, Francuzi, španski Habzburzi, a Belgi su beše bili pleme koje je mučilo i Julija Cezara.

    U vreme sukoba na tom području između Španaca i Holanđana u 16.veku (1576), Španci su zauzeli belgijski grad Antverpen i podvrgli ga najvećoj pljački u istoriji tog grada, a tada je Antverpen bio najbogatiji grad i luka u Evropi – sve se to dešavalo više od 300 godina pre dolaska Belgijanaca u Kongo.

    Francuzi su u vreme Luja XIV bombardovali Brisel (1695), veliki deo grada je pretvoren u ruševine, a Brisel je bio veoma razvijen još tada.

    Flandrijski trgovci, uslovno rečeno belgijski, bili su bogatiji od Engleza još u vreme seoskog ustanka u Engleskoj i Londonu (1381), zato su u londonski trgovci podjarivali londonsku masu protiv Flamanaca u gradu.

    Vilijam III Oranski, Holanđanin, kada je u „Slavnoj revoluciji“ (1688) došao na engleski tron, smatrao je, i bio je u pravu, Holanđane ekonomski i kulturno naprednijim u odnosu na Engleze u to doba.

    Holandska Istočno-indijska kompanija je osnovana (1601) sa kapitalom od 6.600.000 florina, 44 puta većim od engleske Istočno-indijske kompanije formirane tri meseca ranije, a od 20.000 brodova koji su učestvovali (1665) u pomorskoj trgovini Evrope 15.000 su bili holandski – poenta je da su zemlje Beneluksa, pa tako i Belgija, bile razvijene i mnogo pre pohoda na Kongo, a pitanje Konga i kolonijalizma je uvek škakljiva tema, vidimo i da se veliki „borci protiv kolonijalizma i imperijalizma“, Kinezi i Rusi, prevashodno zanimaju za rudne resurse u Africi, Aziji, L.Americi, znamo za ulogu Vagnera u Africi, a on tamo nije podizao opere i muzičke dvorane…

    1. Sve to što ste naveli je tačno, ali ste zaboravili da kažete ko su bili ti trgovci i bankari, koji su Od Belgije i Holandije napravili to što su i koji sa svojim basnoslovno velikim kapitalom rovare danas svuda u svetu, pa i u Srbiji, pa i u Kongu. Ko su bili osnivači Istočno indijskih kompanija, a nisu ni Holanđani, ni Englezi. Zaboravili ste satanistu i sadistu Leopolda, belgijskog kralja, koji stoji iza genocida u Kongu kada je ubijeno oko 10 miliona ljudi. Sa zlata briselskih fasada se sliva krv vekovima. Zato je danas Brisel prljava evropska prestonica, puna pacova, narkomana i lgbtq+++ ljudi. Samo zmije fale.

  5. Rio Tinto je Britanski. Bilateralni sporazum o zaštiti i podsticanju ulaganja Srbije sa Velikom Britanijom stupio je na snagu 2007, a taj BIT ugovor štiti Britaniju a ne Srbiju.

  6. mi smo imali rat 90ih kao u Ruandi, optuzeni za genocid i etničko čišćenje kao u Ruandi… imamo minerale kao i Kongo, zasto cutimo i mislimo da ce da nas zaobidje njihova sudbina? Pogledajte Ukrajinu, sve se svelo na minerale…

  7. Zar smo imuni na stradanja u Africi kao najgori kolonizatori- narode procicemo isto kao oni

  8. Baza „Bondstil“ na Kosovu je na rudniku titanijuma.
    Pametnom dovoljno.

    1. Ko još nije sabrao dva i dva … Jasno je da je Srbija bombardovana zbog resursa, kao i resursima prebogato Kosovo, gde Klark, Olbrajt i Klinton imaju udeo u rudnicima. To je za vreme bombardovanja rekao Kastro i tada sam mislio da lupa gluposti, ali kada hronološki poređate događaje, to se lepo vidi. Grubin, tada asistent profesorke sa Rudarsko geološkog fakulteta koja je otkrila jadarit, dovodi svog prijatelja iz Rio Tinta u Srbiju 1997. Smena vlasti krajem 2000., početkom 2001. Rio Tinto otvara kancelarije u Banja Luci i Beogradu. Danas imamo preko 200 izdatih dozvola za ispitivanje rudnih bogatstava Srbije različitim stranim rudarskim kompanijama !

  9. Situacija koja nekako neodoljivo podseća na ovu našu. S jedne strane, velike sile koje pod plaštom demokratije, ljudskih prava itd nastoje nemilosrdno (čitaj: jeftino) da eksploatišu naše resurse, te da nas potom iskoriste kao sigurno tržište za svoje (skupe) proizvode. Drugim rečima, tretiraju nas kao svoju koloniju, sa svim elementima kolonijalne politike.
    A, s druge strane, domaće lažne političke i svake druge nazovi elite, koje (ne manje, od kolonijalnih gospodara, osećajući prezir prema stanovništvu kolonije odnosno sopstvenom stanovništvu) takođe u opštoj otimačini opštih dobara vide jedini smisao svoga postojanja.
    Narod uvek između čekića i nakovnja, između različitih organizovanih interesnih grupa (i stranih, i domaćih) koje ga tretiraju kao plen. Otuda bogata, čak prebogata zemlja i siromašni, čak presiromašni ljudi.

  10. Rio Tinto je apliciriao za prikljucak kod EPS-a, vest koja je trebala da izvede milion ljudi na ulicu! EU i Kina u Srbiji rade isto sto rade u crnoj Africi, poslove sklapaju sa diktatorima, uzimaju resurse, unistavaju zemlju. Sta Tramp trazi od Ukrajine? Minerale.Ovo je ogromna tema.

  11. Tekst se cita kao upozorenje !!! Ako se ne uzmemo u pamet zavrsicemo kao rudarska kolonija.

    1. I način na koji sistem funkcioniše je nama dobro poznat: „Čini se da je kinesko poslovanje i sklapanje krajnje netransparentnih ugovora sa korumpiranim režimima postalo ustaljena praksa“.