1701535625 HAM 1367
Tomislav Nikolić Foto: Amir Hamzagić/Nova.rs
Otkrivamo: Zbog Ekspa će biti srušena i vikendica Tomislava Nikolića na obali Save

Bespravno zidao, a još će od države dobiti odštetu

Izdanje 71
0

Bivši predsednik Srbije o trošku građana živi u državnoj vili na Dedinju i po isteku mandata, a samo povremeno boravi i u vikendici, koja je nelegalno sagrađena pre 15 godina. Pošto je taj deo obale Save, u sklopu priprema za specijalizovanu svetsku izložbu, planiran za međunarodno putno pristanište, država će još morati da mu isplati naknadu za eksproprijaciju, a i to će platiti poreski obveznici

Vikendica Tomislava Nikolića, koju je bivši predsednik Srbije i prvi predsednik Srpske napredne stranke svojevremeno bespravno sagradio na obali Save u Beogradu, biće srušena, ali ne zbog toga što je nelegalna, otkriva Radar. Prema nedavno usvojenom prostornom planu, parcele na kojima se nalazi objekat bivšeg predsednika i taj deo Savskog nasipa predviđeni su za izgradnju međunarodnog putnog pristaništa i pontona za javni prevoz, a u okviru projekta Ekspo 2027.

Iako je reč o nelegalnoj kući na sprat, koja nije ni smela da bude sagrađena na toj lokaciji jer se nalazi u zaštićenoj zoni vodotoka, postoji velika verovatnoća da će država zbog svog nečinjenja biti u obavezi da porodici Nikolić isplati odštetu, odnosno naknadu za eksproprijaciju.

toma nikolic kuca na reci 100920 foto Nova.rs 22
Foto: Nova.rs

Bivši predsednik Srbije i nekadašnji lider SNS-a Tomislav Nikolić već 13 godina, o trošku građana, živi u državnoj vili na Dedinju koja je bila predsednička rezidencija. Povremeno boravi i u svojoj vikendici na obali Save, koja je nelegalno sagrađena još pre 15 godina. 

Sada se, konačno, čini izvesnim da će taj objekat, koji se vodi na njegovog sina Radomira Nikolića biti srušen, ali ne zato što je bespravno podignut. Vlada Srbije je, naime, nedavno usvojila Prostorni plan za Nacionalni stadion – Četvrta faza u okviru projekta Ekspo, kojim je obuhvaćeno i zemljište na kojem je izgrađena najpoznatija vikendica u Srbiji.

Novim Prostornim planom za Nacionalni stadion, u sklopu četvrte faze projekta Ekspo 2027, koji je Vlada Srbije nedavno usvojila, u potpunosti su obuhvaćene dve, a delimično i treća katastarska parcela, na kojima je bespravno izgrađena najpoznatija vikendica u Srbiji, koja se vodi na Radomira Nikolića, sina prvog predsednika SNS-a

Kako piše u Katastru nepokretnosti, ona se nalazi na tri parcele u Katastarskoj opštini Novi Beograd. Novousvojenim prostornim planom u celosti su obuhvaćene dve parcele pod brojevima 5432/1 i 5424/1, a delimično i treća, pod brojem 6628/2. Sudeći prema novom planu, u tom delu Savskog nasipa, koji se definiše kao „uža zona zaštite“, biće izgrađene saobraćajnice Nova 7, Nova 8 i Nova 9, a predviđeno je i uređenje priobalja Save, namenjeno vodnom saobraćaju. Upravo je tu u planu izgradnja međunarodnog putničkog pristaništa, pristaništa za sopstvene potrebe celine E1 i pontona za javni prevoz. 

U Prostornom planu se, takođe, navodi i da je u okviru urbanističkih mera i u cilju zaštite Savskog nasipa neophodno ukloniti sve nelegalno sagrađene objekte. Imajući u vidu da taj dokument obuhvata i tri parcele na kojima se nalazi i vikendica Tomislava Nikolića, jasno je da će morati da budu srušene i da je samo pitanje pod kojim uslovima, odnosno da li će država za nelegalnu vikendicu morati da plati i naknadu za eksproprijaciju. 

