za Radar iz Banjaluke
Tragikomedija koja se igra već dvadeset godina u Republici Srpskoj, bar sa ovom glumačkom postavom, dobila je dva nova čina. Prvi je napisao Ustavni sud BiH, a drugi Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske. U prvom činu je pala prva vlada Sava Minića, u drugom je njegova druga vlada prošla kroz „iglene uši“ zahvaljujući SNSD-ovom strateškom partneru iz Federacije BiH protiv kojeg stranka Milorada Dodika godinama bije prividni politički rat – SDA na čijem se čelu nalazi Bakir Izetbegović.
U prologu prvog čina Ustavni sud BiH poništio je osnivanje prve vlade Sava Minića u Republici Srpskoj. Miniću je tada mandat za sastav Vlade dao Milorad Dodik koji, prema tumačenju Suda, to nije mogao da uradi, jer je na snazi bila presuda Suda BiH kojom mu je u narednih šest godina zabranjeno bavljenje politikom. Minić je formirao novi kabinet, ali je zadržao polovinu kadrova svoga prethodnika Radovana Viškovića, koji je za utjehu dobio unosnu direktorsku fotelju u Autoputevima Republike Srpske.
Neustavne odluke
Nekoliko dana prije nego što će Ustavni sud BiH donijeti ovu odluku, Skupština Republike Srpske je izabrala novu vladu. Minić je ponudio ostavku, mandat za sastav novog kabineta dala mu je v. d. predsjednika Srpske Ana Trišić Babić i „prvi lovac“ Republike Srpske sastavio je novi kabinet koji je, uz manja personalna rješenja, istovjetan starom. Nema nikakve sumnje da je rekonstrukcija Vlade bila uslovljena strahom od odluke Ustavnog suda BiH, ali sada se postavlja pitanje šta će biti sa svim odlukama koje je usvojila prva, neustavna vlada Sava Minića?
Dio pravnih stručnjaka tvrdi da su, nakon ove odluke, protivne Ustavu i sve odluke koje je ta vlada donijela u razdoblju od septembra 2025. do januara 2026. godine. Pravnici kažu kako sporna vlada nije imala ovlašćenja da predlaže zakone, uključujući budžet i druge ključne odluke, među kojima je i ona o smjeni direktora Univerzitetsko-kliničkog centra Srpske Vlade Đajića. Drugi u odluci vide isključivo osporavanje imenovanja mandatara i članova Vlade, bez šireg učinka na donesene odluke, pozivajući se pritom na taksativno navedene dijelove odluke Ustavnog suda.
„Niko se ne može, na pravno valjan način, pozivati na spise koje je u tom razdoblju donijela neustavna vlada, niti na odluke koje je u istom razdoblju donijela Skupština Republike Srpske na prijedlog neustavne vlade. Pošto je Ustavni sud BiH utvrdio neustavnost Minićeve vlade, posljedice neće zavisiti samo od same presude, nego i od toga kakvo pravno dejstvo Sud odredi u svojoj odluci“, rekao je profesor ustavnog prava Milan Blagojević.
Rekonstrukcija Vlade bila je uslovljena strahom od odluke Ustavnog suda BiH, ali sada se postavlja pitanje šta će biti sa svim odlukama koje je usvojila prva, neustavna Vlada Sava Minića
Prva Minićeva vlada donijela je ključne odluke, uključujući usvajanje budžeta za ovu godinu, poreske olakšice, ugovore o izgradnji cestâ, te imenovanja direktora javnih preduzeća. Ako niko ne pokrene pojedinačne apelacije protiv svake od tih odluka, stanje se neće automatski promijeniti. Ostaje, međutim, pitanje može li Vlada u takvim okolnosti priuštiti nove rasprave o budžetu dok teče fiskalna godina.
„Kada je riječ o odlukama Vlade, Ustavni sud BiH o njima nije raspravljao, nije za njih nadležan i nema nikakva razloga za zabrinutost građana Srpske, kao ni za zadovoljstvo onih koji nam ne žele dobro. Ovo je politička borba. Imamo Vladu, imamo institucije, sve funkcioniše i nema razloga za zabrinutost“, izjavio je Minić.
Stari premijer Srpske je postao novi premijer Srpske pola sata iza ponoći, sa nedjelje na ponedjeljak, nakon maratonske sjednice. Nova vlada je dobila pet ministara, a svojevrsno iznenađenje večeri bila je smjena ministra trgovine i turizma Denisa Šulića koji je jedno vrijeme bio i predsjednik mladih socijaldemokrata. Posječen je Vojin Mitrović koji je vodio resor privrede i preduzetništva i to zbog loših rezultata SNSD-a na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske u Bijeljini.
