ZVEZDA BAYERN 139
Foto: Srdjan Stevanovic/Starsport.rs
Nebo je granica

Željko Drčelić ilegalno zida i pored milionskih poslova od države

Vlasnik najmanje 13 firmi, od kojih se bar sedam bavi izgradnjom stambenih i poslovnih objekata, trenutno za sebe, kao fizičko lice, sa još dva partnera, gradi luksuznu zgradu u beogradskom elitnom naselju Senjak. Problem je, međutim, što je sazidao jedan, a izgleda da je na putu da izgradi i dva sprata više nego što piše u građevinskoj dozvoli. Inspekcija ćuti, a sam Drčelić poziva nadležne da sve ispitaju

Željko Drčelić deo je male grupe biznismena čije su kompanije u samom vrhu po broju dobijenih poslova od države, neretko na projektima čija se vrednost meri desetinama miliona evra. Vlasnik je najmanje 13 firmi, od kojih se bar sedam bavi izgradnjom nestambenih (poslovnih) i stambenih objekata. Jedan takav, luksuzan, gradi u beogradskom elitnom naselju Senjak. Za sebe, kao fizičko lice, sa još dva partnera. Problem je, međutim, što je Drčelić očigledno sazidao čitav jedan sprat više nego što piše u građevinskoj dozvoli, a na dobrom putu je, tako bar izgleda, da izgradi još jedan. 

U Temišvarskoj ulici na Senjaku, u opštini Savski venac, 2020. prodata je kuća za 3,2 miliona evra. To je bila i najskuplje prodata kuća te godine u Beogradu, a verovatno i u Srbiji. Upravo u toj ulici, gde je cena kvadrata među najvišim u prestonici, tri (su)investitora zidaju novi luksuzni objekat. Jedan od njih je Željko Drčelić, većinski vlasnik kompanije W.D. Concord West, koji je u javnosti prepoznat kao blizak vlasti i Srpskoj naprednoj stranci. U poslednjih mesec dana bio je u centru pažnje javnosti, jer je otkriveno da je suvlasnik firme Vrenje, koja je kupila kultni kompleks Stare šećerane

Drčelić je, ovog puta kao fizičko lice, suvlasnik parcele, sa udelom od 50 odsto, u Temišvarskoj ulici, gde je sa svojim partnerima, Božidarom i Ljubicom Stevanović, pre godinu dana počeo da gradi stambeni objekat. Za to je dobio i građevinsku dozvolu, a prema podacima sa sajta Agencije za privredne registre, prijava radova im je odobrena 30. avgusta 2023.

zeljko drcelic zgrada foto goran srdanov radar 4
Foto: Goran Srdanov/Radar
zeljko drcelic zgrada foto radar 6
Foto: Radar

U tim dokumentima piše i da im se odobrava izvođenje radova na izgradnji „slobodnostojećeg stambenog objekta“, spratnosti podrum, prizemlje i prvi sprat, ukupne bruto građevinske površine od 1.111 kvadratnih metara, od čega je nadzemnih 558 kvadrata. Predviđeno je da u toj zgradi budu četiri stambene jedinice, dok će u podrumskoj etaži biti osam parking mesta, dakle dva po svakom stanu. Zanimljivo je i da parcela na kojoj zidaju ima površinu od svega 970 kvadrata.

U dokumentaciji koja je objavljena na APR-u navodi se i da radovi počinju 7. septembra 2023, a da je njihov završetak planiran za 7. septembar 2025, dakle dve godina kasnije. Predračunska vrednost ovog projekta iznosi nešto više od 81,5 miliona dinara ili skoro 700.000 evra.

Od trenutka kada su počeli radovi prošlo je gotovo godinu dana, a izgradnja stambenog objekta značajno je odmakla. Ipak, ono što smo zatekli na terenu ne poklapa se sa podacima iz građevinske dozvole. Sa ulice se, naime, može videti da je, osim prizemlja i prvog sprata, na šta je ograničen odobreni objekat, već sazidan i drugi sprat, a očigledno je da se radi i na izgradnji još jednog nivoa. Sve to nije u skladu sa građevinskom dozvolom, kojom je odobren objekat sa samo jednim spratom.