Zašto je neko predmet godinama držao u fioci

Kako je ranije objavljeno, Radomir Nikolić je još 2015. podneo zahtev za legalizaciju Sekretarijatu za ozakonjenje nelegalnih objekata u Beogradu, a do pre nekoliko godina na taj zahtev nadležni organi nisu odgovorili, iako je krajnji rok za to bio mesec i po dana.

srb china bgd 18062016 087 copy
Radomir i Tomislav Nikolić Foto: Antonio Ahel/ATAImages

U međuvremenu je nadležnost preuzela Opština Novi Beograd, ali se njeno rukovodstvo na tu temu nije izjašnjavalo. Na pitanja Radara o zahtevima za legalizaciju bespravno podignutih vikendica na Savi, iz Opštine Novi Beograd nisu odgovorili do zaključenja ovog broja.

Zahtev za legalizaciju podnet je Sekretarijatu za ozakonjenje nelegalnih objekata u Beogradu još 2015. Iako je rok za odgovor bio mesec i po, nadležni su ćutali do pre nekoliko godina, kada je nadležnost za legalizaciju bespravno podignutih vikendica na Savi preuzela Opština Novi Beograd, ali se ni njeno rukovodstvo o tome do sada nije izjašnjavalo

Jovan Rajić, advokat i predsednik Upravnog odbora Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI), za Radar kaže da ukoliko su članovi porodice Nikolić na vreme i u skladu sa zakonom ušli u postupak legalizacije i priložili svu neophodnu dokumentaciju, onda je problem što legalizacija nije uspešno okončana na strani države i na njoj je odgovornost.

„U tom slučaju, oni bi svakako trebalo da budu obeštećeni. Ovde se radi o tome da, prema svim javno dostupnim informacijama, ti objekti ne mogu biti predmet legalizacije, odnosno nema uslova da oni budu legalizovani, pa se onda postavlja pitanje zbog čega neko ovaj predmet drži u fioci i okleva sa odbacivanjem zahteva za ozakonjenje“, navodi Rajić.

Jovan Rajic foto Vesna Lalic Radar 16 copy
Jovan Rajić Foto: Vesna Lalić/Radar

U tom delu savske obale nikakva gradnja nije dozvoljena, pa vlasnicima bespravno podignutih objekata legalizacija ne može nikako biti omogućena. Prema Zakonu, ozakonjenje nelegalnih kuća nije moguće ako su sagrađene u zaštitnom pojasu puta, železnice, dalekovoda, vodotoka ili poletno-sletne staze, što je slučaj i sa vikendicom Tomislava Nikolića. 

„Prema našem zakonu, objekti koji su izgrađeni na takav način moraju biti porušeni i to o trošku investitora. To je i logično rešenje, jer je i njemu bilo jasno da to što radi i planira nije u skladu sa zakonom. Štaviše, gradnja bez građevinske dozvole predstavlja krivično delo. Ali kada pogledamo koliko je nelegalnih objekata uklonjeno u Srbiji u prethodnih 10-20 godina i koliko je ljudi osuđeno za ovo krivično delo, dobijamo i odgovor na pitanje zbog čega niko ne haje za ove propise i zbog čega imamo hiljade i hiljade nelegalnih objekata. Evo, na Pančićevom vrhu na Kopaoniku imamo i dalje simbol i podsetnik tog urbanističkog divljaštva, koji niko ne sme da pipne“, podseća Rajić.

Prema javno dostupnim informacijama, ti objekti porodice Nikolić ne mogu biti predmet legalizacije, pa je pitanje zbog čega neko taj predmet drži u fioci i okleva sa odbacivanjem zahteva za njihovo ozakonjenje. Prema našem zakonu, objekti koji su izgrađeni na takav način moraju biti porušeni i to o trošku investitora

Jovan Rajić

Nelegalni objekat Nikolića na obali Save zapravo najmanje liči na vikendicu. Reč je o kući na sprat koja je izgrađena od čvrstog materijala, tik uz samu obalu. Odmah pored nalazi se još jedna kuća koja se u Katastru nepokretnosti vodila na Branislava Nikolića, drugog sina bivšeg predsednika, ali sudeći po zvaničnim podacima, taj objekat nije više u njegovom vlasništvu.

