efektiva 1
Efektiva logo
Odgovor Dejana Gavrilovića profesoru Borisu Begoviću

Efektiva je mnogima pomogla u sporovima sa bankama

10

U nastavku polemike zbog kolumne „Zašto je isti proizvod skuplji u Srbiji nego u Nemačkoj“ reagovanje predsednika Udruženja potrošača Efektiva prenosimo u celini

Profesore Begoviću, za razliku od Vas, koji moje navode o Vašem kreditu, niste osporili, već ste se samo zapitali odakle mi informacije, ja ću insinuacije, koje ste provukli kroz pitanja, da opovrgnem, ne pitajući Vas odakle Vam, jer to već znam. Godinama ih koriste predstavnici bankarskog sektora, pa mi je jasno ko Vas je pripremio. I vidim da i niste previše oštrili pero, kako je najavljeno, već mi sve opet liči na neki plagijat, što Vam u porodici izgleda nije strano.

U odgovorima na postavljenja pitanja biću koncizan, a postaviću i ja nekoliko, pa u nastavku polemike, od Vas očekujem isto.

1. U Prokredit banci sam počeo da radim kao vozač i to sam radio osam meseci za platu od 250 evra. Moji roditelji nisu imali novac da mi plaćaju usavršavanja u Londonu, Harvardu, Kembridžu, pa sam morao da radim i zaradim za sebe.

2. Nakon toga, ponuđeno mi je unapređenje, što sam prihvatio i položio testove, pa sam napredovao u službenika za procenu kreditne sposobnosti pravnih lica. Dakle, bavio sam se finansijskom analizom njihovih zvaničnih bilansa i nezvaničnih podataka o poslovanju, što, suprotno onome kako ste nazvali, spada u složenije bankarske operacije.

3. Zbog odličnih rezultata i niskog procenta kašnjenja portfolija izdatih kredita (što znači da su moje analize bile odlične), posle 2,5 godine sam unapređen u šefa kreditnog odeljenja, čime sam dobio autorizaciju da iste kredite odobravam grupi drugih službenika, na sopstveni potpis. Banka je time procenila da na mene može da prenese poverenje tog tipa, a za to je ipak bilo potrebno neko znanje. Takvo poverenje značilo je i pristup određenim bankarskim tajnama. Na toj poziciji sam proveo 2,5 godine.

4. Sa Prokredit bankom sam u julu 2009. sporazumno raskinuo ugovor o radu. Za zasluge na radu, kao nagradu, istim ugovorom banka mi je dodelila oko 5.000 evra.

5. Srednju školu sam, naravno završio bez ponavljanja i za to postoje dokazi.

6. Završio sam Višu ekonomsku školu u Beogradu.

7. Naravno da jesam, imao sam ispite iz takvih predmeta.

8. Ne znam šta tačno znači dosluh, ali da, u borbi protiv bankarske pohlepe, Efektiva je sa mnogo advokata, pa i profesora prava i ekonomije, razmenjivala mišljenja, stavove i presude, jer je cilj bio isti, pobediti bankarsku krađu. U to vreme, Vi ste bili član UO Unikredit banke, što znači da ste kroz učešće u strukturama banke, tu pljačku podržavali

9. Od „dosluha“ sa advokatima, Efektiva nije imala materijalne koristi, ali članovi Efektive jesu, jer su hiljade njih dobile sporove i naplatile nezakonito otet novac.

10. Nikada u životu nisam ušao u Envoy centar, što znači da nisam bio na toj konferenciji, pa nisam mogao ni da pobegnem. Na pitanje koje biste mi tada kao postavili, odgovorio sam nekoliko puta uživo u TV programima, u duelima sa predstavnicima Udruženja banaka, pa ne vidim razlog da od Vas bežim zbog istog. Evo, neću ni ovde. Za razliku od Vas, koji ste pobegli od korisnika kredita u švajcarskim francima, posle tribine na Pravnom fakultetu, kada ste branili prevaru zvanu Chf krediti, čemu sam lično prisustvovao 

11. Već sam odgovorio.

12. Ne prima sredstva od advokata, što se lako proveri uvidom u izvode sa računa.

13. Naravno da nije tačno, iako u vreme te kampanje, korisnici kredita nisu gubili sporove.

14. Tačno je, pružali smo savetodavnu pomoć svima koji su nam se obratili, a advokati širom Srbije (ogromna većina nama potpuno nepoznatih) nisu naplaćivali svoje usluge, jer su banke gubile sporove 100 odsto.

15. To biste morali da pitate tog korisnika kredita. Lično ne poznajem takvu osobu, a verujem ni Vi.

16. Mi smo objavili da ste član UO Unikredit banke i objavili smo Vaš profil sa sajta banke. Šta su mediji prenosili, to ne znam. Dokaz i dalje stoji na našim društvenim mrežama.

17. Iz ugla korisnika kredita, koje zastupa Efektiva, to je potpuno nebitno. Bitno je da ste u javnost izlazili sa potpisom profesora i nezavisnog stručnjaka, neskriveno braneći interes banaka, a krijući funkciju bankarskog uposlenika, čime ste javnost dovodili u zabludu.