Drčelić: „To mora neko stručan da premeri“

Investitori, međutim, tvrde drugačije. Upitan zašto gradi mimo dozvole, biznismen Željko Drčelić u izjavi za Radar kaže da „grešimo“.

„Ne gradimo mimo onog što piše u građevinskoj dozvoli. Dođite tamo i vidite da li nešto radimo van toga“, navodi Drčelić.

Ne gradimo mimo onog što piše u građevinskoj dozvoli. Dođite tamo i vidite da li nešto radimo van toga. Mora neko da dođe, proveri stručno, (neko) ko zna, ali ja vam kažem da se kvadrat ne odstupa od građevinske dozvole. Dođite na lice mesta, premerite

Željko Drčelić

Na naše podsećanje da u građevinskoj dozvoli i prijavi radova piše da je osim podruma i prizemlja odobren još samo jedan sprat, on kaže: „Mora neko da dođe proveri stručno, (neko) ko zna, ali ja vam kažem da se kvadrat ne odstupa od građevinske dozvole. Dođite na lice mesta, premerite.“

Nakon kraćeg razgovora sa Drčelićem, koji tvrdi da nije u zemlji, pozvao nas je i suinvestitor tog projekta Božidar Stevanović, koji nam se predstavio kao advokat.

zeljko drcelic zgrada foto radar 1
Foto: Radar
zeljko drcelic zgrada foto goran srdanov radar 2
Foto: Goran Srdanov/Radar
zeljko drcelic zgrada foto goran srdanov radar 7
Foto: Goran Srdanov/Radar

„To je kuća sa četiri stana i mi smo dobili urbanističke uslove i građevinsku dozvolu za objekat visine 12 metara. Nama je dnevni boravak šest metara. Regulacionim planom nije određena visina. Mi smo zato išli na stanove od šest metara visine. Što se gabarita tiče, 12 metara je visina objekta“, kaže Stevanović za Radar.

Na naše podsećanje da je građevinskom dozvolom predviđena izgradnja objekta sa podrumom, prizemljem i prvim spratom, a da se na licu mesta vidi da je sagrađen i drugi i da grade još jedan, sagovornik Radara ističe da je to „galerija u stanu“.

To je kuća sa četiri stana i mi smo dobili urbanističke uslove i građevinsku dozvolu za objekat visine 12 metara. Regulacionim planom nije određena visina. Mi smo zato išli na stanove od šest metara visine. Što se gabarita tiče, 12 metara je visina objekta

Božidar Stevanović

„Pogledajte stan. Idite na lice mesta. S obzirom na to da znam ko je suinvestitor, ja ni centimetar nisam prešao… Vidite da je visina objekta 12 metara. Videli ste objekat sa leve strane ima samo jednu malu galeriju i jedan je stan u prizemlju koji je visok šest metara. Zato deluje kao da su posebni spratovi“, navodi Stevanović. On je i i suvlasnik parcele koja se nalazi u neposrednoj blizini gradilišta, a na kojoj je sazidan objekat sa ukupno četiri stambene jedinice. 

Radar je povodom gradnje u Temišvarskoj ulici kontaktirao i sa građevinskom inspekcijom grada Beograda, sa pitanjima da li su proverili gradilište, kao i da li će nešto preduzeti ako utvrde da su investitori zidali više nego što je dozvoljeno. Do zaključenja ovog broja nikakav odgovor nismo dobili.

Samo jedna od 13 firmi za pet prethodnih godina ostvarila dobit od 14 miliona evra

Željko Drčelić važi za glavnog srpskog graditelja. Reč je o bivšem fudbaleru koji je godinama igrao u inostranstvu, a po povratku u zemlju nastanio se u Borči. U oktobru prošle godine izabran je za predsednika Upravnog odbora Košarkaškog kluba Crvena zvezda, a u zvaničnom saopštenju navedeno je da je reč o „uglednom privredniku“. Nedavno je i prvi čovek kluba Nebojša Čović izjavio da ga vidi kao svog naslednika.