Nikolić tvrdio da nije znao da tu ne sme da se gradi

Kuća koja je i dalje u vlasništvu porodice Tomislava Nikolića u osnovi ima površinu od 78 kvadrata. Osim prizemlja, nelegalno je sagrađen još jedan sprat i potkrovlje. I ne samo što ništa od toga nije srušeno, kako je moralo po zakonu da bude, već u Katastru nepokretnosti, u zabeležbi od 18. jula 2023, piše da je došlo do promene gabarita – izgradnjom i dogradnjom objekta, a o koliko velikim promenama se radi nije navedeno.

Nelegalni objekat zapravo najmanje liči na vikendicu. Reč je o kući na sprat koja je izgrađena od čvrstog materijala, tik uz obalu Save. Odmah pored je još jedna kuća koja se u Katastru nepokretnosti vodila na drugog sina bivšeg predsednika, Branislava, ali sudeći po zvaničnim podacima, taj objekat nije više u njegovom vlasništvu

Iako je svojevremeno, nakon pritiska javnosti, Radomir Nikolić, koji je od oktobra 2014. do pred kraj avgusta 2020, bio gradonačelnik Kragujevca, obećao da će srušiti vikendicu, on to do danas nije učinio. 

„Učinili smo sve da probamo da objekat legalizujemo. Ako nije moguće legalizovati, dobićemo rešenje i u skladu sa zakonom moraćemo i mi, porodično, da postupimo. Ako ne mi, onda će država“, rekao je još 2014. sin bivšeg predsednika Srbije Radomir Nikolić.

Po usvajanju Zakona o legalizaciji, krajem 2015, Tomislav Nikolić je najavio da će sa sinovima porušiti sporne objekte koje je gradio na Savskom nasipu.

„Nisam znao da ovde ne sme da se gradi. Da sam znao, odmah bih srušio. Gradili smo jer država nije znala gde šta može da se gradi. Ako država sada zna, onda će ona da kaže ovde na obalama nema gradnje, daće nam dozvolu za rušenje, ja ne volim da mi drugi ruši ono što sam sam zidao, mi ćemo ciglu po ciglu da sklonimo“, rekao je tadašnji predsednik Srbije.

„Nisam znao da ovde ne sme da se gradi. Da sam znao, odmah bih srušio. Gradili smo jer država nije znala gde šta može da se gradi. Ako država sada zna, onda će ona da kaže ovde na obalama nema gradnje, daće nam dozvolu za rušenje, ja ne volim da mi drugi ruši ono što sam sam zidao, mi ćemo ciglu po ciglu da sklonimo“

Tomislav Nikolić, 2015.

I ne samo što se to nije dogodilo, nego su nastavili sa nelegalnom gradnjom, a reporter portala Nova „uhvatio“ je Nikolića kako rukovodi izgradnjom pontona na Savi, odmah ispred njihove vikendice.

toma nikolic kuca na reci 100920 foto Nova.rs 17
Foto: Nova.rs

Siguran“ u državnoj vili na Dedinju

Kako god se završila priča sa nelegalnom vikendicom i drugim bespravno podignutim objektima, Tomislav Nikolić je već godinama stacioniran na Dedinju i tako će, po svemu sudeći, biti bar dok su Srpska napredna stranka i Aleksandar Vučić na vlasti. Iako već punih osam godina nije predsednik države, on sa svojom suprugom Dragicom i dalje živi u vili u Užičkoj 23, koja je ranije bila predsednička rezidencija. 

Kada je Tomislavu Nikoliću 2017. istekao predsednički mandat, on nije želeo da se iseli iz vile na Dedinju i praktično je nezakonito živeo u njoj, sve do novembra 2018, kada je Vlada Srbije promenila Uredbu o nepokretnostima za reprezentativne potrebe. Po tako izmenjenoj Uredbi vila u Užičkoj 23 dodeljena je na korišćenje predsedniku Nacionalnog saveta za koordinaciju odnosa sa Rusijom i Kinom. Tu je funkciju aktuelna vlast praktično izmislila za Nikolića, kako bi ga odvratila od učešća da bude protivkandidat Vučiću na predsedničkim izborima te godine.

I ne samo što mu je omogućeno da ostane da živi u državnoj vili, već je iz državne kase, kako je pisao Insajder 2018, njemu i njegovoj supruzi Dragici plaćano i održavanje tog objekta, kao i režijski troškovi, u ukupnom iznosu od oko 400.000 dinara mesečno. Gotovo je izvesno da i sada građani Srbije plaćaju njihov život na Dedinju.