18. Uvidom u tada javno dostupne podatke o vlasništvu nad nekretninama koje posedujete. Eto, i vozači znaju nešto, što usavršeni profesori ne znaju. 

19. Prethodno odgovoreno, NKOSK s tim nema nikakve veze.

20. U oktobru 2019. na našim društvenim mrežama, gde to i dalje stoji, objavili smo pitanja za profesorku Popović, jer na ista nije htela da odgovori na tribini na Filozofskom fakultetu. Mediji su to prenosili po svom nahođenju. Pred svake izbore, pa i ove od pre par dana, Efektiva javno pozove građane da glasaju za promene, što znači protiv ove vlasti. Dokaz ćete lako pronaći na našim društvenim mrežama.

Iskreno, bez obzira na Vaša silna zvanja i usavršavanja u inostranstvu, znao sam da ne možete bolje od ovoga i ponosan sam na činjenicu da bankarski uposlenici nemaju bolji argument od napred iznetih.

Moja pitanja:

1. Na pomenutoj tribini na Pravnom fakultetu, tvrdili ste da je svaki korisnik, morao da zna šta će se desiti sa švajcarcem i da je bilo logično da će njegova vrednost da raste. Kao profesor, koji ističe znanje iz te oblasti, usavršavan u Londonu, Harvardu, Bristolu i Kembridžu, Vi ste morali znati više od običnog čoveka. Zašto ste onda podigli kredit u iznosu od čak 400.000 franaka?

2. Zašto ste tvrdili da korisnici ovih kredita moraju da ih regularno otplate u skladu sa ugovorom, a svoj ste ubrzo po početku jačanja franka, naprasno zatvorili i odakle Vam toliki novac za to?

3. Zašto ste u medijima, gde ste branili interese banaka, nastupali isključivo sa potpisom nezavisnog stručnjaka ili profesora Pravnog fakulteta, a krili ste funkciju u Unikredit banci? Koliko ste Vi zaradili od banke?

4. Ako ste pitanjima meni, pokušali da dokažete da nisam stručan da se bavim ovim poslom, kako ste kao ekonomista, sebi dali za pravo da pravno ocenjujete presude sudova i stavove najviše sudske instance u zemlji, Vrhovnog suda, nazivate greškom? 

5. Da li znate da je prvostepena presuda Privrednog suda u Nišu, koju ste, kao ekonomista, javno ocenili kao „nikad bolje pravno obrazloženu“ (bila je tada u korist banke i svi bankarski uposlenici su mahali njom kao slamkom spasa), kasnije preinačena u korist tog dužnika, koji je naplatio svoj novac?

S poštovanjem,

Dejan Gavrilović,

predsednik Udruženja Efektiva

Vaše mišljenje nam je važno!

Učestvujte u diskusiji na ovu temu, ili pročitajte šta naši čitaoci misle.

10 komentara
Poslednje izdanje
Aleksandar Vučić
| Ekonomija | 66

David Koperfild sa Andrićevog venca

Uz realni rast od samo dva i po odsto, vlast u Srbiji uspela je prošle godine da bruto domaći proizvod Srbije poveća sa 60,4 na 69,5 milijardi evra ili za više od 15 procenata. I tu neće stati, jer su i predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar finansija Siniša Mali najavili da će već 2027. […]

Veštačka inteligencija AI
| Kultura | 22

Čovečanstvo ulazi u novo doba

Revolucija artificijelne inteligencije se ubrzava i ona postaje jedna od najvećih prekretnica u istoriji. Revolucije koje su temeljno izmijenile čovječanstvo bile su do sada Gutenbergov izum štamparije; Edisonova sijalica i Teslina naizmjenična struja, i Turingova mašina (kompjuter) i „Turingov test“ (ispitivanje da li mašina može simulirati ljudsku inteligenciju). To su revolucije koje su promijenile paradigmu […]

Društvene mreže
| Kolaž | 1

Doomscrolling – kada ekran nema kraj

Aktivnost bez jasnog vremenskog trajanja, polupasivno gledanje u ekran dok na njemu nižemo stranice i stranice sadržaja, iako oduvek prisutna, doživela je svoju mutaciju u zloćudniju formu tokom COVID pandemije. Tako je dumskroling bio izazvan besomučnom potragom za pouzdanim i preciznim informacijama o virusu, broju slučajeva, simptomima, lečenju, vakcinaciji… A sa beskonačno mnogo izvora vesti […]

glasanje, izbori, izborna mesta, izbori 2023
| Mišljenja | 51

I dalje ćute vlasnici „pristojnih potpisa“

Po mišljenju mnogih, upravo je „2.000 pristojnih“ svojim imenima podržalo sve ono iza čega pošten čovek javno ne sme stati: ponižene i privatizovane institucije, višegodišnji medijski mrak, javno satanizovanje novinara i političkih neistomišljenika, progon uzbunjivača, kriminal u sprezi sa strukturama vlasti, skrivanje ubica iz kosovskog kafića „Panda“, zatvaranje sremskih obdaništa za decu opozicionara, nezakonito rušenje […]