Spasavanje premijera
Nova vlada se odmah suočila sa dva pravna problema. Na prvi je Minić računao, na drugi ne. Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske pokretao je zaštitu vitalnog nacionalnog interesa i za daleko manje stvari nego što je imenovanje Vlade, ali ulaganje veta ovoga puta je izostalo. Presudan je bio glas delegata Dževada Mahmutovića koji je prilikom glasanja bio suzdržan. Da je glasao za pokretanje vitalnog nacionalnog interesa, druga Minićeva vlada bi najprije išla pred Zajedničku komisiju Narodne skupštine i Vijeća naroda, a potom i pred Ustavni sud.
Niko se ne može, na pravno valjan način, pozivati na spise koje je u tom razdoblju donela neustavna vlada, niti na odluke koje je u istom razdoblju donela Skupština RS na predlog neustavne vlade
Milan Blagojević
Zahtjev Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti izbora Vlade Republike Srpske u septembru su podnijeli članovi Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Među njima su i Šefik Džaferović i Safet Softić, koji su, kao i Mahmutović, članovi SDA. I dok su Džaferović i Softić, zajedno sa ostalim delegatima Kluba Bošnjaka i članovima „trojke“ u Predstavničkom domu BiH, rušili prvu, Mahmutović je uzdržanošću spasavao drugu Minićevu vladu. Njegovu vladu sada mogu da sruše ili Ustavni sud RS ili Ustavni sud BiH.
Ustavnom sudu Republike Srpske mogu se obratiti građani ili delegati u Vijeću naroda putem inicijative za ocjenu ustavnosti izbora Vlade RS. Pored toga, delegati imaju mogućnost da podnesu i apelaciju Ustavnom sudu RS, ali je za to potrebno sedam od osam delegata jednog od klubova, ali to je i u praksi i u teoriji „nemoguća misija“, jer SNSD u svim klubovima ima nekoliko delegata. Pred Ustavnim sudom BiH proces mogu pokrenuti članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, predsjedavajući ili zamjenik bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, četvrtina članova bilo kojeg državnog skupštinskog doma ili četvrtina članova bilo kojeg doma skupštine jednog entiteta.
Slučaj Ignjatović
Eventualna neustavnost druge Minićeve vlade leži u statusu koji ima Ana Trišić Babić. Ona je i dalje vršilac dužnosti predsjednika Srpske, a u Ustavu RS ta „kategorija“ ne postoji, shodno tome ona mu nije mogla ni dati mandat za formiranje nove vlade. Drugi problem, onaj na koji Minić nije računao, dolazi iz Doboja. Nova ministarka porodice, omladine i sporta Irena Ignjatović nije, prije nego što je izabrana, mandataru Savi Miniću dostavila rodni list u kojem se izjasnila kao Bošnjakinja kao jedini validan dokaz nacionalne pripadnosti zbog čega bi cijeli izbor Vlade mogao na ispit ustavnosti.
Nova ministarka porodice, omladine i sporta Irena Ignjatović nije, pre nego što je izabrana, Miniću dostavila rodni list u kojem se izjasnila kao Bošnjakinja kao jedini validan dokaz nacionalne pripadnosti, zbog čega bi cijeli izbor Vlade mogao na ispit ustavnosti
Ignjatovićeva je na ministarsku funkciju imenovana kao Bošnjakinja, iako tako ne stoji u rodnom listu kao jedinom validnom dokumentu kojim se dokazuje nacionalna pripadnost. Prema tvrdnjama pravnika, to nije dovoljno, niti validan dokaz, jer je ona prije izbora na ministarsku funkciju bila dužna da u rodni list upiše svoju nacionalnu pripadnost. Prema Ustavu RS i Zakonu o Vladi Srpske, njen sastav čini 16 ministara od kojih mora biti osam Srba, pet Bošnjaka i tri Hrvata.
Najpoznatiji slučaj promjene „prevjeravanja“ je primjer aktuelne potpredsjednice Narodne skupštine RS Nine Bukejlović. Na lokalnim izborima 2016. godine kao kandidat SDS-a izjasnila se kao Srpkinja i osvojila odbornički mandat. Nakon što je cijeli dobojski SDS prešao u SNSD, ona se 2018. godine na izborima za Narodnu skupštinu RS izjasnila kao Bošnjakinja.
Iako je na tim izborima osvojila poslanički mandat, Apelaciono vijeće Suda BiH oduzelo joj je mandat zbog promjene nacionalnosti. Bukejlovićeva je 2022. godine ponovo osvojila poslanički mandat kao Bošnjakinja, jer poslije 2018. nije mijenjala nacionalnost. Krajem septembra prošle godine izabrana je i za potpredsjednicu NSRS iz redova Bošnjaka.