Kako se našao u Zvezdi i na čiji poziv je došao, nije poznato, mada biznismeni, naročito oni čije firme zarađuju ogroman novac, nisu neuobičajeni u upravnim odborima sportskih klubova. Drčelić se u niz navrata našao u centru pažnje javnosti i zbog brojnih poslova koje njegove firme dobijaju od države i ugovora od kojih se neki mere u desetinama miliona evra.

zeljko drcelic Foto copy 1
Foto: Pedja Milosavljevic/Starsport.rs

Drčelić je, po pisanju medija, prvo uplovio u građevinski biznis i to 2005, kada je osnovao preduzeće za građevinu i alarmne sisteme, a posao je proširio na Crnu Goru, gde se u to vreme masovno gradilo. Kompaniju po kojoj je u Srbiji prepoznatljiv, W.D. Concord West, osniva 2010. i od početka joj je osnovna delatnost bila građevinarstvo, sa akcentom na visokogradnju. Sada je teško naći podatke o tome koliko je zarađivao u prvim godinama rada, ali prema zvaničnim podacima iz finansijskih izveštaja, ta kompanija je samo u poslednjih pet godina imala neto dobit od oko 14 miliona evra. Sada važi možda i za glavnu građevinsku firmu u Srbiji.

Najveći profit ostvarila je 2020. i 2021, u vreme korone kada su mnoge firme jedva sastavljale kraj s krajem. Tada je neto dobit kompanije W.D. Concord West iznosila ukupno 6,7 miliona evra – tri miliona u 2020. i 3,7 miliona u 2021. U to vreme firma Drčelića bila je angažovana, između ostalog, i na projektu koji je promovisao predsednik Srbije Aleksandar Vučić, na izgradnji stadiona u Zaječaru, koji je srpski budžet koštao najmanje 28,5 miliona evra. Upravo na ovom stadionu trebalo je da igra OFK Beograd, ali je taj klub otkazao domaćinstvo. Iako je Concord i na svom sajtu objavio da će taj stadion biti izgrađen u skladu sa UEFA standardima, ne zadovoljava uslove ni za prvoligaško takmičenje. 

Drčelićeva firma angažovana je i za izgradnju stadiona u Zaječaru, koji je srpski budžet koštao bar 28,5 miliona evra. Iako je taj projekat promovisao i predsednik Vučić i uprkos tvrdnjama da će biti izgrađen po UEFA standardima, on ne zadovoljava uslove ni za prvoligaško takmičenje

W.D. Concord West bio je angažovan i na drugim brojnim velikim projektima. Prema pisanju portala Nova.rs, tokom 2022. ta kompanije dobila je devet državnih poslova ukupne vrednosti od oko 25 miliona evra, dok je u prošloj godini potpisala ugovore sa nizom državnih institucija u ukupnoj vrednosti od skoro 12 miliona evra. Najvredniji poslovi su zaključeni sa Ministarstvom za javna ulaganja (470 miliona dinara), Elektroprivredom Srbije (300 miliona dinara), Direkcijom za građevinsko zemljište (191 milion dinara) i Republičkom direkcijom za robne rezerve (162 miliona dinara). 

Mnogo grade, da li se neko i ugrađuje

Veliku dobit nesumnjivo mogu da očekuju i ove godine. Concord West je dobio posao na rekonstrukciji Muzeja grada Beograda koja će građane koštati neverovatnih 44 miliona evra. Ta Drčelićeva kompanija je kao nosilac posla ovaj ugovor dobila u konzorcijumu sa još 10 firmi. Takođe, kao predvodnik grupe ponuđača sklopila je posao sa državom na izgradnji bolnice Tiršova 2, koji će nas koštati blizu 142 miliona evra, odnosno 23 miliona više nego što je bilo predviđeno. Posao je dobila nakon poništenog prvog tendera.