Da državnu vilu na Dedinju tretiraju kao svoju pokazuje i to da je Dragica Nikolić kao adresu u Katastru navela upravo Užičku 23, dok je ranije navodila Ulicu Trešnjinog cveta, gde su Nikolići 2010. kupili luksuzni stan za 400.000 evra. U Katastru je to i dalje adresa Tomislava Nikolića, mada nije isključeno da je i on u međuvremenu promenio prebivalište

A koliko su se odomaćili u tom elitnom delu Beograda, pokazuje i to da je Dragica Nikolić kao svoju adresu u Katastru navela upravo Užičku 23, dok je ranije kao adresu navodila Ulicu Trešnjinog cveta na Novom Beogradu. Tu su Nikolići imali luksuzni stan, koji su 2010. kupili za 400.000 evra. U Katastru je to i dalje adresa Tomislava Nikolića, mada nije isključeno da je i on u međuvremenu promenio prebivalište.

Izbori 2012
Izbori 2012. Foto: EPA/ANDREJ CUKIC

Stanovi, parcele i porodična firma

Bračni par Nikolić, inače, na svoje ime ima dugačak spisak nekretnina. Dragica zvanično poseduje dva stana – petosoban i četvorosoban u Kragujevcu, garaže, kao i tri parcele u Bajčetini. Na Tomislava Nikolića vodi se čak 35 parcela i jedan od objekata, a nešto od toga se vodi kao zajednička svojina supružnika.

Osim što je (formalno) predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Rusijom i Kinom, u kome, čini se, ne radi ništa, Nikolić je i vlasnik firme Nikolić d. o. o. koju je za trgovinu pićima na veliko registrovao u decembru 2020. U njoj je direktor njegov sin Radomir. Može se pretpostaviti da preko nje prodaje i svoju rakiju, čuvenu tomovaču, koju je reklamirao u predizbornoj kampanji 2012. Tada su predstavnici naprednjaka obišli 50 sela, noseći na poklon domaćinima po litar „Tomine ljute“. 

„Rakije su od dunje, jabuke i šljive, a za finiš kampanje odvojio sam kajsijevaču“, ispričao je tada Nikolić. I tokom predsedničkog mandata nastavio je da ističe svoje umeće pravljenja rakije. Mediji su tako 2015. objavili da je Nikolić ispekao desetak tona rakije u selu Ratina kod Kraljeva u kazanima svog tadašnjeg savetnika Predraga Mikića.

Biće da je ta rakija prodata pre nego što je Nikolić osnovao firmu, koja polako staje na noge. U prvoj godini rada, 2021. firma sa njegovim prezimenom iz Bajčetine imala je poslovni prihod nešto manji od milion i po dinara i neto gubitak od 0,56 miliona, da bi prošlu završila sa prihodom od 4,1 milion dinara, uz simboličnu neto dobit od 197.000 dinara.

Tomislava Nikolića već dugo nema u javnosti. Baš kad je neophodno pojavi se na nekom skupu Aleksandra Vučića, što se tumačilo kao znak da nešto sa njegovim rejtingom i rejtingom SNS-a nije u redu. Tako se u oktobru prošle godine Nikolić pojavio na 16. rođendanu naprednjaka koji je proslavljen u Vršcu. I tada je rekao baš sve ono što moraju da pričaju naprednjaci, da „nikada niko nije vodio Srbiju ovako dobro i nikada niko nije bio suočen sa ovakvim iskušenjima“ kao što je to slučaj sa Aleksandrom Vučićem.

Iako mu je možda u nekom trenutku bila povređena sujeta, budući da mu je Vučić preuzeo i stranku i popularnost, i sklonio ga sa političke scene, ne treba da nas iznenade ove reči Nikolića. Baš zahvaljujući Vučiću već 13 godina živi o trošku građana u vili na Dedinju i praktično uživa u svim blagodetima predsedničke funkcije, iako je odavno ne obavlja. 

Mada je moglo biti sasvim drugačije da se vlast držala zakona, sve izgleda kao da će o trošku poreskih obveznika biti srušena i Nikolićeva nelegalna vikendica na Savi i da će mu zbog toga biti isplaćena odšteta. I opet o našem trošku. 

Vaše mišljenje nam je važno!

Učestvujte u diskusiji na ovu temu, ili pročitajte šta naši čitaoci misle.

0 komentara
Poslednje izdanje