Osim toga, ista firma zidala je stanove za pripadnike snaga bezbednosti u Novom Sadu, ali i u Beogradu. Učestvovala je u rekonstrukciji i izgradnji zdravstvenih ustanova, poput Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje 2, ali i gradnji objekata Poreske uprave, sportske hale u Inđiji, magistralnom gasovodu Južni tok, rekonstrukciji zgrada u sklopu Krušika, aerodroma u Nišu i Beogradu, gradnji i obnovi škola, vrtića… 

Jedna od Drčelićevih firmi predvodi dva konzorcijuma, kojima je poverena rekonstrukcija Muzeja grada Beograda i izgradnja dečije bolnice Tiršova 2. Prvi posao ugovoren je za čak 44 miliona evra, a drugi za skoro 142 miliona ili 23 miliona evra više nego što je u startu planirano

Za sve pobrojane poslove angažovana je, ipak, samo jedna od 13 firmi koje su u posedu Željka Drčelića. Osim što se bavi izgradnjom i rekonstrukcijom objekata, kompanije u kojima ima vlasnički udeo bave se trgovinom, proizvodnjom prehrambenih proizvoda, konsultantskim aktivnostima… Sve zajedno su, sudeći bar po konsolidovanim finansijskim izveštajima, najveću zaradu ostvarile 2022, kada je neto dobit Drčelićevih kompanija iznosila 916,5 miliona dinara ili blizu osam miliona evra. Za četiri godine one su ostvarile profit od oko 16,5 miliona evra, s tim što je svojevrsni kuriozitet da im je u 2023. saldo bio negativan – bile su u minusu za oko 73 miliona dinara, što je ogromna razlika u odnosu na dobit koju su ostvarile samo godinu dana ranije.

Među njegovim firmama najviše ih se, ukupno sedam, bave izgradnjom stambenih i nestambenih zgrada. Jedna takva je Concord City, koja je tokom prošle godine bila redovan partner W.D. Concord Westa na više projekata u Beogradu. Tako se našla i u konzorcijumu koji je dobio posao od Parking servisa, vredan oko tri miliona evra, a od istog preduzeća, kojim upravlja Grad Beograd, angažovana je i za 1,1 milion evra vredan projekat izgradnje parkirališta i garaže. 

Zajednički biznis najvećih sportskih rivala, čelnika Zvezde i Partizana

Već tri godine funkcioniše i zajednički biznis Drčelića, predsednika Upravnog odbora KK Crvena zvezda i Ostoje Mijailovića, predsednika KK Partizan. Oni imaju zajedničku firmu Lux invest international. Na sajtu APR-a piše da su vlasnici te kompanije firma Obliquatum i Aleksandar Popović, sa udelom od po 40 odsto i W.D. Concord West sa 20 procenata. Jedini, stopostotni vlasnik firme Obliquatum je Ostoja Mijailović, dok Drčelić u W.D. Concord Westu ima udeo od 75 odsto. Prema zvaničnim podacima, on ulazi u partnerstvo sa predsednikom KK Partizan 17. februara 2021, a kako se može videti u dokumentaciji na sajtu APR-a, tada se smanjuje udeo Mijailovića i Popovića za po 10 odsto.

Ostoja Mijailovic Foto Starsport 2 copy
Foto: Starsport/Srdjan Stevanovic

Oni sada rade na realizaciji projekta izgradnje luksuznog stambeno-poslovnog objekta na Bežanijskoj kosi u Partizanske avijacije, u kome će, prema pisanju portala Nova.rs, kvadrat koštati i više od 3.000 evra bez PDV-a. Ceo projekat mogao bi da bude završen već do kraja godine. Objavljeno je da će biti sazidano 280 stanova, 48 lokala i više od 5.000 kvadrata poslovnog prostora, a zanimljivo je da je na projektu radila firma Folic architects, čiji su vlasnici Branislav Folić i Milutin Folić, bivši glavni urbanista grada Beograda.

Drčelić ima udeo od 50 odsto i u firmi Green Residence, koja je osnovana u martu prošle godine, a u kojoj mu je partner kompanija Raims Capital, čiji su vlasnici stranci, a koja je i manjinski vlasnik kompanije Concord West. U ovom trenutku to Drčelićevo preduzeće realizuje projekat izgradnje „apart“ hotela na Kopaoniku. Prijavu radova dobili su u martu ove godine, a završetak izgradnje planiran je za kraj sledeće godine.

Gradnjom stambenih i nestambenih objekata bavi se i njegova firma City residence, u kojoj ima 50 odsto vlasništva, ali do sada nije imala nijedan samostalni projekat. Istu delatnost ima i preduzeće Saniwest, čiji je takođe suvlasnik.

Država mu prepustila i Staru šećeranu

Pažnja javnosti poslednjih meseci bila je usmerena na kompleks Stare šećerane, nekadašnje Prve srpske fabrike šećera „Dimitrije Tucović 1898“, koja je preko Agencije za licenciranje stečajnih upravnika prodata firmi Vrenje, čija je osnovna delatnost proizvodnja prehrambenih proizvoda. U njoj Drčelić, preko kompanije Concord West, ima udeo od oko 33 odsto, dok ostatak pripada firmi Pan-alko sistem.

Samo u 2022. Concord West je sa državnim institucijama i preduzećima ugovorio poslove vredne oko 25 miliona evra, a prošle godine je sa Ministarstvom za javna ulaganja, EPS-om i direkcijama za građevinsko zemljište i za robne rezerve potpisao ugovore na još 12 miliona evra

Stara šećerana prodata je za svega 5,9 miliona evra, iako novi vlasnik, uz 18 objekata, dobija i 11 hektara zemljišta na atraktivnoj lokaciji u centru Beograda. Deo te imovine je i pozorište KPGT, koje se nalazi u prostoru pod zaštitom države, a koje je od 2021. gradska ustanova kulture. Pažnju privlači i podatak da je firma Vrenje rešila da kupi Staru šećeranu, iako je prošlu godinu završila u plusu od samo 2.800 evra i ima svega pet zaposlenih.

Stara secerana foto Vesna Lalic Radar 76 copy
Foto: Vesna Lalić/Radar
Stara secerana foto Vesna Lalic Radar 63 copy
Foto: Vesna Lalić/Radar
Stara secerana foto Vesna Lalic Radar 47 copy
Foto: Vesna Lalić/Radar

Neobično je i što je u ovom slučaju država imala pravo preče kupovine, ali ga nije iskoristila. I to uprkos činjenici da će se, odlukom Vlade Srbije, firma Beograd na vodi, u kojoj je država manjinski vlasnik, proširiti baš na ovaj kompleks. Zato ostaje da se vidi da li će naknadno, naravno za više novca, država otkupiti ovaj kompleks od Drčelića. Ni to ne bi bilo iznenađenje ako se ima u vidu da je svojevremeno iz budžeta isplaćeno 16,25 miliona evra za eksproprijaciju nepokretne imovine privatne firme Eurosalon ril estejt u Bulevaru Vojvode Mišića 12, pored Beogradskog sajma, da bi taj prostor država naknadno besplatno ustupila Beogradu na vodi.

Nije, međutim, isključeno ni da Drčelić sa svojim partnerima ipak uđe u novi projekat i razvije ga na tom atraktivnom prostoru. Tim pre što je njegova firma poručila projekat obnove Stare šećerane od čuvenog svetskog biroa CGI Kite, a kako bi taj kompleks mogao da izgleda vidi se na renderima poznatog biroa koji se time pohvalio na svom sajtu.

Vaše mišljenje nam je važno!

Učestvujte u diskusiji na ovu temu, ili pročitajte šta naši čitaoci misle.

54 komentara
Poslednje izdanje